" "
Više

    " "

    Žene šibensko-kninskog HDZ-a: Za zlostavljane žene možemo učiniti više

     

    U Hrvatskoj se nasilje nad ženama, posebno tjelesno, najčešće događa u obiteljskoj zajednici, a većina žrtava obiteljskog nasilja, njih 75 do 80 posto, osobe su ženskoga roda. Počinitelj obiteljskog nasilja je najčešće bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug, navodi se u priopćenju medijima, koje je u povodu obilježavanja Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna, uputila Županijska organizacija Zajednice žena ‘Katarina Zrinski’ HDZ-a Šibensko-kninske županije.

    Ovaj dan se u Hrvatskoj obilježava svake godine u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom općinskom sudu, tijekom brakorazvodne parnice. Datum Spomendan odredio je Hrvatski sabor odlukom od 15. listopada 2004. godine.

    napad na zenu

    Kako navode u priopćenju, uz obiteljsko nasilje nad ženama, na koje je možda javnost senzibiliziranija, evidentno je nasilje u mladenačkim vezama, nasilje u kojem su počinitelji djeca, a žrtve roditelji, u pravilu samohrane majke i pomajke, kao i nasilje prema osobama treće životne dobi, odnosno, starim i nemoćnima.

    Zajednica žena HDZ-a ‘Katarnina Zrinski’ Šibensko-kninske županije podupire svako nastojanje  Hrvatskog Sabora i Vlade u spriječavanju ove društveno neprihvatljive pojave. Sukladno tome Zajednica žena HDZ-a Šibensko-kninske županije poziva sve svoje žitelje na odgovorno ponašanje i poduzimanje adekvatnih radnji za sprječavanje nasilja pri nadležnim institucijama. Posebno ističemo da problem našeg susjeda nije samo njegov problem i zatvaranje u svoj stambeni prostor i bijeg od stvarnosti ne doprinosi kvaliteti života. Stoga svaka indicija na možebitno nasilje kao i očigledna svedočenja na nasilje svakako zaslužuju našu građansku odgovornost i postupanje u namjeri sprječavanja te iznimno štetne pojave‘, navode u priopćenju žene HDZ-a.

    Kakva je aktualna situacija u Hrvatskoj i koju poruku javnosti šalju trenutni trendovi statistike nasilja nad ženama, pitali smo Anitu Aužinu, predsjednicu Županijske organizacije Zajednice žena HDZ-a ‘Katarina Zrinski’.

    anita-auzina-100117-5

    – Možemo govoriti o porastu nasilja općenito, koje se tolerira kako u društvu, na ulici i obitelji. Dobiva se poruka kako je nasilje prihvatljivo i kako se njime može postići cilj i rješavati problemi . Istovremeno imamo pojavu da se s jedne strane događa moralni sraz u društvu i sve je manje empatije dok je s druge strane postignut napredak donošenjem i provođenjem zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kao i nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, kaže Aužina.

    Nasilničko ponašanje nad suprugama ili majkama na neki je način oblik nasilja nad ženama o kojem se najviše govori, međutim tvrdite da se daleko manje govori o izvanobiteljskom nasilju.

    – Htjela bih skrenuti pažnju na tri vrste nasilja u kojem su žrtve i žene, a na koje je javnost manje senzibilizirana. to su nasilje u mladenačkim vezama, nasilje u kojim su počinitelji žrtve roditelji i nasilje u kojem su žrtve osobe treće životne dobi. Po pitanju nasilja u mladenačkim vezama trebalo bi smanjiti pojavu nasilja među mladim osobama što spominje i sam nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava gdje se izrijekom spominje i pitanje o adoloscentnim vezama jer govorimo o ključnim elementima formiranja mladih žena, naglašava Aužina.

    Nasilnici nisu samo muževi ili partneri.

    – Po pitanju nasilja u kojem su počinitelji djeca, a žrtve roditelji u pravilu su žrtve samohrane majke ili pomajke. Majke žive u strahu od vlastite djece, to je najslabije izražen oblik nasilja koji posljednjih godina nezaustavljivo raste. Majke, prema kojima djeca iskazuju agresiju, spreme su dugo živjeti s takvom agresijom prije nego što potraže pomoć. Najčešće je to zbog osjećaja srama i uvjerenja da su za takvo ponašanje djeteta zapravo same krive. Nasilje prema osobama treće životne dobi, nadam se, nije potrebno posebno komentirati, kaže Aužina.

    anita-auzina-100117-1

    Koliko naše zakonodavstvo pomaže žrtvi nasilja i jeli sustav pravedno postavljen kako bi zaštitio žrtvu?

    – Zakonodavni, represivni aparat je postavljen u cilju zaštite žrtava zlostavljanja. Kad se iščitava zakonski okvir teško je pronaći nedostatke. Ipak iz razgovora sa žrtvama nasilja i stručnjacima na tom području proizlazi da žrtve često proživljavaju da su bile izjednačene sa zlostavljačem zbog primjerice činjenice da je žrtva koja je bila izložena sustavnom zlostavljanju tijekom samoobrane, recimo, ogrebla zlostavljača završila i sama kao prekršajno prijavljena počiniteljica obiteljskog nasilja. Kako tijekom postupka žrtve često ne nailaze na empatiju posljedično gube povjerenje u sustav te se često odlučuju ne prijaviti slijedeći događaj. Pozitivno je postojanje sudskih mjera koje koliko-toliko pružaju osjećaj sigurnosti žrtvi kao što su izricanje mjere udaljavanja iz doma počinitelja nasilja ili zabrana približavanja žrtvi. Od velikog je značaja postojanje skloništa za žrtve obiteljskog nasilja  koje imamo i u našoj županiji , a osnivač je Caritas Šibenske biskupije.

    Što se još, na lokalnoj razini, može napraviti kako bi se bolje štitilo zlostavljane žene i osiguralo im normalan nastavak života?

    – Bilo bi idealno da jedinice lokalne samouprave osiguraju jedan do dva stana za žrtve obiteljskog nasilja, u kojem bi mogle ostati određeno vrijeme kako bi imale uvjete za započeti novi život. trebamo biti svjesni da je rašireno i ekonomsko nasilje, a prisutnost egzistencijalne ovisnosti se ne može zanemariti pri donošenju životnih odluka. Osnovni cilj nacionalnog dana jeste senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje, ni u kom obliku, ne tolerira, poručuje Anita Aužina.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Plenković: ‘Imam 76 ruku. Opušten sam, idem na...

    Održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a gdje se razgovaralo o pregovorima za sastavljanje vlade, a nakon nje javnosti se obratio Andrej Plenković piše Jutarnji.hr Na početku...

    Drniški pršut na 513. Milenijskoj fotografiji Šime Strikomana

    Na drniškoj Gradini u blizini jedinog turskog minareta sačuvanog u Dalmaciji, nad kanjonom rijeke Čikole, na vratima Petrova polja u nedjelju, 5. svibnja Šime...

    Ovog ljeta pet svjetskih DJ zvijezda dolaze u...

    Jedan od najjačih britanskih techno festivala Terminal V ovog ljeta dolazi u Hrvatsku. Na prvom hrvatskom izdanju festivala koje će se održati u Blissful...

    Promocija nove zbirke pjesama ‘Deset dugih dana’ autorice...

    Ispred kluba Azimut u Šibeniku u subotu, 18. svibnja u 11 sati književnica Maja Klarić predstavit će svoju novu zbirku pjesama 'Deset dugih dana'. 'Vrijeme...

    NAJNOVIJE

    Plenković: ‘Imam 76 ruku. Opušten sam, idem na kavu u Opatiju‘

    Održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a gdje se razgovaralo o pregovorima za sastavljanje vlade, a nakon nje javnosti se obratio Andrej Plenković piše Jutarnji.hr Na početku...

    Drniški pršut na 513. Milenijskoj fotografiji Šime Strikomana

    Na drniškoj Gradini u blizini jedinog turskog minareta sačuvanog u Dalmaciji, nad kanjonom rijeke Čikole, na vratima Petrova polja u nedjelju, 5. svibnja Šime...

    Ovog ljeta pet svjetskih DJ zvijezda dolaze u Tisno na festival Terminal V

    Jedan od najjačih britanskih techno festivala Terminal V ovog ljeta dolazi u Hrvatsku. Na prvom hrvatskom izdanju festivala koje će se održati u Blissful...

    Promocija nove zbirke pjesama ‘Deset dugih dana’ autorice Maje Klarić

    Ispred kluba Azimut u Šibeniku u subotu, 18. svibnja u 11 sati književnica Maja Klarić predstavit će svoju novu zbirku pjesama 'Deset dugih dana'. 'Vrijeme...