Lucija Kundid, šibenska studentica zagrebačkog Pravnog fakulteta, na proteklim studentskim izborima dobila je 3.089 glasova od ukupno 11.509 studenata koji su iskoristili svoje pravo glasa i izašli na izbore za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.
Najveći broj glasova pripao je njoj, no hoće li postati predsjednica Studentskog zbora, još ne zna.
– U skladu s Pravilnikom o izborima za Studentski zbor, zadnji tjedan u rujnu održava se konstituirajuća sjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Na konstituirajućoj sjednici bira se predsjednik ili predsjednica, a na nadolazećim sjednicama bira se potpredsjednik, članovi predsjedništva, senata, vijeća područja, članovi raznih odbora i tako dalje. Drugim riječima, najveći broj glasova ne znači nužno da ću ja biti predsjednica studentskog zbora – objašnjava 22-godišnja buduća pravnica.
Četvrta godina Prava je ispred nje, a Lucija nam je otkrila zašto se tek sad odlučila kandidirati na izbore.
– Aktivna sam u društvu već dugi niz godina, sudjelujem u radu raznih udruga i mislim da svojim iskustvom mogu doprinijeti boljitku. Želim stvarati promjene i mislim da to mogu. Na prve dvije godine studija htjela sam ući dublje u akademske sfere da uvidjeti konkretnije probleme studenata – govori Kundid.
Kao najveći problem s kojim se studenti susreću, Lucija ističe neprovođenje bolonje u potpunosti.
– Od uvođenja bolonje prošlo je 10 godina, a primjerice na mom fakultetu ona se uopće ne provodi. Na ostalim fakultetima situacija je nešto bolja, ali i to je nedovoljno. Uz bolonju, velik problem je i nepripremljenost studenata za tržište rada, jer činjenica je da postoji ogroman nesrazmjer u obrazovanju i osposobljenosti za tržište rada – napominje Kundid.
Studentski zbor zagovaranjem može utjecati na promjene, i to će joj biti cilj ukoliko postane predsjednica.
– Mi ne donosimo konačne odluke, ali moramo postati glasniji, da što više ističemo probleme, da se stvarno čuje naš glas, a ne da nas gledaju kao manjinu. Spremni smo volonterski raditi na dobrobit cijele studentske zajednice – kaže.
Slabu izlaznost studenata na izbore, Lucija vidi u njihovom nezadovoljstvu i nesvjesnosti snage koju studentski glas ima.
– Studentske izbore možemo usporediti s parlamentarnim izborima. Ljudima je lakše biti pasivan nego iskoristiti pravo glasovanja jer im se ono čini beskorisno. Jedan glas može promijeniti stvari, a ako ne glasuješ, kasnije se ne možeš žaliti jer nisi iskoristio svoje pravo. Moramo postati svjesni da stvarno možemo postići promjene ako to želimo – zaključuje Lucija Kundid.
