‘Still’ pila, krivotvoreni ‘Durex’ prezervativi, lijekovi među kojima je i Viagra, cipele, torbe, parfemi, alkohol, remenja, novčanici, mobiteli, DVD-i, CD-i i ostali mediji. Danas gotovo i ne postoje proizvodi koji se ne krivotvore. Zbog toga je 15. godinu zaredom organizirana akcija ‘Stop krivotvorinama i piratstvu’ ispreg Gradske vijećnice.
– Najčešće se radi o robi niže kvalitete i u detaljima se krije odgovor je li nešto krivotvoreno ili nije, ali prva sumnja je cijena i legalni distribucijski kanali. Modernizacijom tehnologije ljudi danas vrlo često kupuju preko interneta i tu najčešće dolazi do kupnje krivotvorine, jer se ona prepoznaje opipom, direktnim kontaktom s proizvodom. Sve više ljudi razočarano je kupnjom preko interneta, međutim to su kanali kojima se roba fizički uvozi u Hrvatsku i samim time krivotvorena roba. Ljudi idu za logikom da će manje potrošiti za dobru robu, a često se uspostavi da se radi o krivotvorini, a znamo da one ne odgovaraju originalnom proizvodu, objasnio je Igor Bošnjaković iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Ukoliko građani kupe krivotvorenu robu, trebali bi to prijaviti Carini i njihovim inspektorima, ili Državnom odvjetništvu RH.
– Dalje je na službenim tijelima da utvrde činjenice i pokrenu postupke protiv prekršitelja. Ljudi manje poimaju da kopiranje autorskih djela jest piratstvo po definiciji i nije dopušteno ni lijepo prema autorima koji su uložili značajan napor u stvaranju svojih djela, dodaje Bošnjaković.
Originalni proizvodi napravljeni su od daleko kvalitetnijeg materijala nego krivotvorine, jer krivotvoriteljima nije bitna sigurnost potrošača nego njihova zarada, napominje Ines Divčić, viša upravna savjetnica u Ministarstvu financija u Carinskoj upravi.
– Neki od pokazatelja su razlika u jednom slovu od naziva originalnog brenda poput pile ‘Still’, a ‘Stihl’ je originalni naziv. Isto tako, ‘Stihlove’ pile prolaze 24 analize sigurnosnih aspekata, dok su njihovi stručnjaci testirali ovu lažnu pilu i prošla je dvije potpuno i dvije djelomično, rezimira Divčić.
Krivotvoreni proizvodi mogu biti štetni za zdravlje, posebice lijekovi, kozmetika, mobiteli.
– Kod mobitela je stvar u baterijama, koje kod originala nakon određenog vremena punjenja ostaju u istom obliku, dok krivotvorene se počnu napuhivati i može doći do eksplozije. Opasni su i lijekovi, parfemi, prehrambeni proizvodi, alkoholna pića. Gotovo da i nema više proizvoda koji se ne krivotvori, čak smo imali i slučajeva krivotvorenih autodijelova, govori Divčić.
Krivotvorine do potrošača najčešće dolaze preko interneta, premda i dalje postoji klasični promet.
– Kupac koji kupi krivotvorinu a da to nije znao, ne dobiva kaznu. Međutim kupci kaznom smatraju to što taj proizvod ne dobiju i u pojedinim slučajevima pojedini brendovi imaju mogućnost naplatiti troškove uništenja od kupca, zaključuje.
Do 22 sata na Trgu Republike Hrvatske zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave, Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i Hrvatskog društva skladatelja (ZAMP) građane će educirati o krivotvorinama i piratstvu. Posjetite ih i informirajte se.
