Zatonskom vjerničkom puku ova je godina posebno značajna. U znaku je čak dvostruke 100. obljetnice oca fra Ante Antića, Časnoga sluge Božjega kojega Zatonjani štuju, drže svojim zaštitnikom i duhovnikom, sinom svoga mjesta. Još, doduše, nisu precizirani detalji o tome kako će se obilježiti jubileji vezani za Šibenik, odnosno Zaton – stota godišnjica ređenja skromnog redovnika, svećenika -franjevca 29. srpnja 1917. u samostanskoj crkvi sv. Lovre u Šibeniku te stota obljetnica njegova služenja prve svete mise na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza 1917. godine u crkvi sv. Jurja u Zatonu. Mještani su, međutim, suglasni da je svetački život čovjeka koji je djetinjstvo proveo u Zatonu i utisnuo mu trajan pečat svoje gorljive vjerničke predanosti i osobnosti taj isti Zaton zadužio i duhovno, i svjetovno, piše Šibenski list. Kako će mu dostojno uzvratiti? Sve opcije su, čini se, još uvijek otvorene.
Zatonski župnik, don Marko Gregić o obljetnicama je prozborio na nedjeljnoj misi, a mi smo za sugovornike na istu temu imali Luciju Ševerdija, članicu crkvenog odbora Župe sv. Jurja i Borisa Dukića, predsjednika Mjesnog odbora Zaton.
Molitva pred slikom Gospe od Zdravlja
Duhovna vezanost mjesta za oca fra Antu Antića kojemu je u tijeku postupak za proglašenje blaženim je, po Lucijinim riječima, velika.
– Rođen je u Prvić Šepurini, a živio je u ovoj kući. Upravo u našem Zatonu dobio je svoj poziv. Uostalom, i molio se kao dijete pred starom slikom Gospe od Zdravlja koja se još uvijek čuva na zidu u sakristiji-pokazuje nam Lucija kuću sa spomen-pločom. Zatonjani su je postavili 1999. godine. Kuću i ogradni zid crkve sv. Roka koja se počela graditi 1928., a završena je tek 1994. godine, dijeli uski prolaz. “Gledaju” jedna u drugu. Nekoć je tu bila crkva sv. Jurja u kojoj je fra Ante održao svoju mladu misu. Imala je dva zaštitnika budući da je patron mjesta sv. Roko. Danas je sv. Jurju pripala župa.
– Imamo dva zbora koja su prije pet godina s dva autobusa išla u Zagreb kako bi uveličala misu u povodu godišnjice smrti oca fra Ante Antića. Predvodio ju je đakovački biskup Đuro Hranić. Bilo bi lijepo kad bi se oba uključila u obilježavanje dvostruke stote obljetnice. Zapravo, obljetnica je trostruka ako se računa i stota obljetnica imenovanja fra Ante za pomoćnika magistra bogoslova u Makarskoj. Ipak, mi smo nekako više usredotočeni na ulogu dobrog Oca, kako nazivamo fra Antu, u našem kraju. Mnogo se toga dade napraviti i osmisliti i sve je na vrijeme. Vjerujemo da će se u kreiranje događanja uključiti i Šibenska biskupija – veli Lucija.
Od neprohodnog puteljka do široke staze
Što se Mjesnog odbora tiče, inicijativa o uređenju “Staze fra Ante Antića”, praktički je pred finalizacijom. Koristimo priliku obići je i prije “finalnog glanca”, odnosno nasipanja kriznih, zavojitih i udubljenih dijelova škaljom. Zbog prijetećih kišnih oblaka koji su nam se na kraju smilovali, umjesto (otprilike) 40-ak minuta pješačenja od središta Zatona, pa do samog vrha brda Rasovač, odabiremo vožnju vatrogasnim kombijem rasovačkom južnom stranom od posljednjih kuća. Zapravo, zatonski vatrogasci i njihova mehanizacija, bager mjesne tvrtke “Čavo iskopi”, ali i sati i sati dobrovoljnog rada i najzaslužniji su, priča Boris Dukić, što je staza od nekadašnjeg brdskog puteljka kojim se jedva moglo probiti, postala ovakvom kakva jest. Upravo je svetogrđe prolaziti njome vozilom, ponajprije zbog krajolika, starih suhozidova i netaknute prirode, ali i vidika koji oduzima dah.
Cijeli članak pročitajte na portalu Šibenskog lista.
