Drniški pršut nadaleko je poznat, a uskoro ulazi i u Guinnessovu knjigu rekorda!
Ta senzacionalna vijest stiže nam iz Istre, točnije iz Tinjana, gdje je završen 10. međunarodni sajam pršuta ‘ISAP 2016.’, na kojem je bio i Drnišanin Ante Reljanović iz tvrtke ‘Baba delicije’ iz Pakova Sela, ponosni vlasnik pršuta rekordera teškog čak 22,5 kilograma i dugog 103,5 centimetara, piše Slobodna Dalmacija.
Kako je došlo do ovog za Hrvatsku važnog rekorda, govori nam Drnišanin Ante.
– Odavno planiram nešto slično, prijavio sam se vodećim ljudima Guinnessove knjige rekorda i tamo smo doznali kako kategorija najvećeg pršuta uopće ne postoji, to znači da smo mi automatski ušli u taj izbor. Odmah su došli stručnjaci Guinnessa, pravnici, pršut je uredno izmjeren, potpisani su svi formulari i evo nas, samo još čekamo i službenu, formalnu potvrdu.
Presretan sam jer drniški pršut je nešto posebno, zaštitili smo ga kao autohtono jelo ovoga kraja, pokrenuo sam i manifestaciju Festival pršuta u Drnišu, osmislio logotip “Dobro došli u Drniš, grad pršuta”, a sad imamo i ovu titulu na ponos svima. Naš je težak 22 i po kila, oni koji nas sad oće rušiti, morat će se dobro potruditi – kaže Ante.
Pršut rekorder star je tri godine, a potječe od svinje durok, križanca divlje svinje, i to je, kaže nam Ante, najbolja sorta za pršut.
– Pasmina durok uopće ne postoji u Europi, za nju je karakteristično što je križanac s divljom svinjom, a ove naše svinje imaju još jednu odliku; to su ‘sretne svinje’ koje ne stoje u zatvorenom, nego lutaju po zemlji, hrane se travama, djetelinom, a o našem čistom zraku da ne govorim.
Svaka čast svima, ali ovaj naš zrak pod Prominom je nešto posebno. Zato su naše svinje tako zdrave – kazuje pršutar Ante dok prima nove narudžbe ljubitelja ove delicije.
Kako bi svinja bila zdrava i dala dobar pršut, podučava nas Ante, bitna je prehrana, a tu za ovoga pršutara nema greške.
– Svinja se mora hraniti s dosta bjelančevina, proteina, zato je poželjno hraniti ih kukuruzom, s puno trave, i pustiti je da šeta i da u zemlji traži ono što joj je potrebno – kaže Ante.
Kad je svinja ‘zrela’ za svinjokolju, prve noge su u narodu poznate kao špalete, a druge dvije su pršuti. E ti pršuti se dobro posole, drže 15 dana u soli i kontrolira se kako ne bi došlo do kvarenja.
– Ako je meso žarkocrveno, onda treba još soliti, staviti dva puta pod teški piz da nestane krvi i onda za pršut dolazi onaj najvažniji dio, sušenje – kaže pršutar za Slobodnu Dalmaciju.
Kad je o sušenju riječ, zasigurno i tu postoji veliko značenje u našoj buri, a zatim je bitno pršute staviti na pravi dim. Zašto su dim i sol tako bitni u procesu stvaranja pršuta, pitamo Antu.
– Dim i sol su vam prirodni konzervansi, ubijaju sve bakterije, a ako vidite malo plijesni na pršutu, to znači da je dobar i zdrav – savjetuje Ante.
Tako nadimljen i posoljen, pršut treba čuvati najmanje dvije godine, i to ako je težak do 15 kilograma, a ako je teži, onda najmanje tri. Upravo je toliko star ovaj drniški pršut rekorder, slasna delicija koja će nakon svih zaštita deklaracija, brojnih trpeza i na tisuće ljubitelja dobiti i važno članstvo u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Paziti na kalendar
Ante je zadovoljan turističkom promidžbom ove delicije, no vlastima ipak nešto zamjera.
– Ove godine su u isto vrijeme organizirali Srednjovjekovni sajam u Šibeniku i naš Festival pršuta u Drnišu. To se ubuduće ne smije događati – kaže Ante.
foto: radio Drniš/arhiva
