Šibensko-kninski župan Goran Pauk u razgovoru za Newsletter Hrvatske zajednice županija čiji je predsjednik govorio je o najbitnijim projektima financiranim iz fondova EU, njihovom utjecaju na razvoj lokalne zajednice te prilikama koje se otvaraju u budućnosti.
Koje bi projekte u provedbi istaknuli kao projekte najvećeg opsega i važnosti za razvoj Šibensko-kninske županije?
U Šibensko-kninsku županiju do danas se iz fondova Europske unije financiralo ili su trenutno u provedbi projekti u vrijednosti od oko 75 milijuna eura. Počeli smo još 2006. godine, tada smo iz projekt CARDS sufinancirali niz infrastrukturnih projekata, a od kojih bi izdvojio izgradnju infrastrukture za prvih 20 hektara u Poduzetničkoj zoni Podi u Šibeniku i izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda u gradu Skradinu te pripremu projekata za sustave vodoopskrbe i odvodnje za Drniš i Knin, a koji su kasnije financirani iz projekta IPA III b.
Koliko su projekti Europske unije potaknuli razvoj lokalne zajednice u Županiji i u kojim segmentima je to posebno naglašeno?
Jačanje poslovne infrastrukture rezultira jačanjem gospodarstva. Stoga smo kao Županija kojoj je jedna od strateških djelatnosti metaloprerađivačka industrija, a upravo s ciljem pozicioniranja Šibensko-kninske županije kao regionalnog industrijskog lidera u području inovacija u sektoru lakih metala i pomorskim djelatnostima jačajući održiv gospodarski rast, izgradili Razvojno inovacijski centar Alu-Tech koji je izgrađen i opremljen kroz projekt ‘Uređenje i opremanje Razvojno-inovacijskog centra (AluTech) u Šibeniku’. Centar je organiziran u okviru Javne ustanove Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, ukupne veličine oko 800 četvornih metara. U tijeku je priprema novog projekta za razvoj mreže poduzetničkih i potpornih institucija Županije za natječaj iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kao i navedenog projekta Alutech za prijavu za natječaj za Centre kompetencija.
Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku jedan je u nizu važnih projekata; tim projektom obogaćena je turistička ponuda grada Šibenika kroz novoizgrađenu šetnicu u duljini od 4,5 kilometara. U tijeku je također i izrada projektne dokumentacije za projekt Turistička valorizacija tvrđave Sv. Nikole u kanalu Sv. Ante. Upravo radimo na izradi projektne dokumentacije za Centar za posjetitelje Šibensko-kninske županije, a koji će se raditi u sklopu Projekta zaštite suhozidne tradicijske gradnje – HEREDITAS. Uz projektnu dokumentaciju, očekujemo da ćemo navedene projekte prijaviti na nadolazeće natječaje iz Operativnog programa za konkurentnost i koheziju. Turistički rast treba biti praćen i poboljšanjem kvalitete obrazovnog sustava. Stoga je u županijskim planovima i izgradnja nove Turističko ugostiteljske škole Mandalina – formiranje Centra kompetencija koji bi omogućili prostorne i materijalne uvjete za kvalitetnije obrazovanje i osposobljavanje kadrova u turizmu.
U okviru projekta HERA ‘Održivo turističko upravljanje jadranskom baštinom’, Županiji je alocirano oko 270.000 eura. HERA je strateški projekt financiran iz IPA programa Jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013., a projektom se definira metodologija za dosezanje standarda i dodjelu oznake za jadransku destinaciju kulturnog turizma naziva HERA. U okviru projekta istražen je i opremljen arheološki lokalitet Velika Mrdakovica te je osmišljena kulturna ruta ‘Voda – moćna stvarateljica povijesti’.
Aktivno smo sudjelovali u projektu ‘Razvoj turizma na rubnim dijelovima Nacionalnog parka Krka’ kojim je povučeno oko 600.000 eura za osnaživanje turističkih potencijala drniškog područja. Naša Razvojna agencija također aktivno educira i savjetuje sve zainteresirane o programima ruralnog razvoja, a u tijeku je i evaluacija prekograničnog projekta vezanog za uspostavu edukacijskog centra za uzgoj smilja i maslina u Hrvatskoj i BIH. Aktivno se radi na i na razvoju sektora marikulture u smislu izrade potrebne projektne dokumentacije i studija, a očekuje se i prijava infrastrukturnog projekta za Purifikacijski centar za školjke.
U tijeku je i Program integralne fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, unutar kojega bi grad Knin iz EU fondova trebao povući 25 milijuna eura za razvojne projekte. Šibensko-kninska županija prva je u Hrvatskoj donijela Plan integralnog upravljanja obalnim područjem kojeg je izradio PAP RAC – Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) pri Mediteranskom akcijskom planu (MAP).
Putem projekta HOLISTIC Šibensko-kninskoj županiji alocirano je oko 400 000 eura. Radi se o strateškom projektu financiranom iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA ADRIATIC – Jadranska prekogranična suradnja u kojem Županija u suradnji s Razvojnom agencijom provodi aktivnosti prevencije šumskih požara i zaštite javnih zgrada od posebnog značaja od potresa te podržava održivu uporabu biomase.
Razvojna agencija Županije je povukla i oko 31.000 eura za projekt Partnerskog vijeća za tržište rada putem kojeg nastoji podržati lokalne dionike u definiranju, stvaranju i provođenju politika zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa na području Županije. U tijeku je priprema projekata za opremanje odjela Opće bolnice Šibenik, kao i projekt primarne zdravstvene zaštite ukupne vrijednosti od oko 8 milijuna kuna.
Što smatrate ključnim za pokretanje projekata Europske unije i povlačenje sredstava iz EU fondova?
Ulaganje u ljudske resurse ključ je za povlačenje sredstava iz Europske unije i temelj daljnjeg razvoja Šibensko-kninske županije i Republike Hrvatske u cjelini. Zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u cijeloživotno obrazovanje djelatnika danas se možemo pohvaliti jakom županijskom Javnom ustanovom Razvojnom agencijom Šibensko-kninske županije koja je sposobna ne samo provoditi projekte financirane od strane EU već pripremati i osmišljavati razvojne projekte za financiranje iz EU fondova.
Preko Razvojne agencije omogućena je i edukacija poduzetnika i svih onih koji žele unaprijediti svoje poslovanje i pripremiti se za korištenje EU fondova.
Također, naglasio bi i važnost učinkovite suradnje lokalnih, nacionalnih europskih institucija te osiguranje učinkovitog sustava protočnosti i razmjene informacija na svim razinama. Županije se na regionalnoj razini kontinuirano zalažu za uvrštenje svojih regionalnih specifičnih ciljeva i prioriteta u operativne programe, a koji su temelj alokacije svih Europskih sredstava za regionalne i lokalne projekte.
Prijeko nam je potrebna adekvatna regionalna politika Europske unije, konzistentnija strategija razvoja te bolja i učinkovitija raspodjela europskih sredstava za regionalne i lokalne projekte. Naime, mnogo veći iznos sredstava, nego što je to sada slučaj, trebalo bi usmjeriti na potrebe realnog sektora, malog gospodarstva te ruralnog i općenito razvoja hrvatskih sela gdje se trenutno dešava egzodus stanovništva. Novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2020.- 2027. prilika je za bolje sagledavanje stvarnih potreba regija i lokalnih područja te u konačnici i osmišljavanje boljeg i efikasnijeg sustava regionalne politike, EU fondova i instrumenata.
