Prema podacima mjesečnog statističkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Šibensko – kninskoj županiji je od kolovoza 2014. do kolovoza 2015. godine ukupno zaposleno 44 osoba s invaliditetom. Broj osoba s invaliditetom u županiji prijavljenih na HZZ u porastu je nego lani.
STANJE NA TERENU
Iako u teoriji osobe s invaliditetom imaju zakonski regulirana prava, a poslodavci mogu primati poticaj za zapošljavanje u trajanju od godine dana, svakodnevnica osoba s invaliditetom znatno je teža.
Toni Babić iz kninske Udruge invalida Sv. Bartolomej, kaže kako je položaj osoba s invaliditetom jako nepovoljan.
– Većina javnih ustanova je infrastrukturno neprilagođena osobama s invaliditetom. Pod tim podrazumijevam prilaz, odnosno rampu, koja ako i postoji, u većini slučajeva nije izrađena po standardima – nezadovoljan je Babić.
To znači da će i osoba s invaliditetom koja bi teoretski mogla konkurirati za posao u nekoj ustanovi, od njega morati odustati i prije prijave, budući da nema osiguran niti pristup zgradi.
Babić nastavlja kako postoje prava osoba s invaliditetom, ali da u većini slučajeva pojedinci nisu upoznati s problematikom i konvencijama, tako da često djeluje kao da osobe s invaliditetom imaju neke posebne zahtjeve, a zapravo samo žele da se ispune njihova prava.
– Smatram da se osobama s invaliditetom ne pruža dovoljna šansa u pogledu zapošljavanja jer je mnogo poslodavaca skeptično i nisu upoznati s mogućnostima i kvalitetama koje bi osobe s invaliditetom mogle pružiti. Mislim da su poslodavci dovoljno animirani od strane države što se tiče financijske potpore, ali im je očito lakše platiti novčanu kaznu nego zaposliti osobu s invaliditetom. Nisam još čuo da se ijedan poslodavac pohvalio zaposlenom osobom s invaliditetom u Kninu – ispričao je Babić.
PREOSTAJE NADA U BOLJE SUTRA
Udruga sveti Bartolomej zaposlila je dvije osobe s invaliditetom i upravo se koristi paketom mjera za sufinanciranje.
Osim što teško konkuriraju na tržištu rada, Toni Babić kaže da osobe s invaliditetom teško ostvaruju svoja zakonska prava.
– Što se tiče zakona, pravni sustav ih je donio, međutim slabo se provode u djela. Osobe s invaliditetom imaju minimalna primanja od kojih jako teško žive, a većina ih sama mora nadoplatiti lijekove ili kvalitetnija ortopedska pomagala – kaže naš sugovornik.
Budući da slabo konkuriraju na tržištu rada, krug teške financijske situacije i zatvara.
– Na kraju samo preostaje nada u bolje sutra – zaključio je Babić.
KOME SE OBRATITI?
U svakoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje djeluje tim za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
