Loše raspoloženje uglavnom uzrokuju događaji izvan naše kontrole, no to ne mora značiti da ćemo život provesti kako nas voda nosi, već se moramo potruditi pružiti otpor lošim stvarima i negativnom stavu koji one donose. Slijedi lista navika koje nas mogu činiti nesretnima
Držite se grbavo
Kako se osjećamo može utjecati na to kako hodamo, no i obratno može vrijediti. Ako hodamo uspravno, osjećat ćemo se bolje i razmišljat ćemo o pozitivnim stvarima. Barem tako tvrdi istraživanje u časopisu Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry.
Ukratko: Nos u zrak i zabacite ramena unatrag kako biste uvijek vidjeli vedru stranu života.
Fotografirate sve i svašta
Umjesto da trošite vrijeme fotografirajući svaki mogući aspekt svog života, radije ga proživite i dobro zapamtite. Ono što ste fotografirali uglavnom vam ne ostaje u pamćenju.
Ukratko: Uživajte u onome što želite fotografirati prije samog korištenja aparata.
Dopuštate nasilnicima da vas maltretiraju
U SAD-u oko 35 posto zaposlenih doživjelo je neki oblik nasilnog ponašanja na poslu. Ako vas netko kontinuirano maltretira, to može imati užasne posljedice na vaše mentalno stanje.
Ukratko: Posavjetujte se s liječnikom o svom fizičkom i mentalnom zdravlju, i ako trpite posljedice zbog nasilničkog ponašanja, pokušajte definirati o kakvom se zlostavljanju radi i tko ga vrši, informirajte se što možete unutar i izvan svog radnog mjesta pravno učiniti da si pomognete, te se na kraju suočite s izvorom problema ako ste to odlučili učiniti.
Ne vježbate
Ako samo tri puta tjedno vježbate na neki način (šetnja se također računa), šansa za loše raspoloženje vam se smanjuje za čak 19 posto. Što ste manje aktivni, to ćete biti lošije raspoloženi.
Ukratko: Izađite i prošećite. Ne morate potrošiti sat vremena, već hodajte onoliko dugo koliko vam to pričinjava zadovoljstvo. Dobra ideja je obaviti i neku kupovinu kako bi vam um bio aktivan.
Odugovlačite
Većina ljudi odgađa svoje obaveze iz raznih razloga, no to može imati negativne posljedice kao što su stres i napetost (ironično, zbog neobavljanja obaveza).
Ukratko: Smanjite si stres rada na neki način – glazbom, trčanjem, ili bilo čime što vas opušta – i zatim se bacite na posao.
U lošoj ste vezi
Romantična veza podjednako može biti uzrok sreće i lošeg raspoloženja, ovisno o vašem slaganju s partnerom. Ako ste stalno pod stresom, dobra je vjerojatnost da biste trebali početi razmišljati o prekidu. Osoba s kojom imate romantičnu vezu nikad vam ne bi smjela davati osjećaj manje vrijednosti ili nesposobnosti.
Ukratko: Veze nisu mačji kašalj i lako je moguće da vam treba profesionalna pomoć kako biste prepoznali da ste nesretni zbog situacije kod kuće. Ako vam je neugodno ići psihijatru ili psihologu (što nikako ne bi trebao biti slučaj), posegnite za savjetima obitelji i prijatelja, no ne dozvolite da oni odlučuju o važnim stvarima umjesto vas, već samo pokušajte dobiti mišljenja vanjskih promatrača.
Preozbiljno shvaćate život
Ako je svaka loša sitnica koja vam se događa izvor stresa, morate pronaći način kako se češće smijati. Smijeh ima odličan učinak na naše zdravlje, kako fizičko, tako i mentalno.
Ukratko: Nemojte provesti cijeli dan samo u ozbiljnim temama. Dopustite si epizodu neke duhovite serije ili neki zabavan sadržaj na internetu. Izađite s prijateljima koji vas znaju nasmijati.
Ne spavate koliko biste trebali
Količina sna više nego što nam se to čini na naše svakodnevno fizičko i mentalno zdravlje. Kad smo neispavani, skloniji smo debljanju, nervozi, gubitku koncentracije, a imunološki sustav nam je općenito slabiji.
Ukratko: Treba vam oko sedam do osam sati sna. Kratki (pola sata do 45 minuta) drijemeži tijekom dana također nisu naodmet.
Nikad niste sami
Između djece, posla, braka i svih ostalih aktivnosti, nije lako pronaći trenutak za sebe, no moglo bi biti prilično važno. Ako ne pronalazite vrijeme za sebe, mogli biste početi biti nezadovoljni.
Ukratko: Dogovorite se sami sa sobom za ‘izlazak’ i nemojte ga preskočiti.
Ne razgovarate ni s kime
Društvene mreže ne ispunjavaju potrebu za stvarnom vezom s ljudima. Razgovori koje vodimo na internetu su uglavnom oni o besmislenim svakodnevnim sitnicama i površnim temama. Nedostatak stvarnih razgovora sa stvarnim ljudima, ne samo da stvara nezadovoljstvo, već i umanjuje naše osjećaje i iskustva. Zbog svih uređaja i aplikacija kojima se stalno bavimo, počeli smo gubiti strpljenje za stvarne ljude.
Ukratko: Potkraj života vam neće biti važno koliko ste digitalnih prijatelja i lajkova skupili kroz život. Bitna su stvarna prijateljstva i bogata sjećanja. Dogovarajte stvarne izlaske.
Ne možete živjeti bez telefona
Pretpostavljamo da se ne sjećate kad ste zadnji put bili odvojeni od svog mobitela. A sad se pokušajte sjetiti kad ste zadnji put bili bez ikakvog uređaja u svojoj blizini. Ako uvijek nešto radite, to jednostavno znači da se nikad ne odmarate.
Ukratko: Odredite dan ili vrijeme kad ste bez elektronike i interneta – i uživajte u potpunom miru!
Multitaskate
Bez obzira na to jeste li radoholičar ili vjerujete kako morate što potpunije iskoristiti svoje vrijeme, vjerojatno sve češće pokušavate raditi više stvari u isto vrijeme. Rezultat je uglavnom nepotpuni doživljaj onoga što nas zanima ili traljavi rad. Takvo ponašanje umanjuje našu sposobnost komunikacije, stvara nepotreban stres i čini nas nesvjesnima svoje okoline.
Ukratko: Ako ste s nekim na kavi, pospremite mobitel i posvetite se toj osobi. Ako gledate film, ne pokušavajte istovremeno čitati i/li pisati nešto na internetu. Dopustite svom umu da se u potpunosti nečemu posveti.
Izvor: tportal.hr
