Nužno je pronaći načine da se puno bolje nego do sada valoriziraju mjesto i uloga rođene Šibenčanke Ester Mazzoleni, čuvene operne dive i njezine obitelji u prošlosti i sadašnjosti Šibenika te ustanovi njezin status krucijalnog gradbenog elementa u kulturnom identitet Šibenika, zaključak je okruglog stola koji je o Ester Mazzoleni i njezinom značaju za europski glazbeni život, ali i njezinom zanemarivanju u Šibeniku održan proteklog vikenda u sklopu manifestacije ‘Ester Mazzoleni se vraća kući’. Organizirali su je Udruge ‘Volim Šibenik’ i Glazbena škola Ivana Lukačića u Šibeniku upravo kako bi se u javnosti osvijestilo tko je Ester Mazzoleni i zašto ona zaslužuje drukčiji tretman u svom rodnom gradu u kojem je živjela do odlaska na studij u Milano.
‘Svojevremeno je bio proveden obuhvatan projekt tijekom kojeg je su zemlje Europske unije (među kojima tada još nije bila Hrvatska) imale zadaću prikupiti podatke o tomu koliko je i čime je svaka od njih pridonijela stvaranju europske civilizacije. Italija je tada uz svoje velikane poput Petrarce, Dantea, Leonarda da Vincija, Michelangela … Puccinija i Verdija … te operne pjevače Carusa, Maria del Monaca i Luciana Pavarottija … upisala i Šibenčanku Ester Mazzoleni, točno navodeći njeno porijeklo i mjesto rođenja. Ako je Italija, kolijevka i primordijalni ambijent europske civilizacije, smatrala da je i Šibenčanka Ester Mazzoleni važan kamenčić u tom epohalnom kulturnom i civilizacijskom mozaiku onda sigurno treba i drukčije vrednovati njezin značaj u kulturnom identitetu Šibenika’, kazao je Stanko Ferić, predsjednik Skupštine udruge ‘Volim Šibenik’ koji se, i kao novinar i publicist, bavio likom i djelom Ester Mazzoleni. Ona slovi kao jedna od najboljih opernih pjevačica 20. stoljeća. Njen glas i snažna umjetnička strast izazvali su divljenje u glazbenoj Europi već nakon njenog debija u Rimu 1906. godine.
Dvadeset je godina vladala europskom opernom scenom pjevajući repertoar dramskog soprana u operama Bellinija, Donizettija, Wagnera, Puccinija i Verdija. Najveće umjetničke dosege postigla je pod dirigentskom palicom dirigenta Artura Toscaninija, a glazbeni su je kritičari uzdigli na prijestolje kraljice Bel Canta.
Nastupala je u svim velikim svjetskim opernim kućama, a na vrhuncu karijere, slavljena kao operna božica, nastupala je i u Šibenskom kazalištu sa šibenskim pjevačima stavljajući na repertoar i skromne skladbe tadašnjeg dirigenta šibenskog amaterskog kazališnog orkestra.
Ferić je ukazao i na značaj cijele obitelji Mazzoleni u povijesti Šibenika te na njihovu važnu ulogu u gradnji šibenskog kazališta i njegovom vođenju. Vojmir Roša je u ime Hrvatske glazbene unije podržao inicijativu da se Este Mazzoleni ‘vrati kući’.
‘Mi smo ka unija moćni s obzirom na broj i važnost naših članova svih glazbenih profila, ali politički nismo moćni, a ovdje se radi o Ester i politici. Najtužnije je kada se politika petlja u kulturu i kada se pokušava obračunati s prošlošću preko kulture na kriv način, a ovdje je upravo o tome riječ. Ester i njezina familija zaslužuju barem ulicu ili trg u Šibeniku jer da nije Ester uopće pjevala i da nije bila europska diva ne bi bilo ni šibenskog kazališta koje je najstarije i budimo ponosni na to. Mene osobno nervira što mi ne valoriziramo stvari koje imamo nego se prema našem gradu odnosimo kao prema vlastitoj lijepoj ženi koju ne registriraš nakon dva mjeseca braka, a kamo li nakon 20 godina braka, a svi je i dalje vide kao ljepoticu’, istaknuo je Roša.
Ester Mazzoleni zahvaljujući radu udruga kao što su ‘Volim Šibenik’, Udruga turističkim vodiča Mihovil i Kolektiv 4 B te pisanju novinarke Jordanke Grubač nije potpuno zaboravljena u svom rodnom gradu. Tako je Udruga 4, upravo u čast Ester Mazzoleni prije dvije godine u sklopu Adventure, u parku Roberta Visianija postavila kao instalaciju mega mehanički gramofon s replikom ploče iz 1909. na kojoj je prvi put zabilježen glas Este Mazzoleni.
‘Priča je krenula godinu dana ranije na inicijativu Kolektiva 4 B kada je uočeno prazno mjesto na fontani u Parku. Rodila se ideja da se svake godine postavi instalacija posvećena nekoj poznatoj osobi te da sljedeća godina bude upravo njoj posvećena. Krenuli smo s Robert Visianijev koji je dobio i svoj festival Flora Dalmatika. Nakon naše instalacije godinu dana poslije, posvećene Ester Mazzoleni u organizaciji Udruge turističkih vodiča održano je predavanje o njoj, a sada i ovaj okrugli stol i gala koncert. Slažem s tim da Šibenik kao njezin grad njezin značaj još nije vrednovao ili nije dovoljno vrednovao kao ni značaj mnogih drugih zaslužnih Šibenčana. Kada ti ljudi postanu baština njihovi životi će utjecati i na naše život i njegovu kvalitetu i zbog toga bi trebalo nadići neke političke konotacije i sve ostalo što otežava njihov povratak u rodni grad’, kazala je Snježana Klarić, u ime Kolektiva 4 B.
Na inicijativu turističke vodičice i profesorice Talijanskog jezika Antonije Slamić priča o životu i umjetničkom radu Ester Mazzoleni uvrštena je i u turističku turu ‘Šibenske cure’.
‘Slučajno sam, radeći nešto vezano za sadašnju vilu Maglica na Zlarinu, čula da je to prvo bila vila Ester i tada sam čula i za Ester Mazzoleni. Dokumentacija vezana za nju u Šibeniku je oskudna i za formiranje priče o njoj pomogli su i neki novinarski radovi te knjiga na talijanskom jeziku ‘Nome dela Mazzoleni’ iz koje sam prevela neke dijelove i to iskoristila. Nije da se u Šibeniku baš ništa ne zna o Ester, ali sve što se radi je malo i rascjepkano i trebali bi to dići na jednu višu razinu’, kazala je Antonija na okruglom stolu.
Novinarka Jordana Grubač koja je pisala o Ester Mazzoleni zahvaljujući pisanju muzikologa Nenada Veselića i konzervatora Ive Šprljana, koji je zbog rada na dokumentaciji za obnovu zgrade detaljno istražio obitelj Mazzoleni, imala je čast, kada je privatno boravila u Palermu u kojem je Ester živjela veći dio života i u kojem je pokopana posjetiti i njezin grob upravo na 20. godišnjicu njezine smrti, 2002. godine kada su talijanski mediji pisali o njoj kao ‘dalmatinskom sopranu i da se obilježava 20 godina od smrti’ nje Dalmatinke, Šibenčanke tamo rođene 1883., a Palermitanke po osjećaju i dugom boravku’. Upoznala je i voditelje Fondacije ‘Ester Mazzoleni’ Salvatora Aiela i Gataa Albergama. Oni su bili i u Šibeniku na svečanosti otvaranja obnovljene zgrade Kazališta.
‘Prije nekoliko godina javili su se Mirni Smolčić koja im je tada bila prevoditeljica sa željom da svu dokumentaciju i rekvizite koji u bili izloženi u Esterinom stanu u Palermu koji su oni uredili kao spomen sobu, a koju su zatvorili ustupe Gradu Šibeniku. Kada sam za to saznala odmah sam ih povezala s Muzejom grada Šibenika i šibenskim državnim arhivom i ostavila da to oni riješe. Međutim, u međuvremenu sam doznala da od toga nije bilo ništa jer, kako mi je rečeno, na e mal koji im je uputio nije nikada dobio odgovor. To mi baš nije uvjerljivo kada znam da je inicijativa upravo krenula iz Palerma pa ne znam zašto bi odustali”, istaknula je Jordanka Grubač podsjetivši i na Esterinu vezanost za rodni Šibenik, ali i za njezinu vilu na Zlarinu za kojim je čeznula, ali nakon odlaska njezine obitelji iz Šibenika nije je, vjerojatno više podsjetila.
Jedan o zaključaka okruglog stola je da će se udruge i pojedinci koji su se do sada bavili Ester Mazzoleni udružiti u nastojanju da joj se dade značajnije mjesto u šibenskoj kulturi i baštini te će s konkretnim inicijativama krenuti prema nadležnim institucijama.
Na okruglom stolu nije bilo predstavnika Muzeja grada Šibenika i Državnog arhiva koji su se opravdali neodgodivim obvezama.
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku 11. svibnja 2024. održan je GALA koncert gala u čast jedne od najvećih sopranistica i opernih diva, rođene Šibenčanke, Ester Mazzoleni. Široj publici približilo se bogatstvo vokalnog stvaralaštva Ester Mazzoleni, ali su i predstavljena i budućnost glazbene scene, sadašnji i prijašnji učenici Glazbene škole Ivana Lukačića, te njihove goste učenike glazbene škole Pavla Markovca iz Zagreba. Vođeni svojim mentorima oni su zakoračili u svijet operne literature inspirirani umjetnicama poput Ester Mazzoleni, a svojim su glasovima i izvedbama oduševili publiku u gotovo punom šibenskom kazalištu i pokazali da je Šibenik rasadnik nadarenih pjevačica i pjevača kojima je ‘smiješe’ i velike operne pozornice. Održan je i seminar solo pjevanja za nadarene pjevače i pjevačice koji je vodila prof. Nataša Šurina.
