U ljepoti i surovosti Kornata čovjek je našao svoje mjesto

Nacionalni park Kornati poseban je po mnogočemu, a krš koji tamo nalazimo svojevrsna je točka na ‘i’ upečatljivosti jedne slike koju uvijek iznova rado promatramo.

PRIRODNE VRIJEDNOSTI
‘Kornatski krš u sebi krije brojne tajne, kako u geološkom, tako i u biološkom pogledu – reći će Vladislav Mihelčić, stručni voditelj pri Javnoj ustanovi NP Kornati.
– Stijene koje tamo nalazimo pretežito su vapnenci i dolomiti istaloženi prije šezdeset do sto milijuna godina, u vrijeme gornje krede, završetak mezozoika. Tek mjestimično mogu se naći i eocenski vapnenci, te kvartarna crvenica – upozorava Mihelčić, dodajući da je kvartarna crvenica uglavnom pod maslinicima.
– Upravo takav litološki sastav kornatskih terena rezultirao je reljefom koji nazivamo ‘krš’ i koji na globalnom nivou predstavlja jednu od najvećih prirodnih vrijednosti koju Republika Hrvatska ima – navodi stručni voditelj, a kornatski arhipelag zasigurno je jedna od tih prirodnih vrijednosti koja, osim što oduzima dah svojim izgledom, osvaja posjetitelja i pričom o svom nastanku. Tako na Kornatima, kao i diljem kopnene Dalmacije, pronalazimo škrape, ponikve, jame i brojne druge krške oblike karakteristične za ovo podneblje. A, evo i kako nastaju.

OSKUDNA VEGETACIJA
– Krški reljef nastaje isključivo na terenima izloženim atmosferskom utjecaju i izgrađenim od topljivih stijena, odnosno karbonata, soli i gipsa. Voda koja u obliku kiše pada na tlo, bogata je ugljičnim dioksidom koji je ‘pokupila’ u atmosferi. U dodiru s karbonatnim stijenama, ta voda otapa karbonate tvoreći različite krške oblike poput škrapa, ponikva, jama, spilja, uvala ili polja – objašnjava Mihelčić, te dodaje kako spomenuti brojni i različiti krški oblici za posljedicu imaju izrazitu razvijenost krškog reljefa.
Iako je vegetacija na kornatskim otocima vrlo oskudna, neki će primijetiti kako je i slika pejzaža skromnog bilja među kamenjarom pobijedila prirodu općenito.
– Vegetacija kamenjarskog pašnjaka, koja dominira kopnenim dijelom Nacionalnog parka Kornati, samo dodatno naglašava ljepotu i surovost krškog reljefa. Veći dio kornatskog krša danas je potopljen morem pružajući utočište najrazličitijim i brojnim morskim organizmima. U svoj toj ljepoti i surovosti i čovjek je našao svoje mjesto – poručuje djelatnik JU NP Kornati. (