Terensko istraživanje šumske vegetacije NP Krka

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Tijekom 2012. godine prof. dr. sc. Sven Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, obavio je intenzivno terensko uzorkovanje na području parka u cilju identifikacije šumskih tipova i njihove rasprostranjenosti.

Kombinacijom izravne vizualne interpretacije, statističke obrade satelitskih snimaka i prikupljanjem podataka na terenuizrađena je karta rasprostranjenosti šumskih tipova na području parka. Pored šumskih vegetacijskih tipova obuhvaćeni su i stanišni tipovi koji pripadaju vegetaciji šikara kao prijelaznim stadijima u razvoju šumske vegetacije.

STANIŠNI TIPOVI

Šikara kao stanišni tip važna je upravo zbog intenzivnih procesa sukcesije, odnosno prelaska u šumsku vegetaciju. Proces sukcesije ponajprije ovisi o izostanku čovjekove djelatnosti (napuštanju stočarstva), požarima i erozivnim procesima. Izlučivanjem površina šikara dobiveni su relevantni podacikoji će u usporedbi s povijesnim podacima, kao i nekim budućim, pomoći da se preciznije odredi intenzitet njihova zaraštanja. Kontroliranje procesa sukcesije od velike je važnosti zbog gubitka travnjačkih površina kao najvećeg izvora biološke raznolikosti.

Izlučivanjem stanišnih tipova razvidno je da šuma i šikara medunca i bjelograba predstavljaju najrasprostranjeniji tip pokrova na području Parka: gotovo 38% ukupne površine,odnosno 4.166,20 hektara.

ALEPSKI BOR I CRNIKA

Slijedi mješovita šuma alepskog bora i crnike, bilo kroz nasade alepskog bora ili u kombinaciji sa šumom i šikarom medunca i bjelograba, s udjelom od 13% ili 1.500 hektara površine Parka. Po udjelu površina slijede dračici, skupina submediteranske vegetacijske zone kao jedan od degradacijskih stadija šume medunca i bjelograba, dok mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom, kao druginajznačajniji stanišni tip eumediteranske zone, kojoj pripada južni dio Parka, zauzima površinu od svega 57 hektara ili 0,52%.Naposljetku, površinom je najmanji stanišni tip sastojina oštro igličaste borovice, sa svega 13,6 hektara ali je zbog ‘povratka’ travnjačkih površina vrlo važan.

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.