Obavijest Nacionalnog parka Krka kojom od vlasnika traže da ‘brodice neovlašteno vezane na području od pontona pored ljekarne do kraja nekadašnje plaže Pionir izmjeste najkasnije do četvrtka, 14. siječnja 2021. zbog opsežnih radova kojima započinje izgradnja pristaništa’, digla je na noge dio Skradinjana. Mišljenja su da je riječ o megalomanskom projektu koji će devastirati plažu i vizure tog povijesnog gradića na Krki te su pokrenuli akciju prikupljanja potpisa za revidiranje projekta pristaništa u optimalne gabarite.
NP Krka planira izgraditi pristanište na prostoru od 271 kvadrat kopna i 5209 kvadrata na vodi za koji im je županijska Skupština 2016. godine potvrdila koncesiju na 20 godina temeljem pravomoćne lokacijske dozvole iz svibnja 2015. godine. NP Krka obvezao se Županiji plaćati stalni dio koncesijske naknade od 27.400 kuna godišnje te promjenjivi dio naknade u iznosu dva posto od 25 posto cijene prodanih ulaznica na recepcijama Skradin i Skradinski buk te na samom donjem pristaništu.
– Počeli smo s prikupljanjem potpisa građana i još se organiziramo za taj posao. Glavni nam je cilj spriječiti devastaciju jedine plaže u gradu koja je i najfotografiranija lokacija svih posjetitelja jer nudi najljepše vizure. Svjesni smo da postojeće pristanište NP Krka nije adekvatno potrebama jer bi morao biti osiguran vez za cijelu flotu. Bitno je, međutim, naglasiti da oni i sada koriste samo dva veza postojećeg pontona pa su uspomene turista na Skradin vezane uglavnom za sat-dva čekanja u redu na vrućini kako bi se ukrcali na brod – kaže nam Frane Formenti, skradinski nezavisni vijećnik koji je u Gradsko vijeće ušao sa liste Mosta.
Ideju gradnje novog pristaništa Formenti prati još od 2015. godine i kroz to vrijeme pokušavao je upozoriti i bivšeg ravnatelja Krešimira Šakića da je nepotrebno izgraditi megalomansko pristanište.
– Koliko znam planirano je postavljanje pet kratkih pontona za privez devet brodova i time bi u potpunosti nestala plaža ‘Pionir’. Mi nudimo alternativu jer od postojećeg pontona na 70 metara obale do plaže mogu biti postavljena dva duža i šira pontona koji bi zadovoljavali isti kapacitet. U NP Krka su sa šest brodova i do sada dolazili do limita od 10.000 posjetitelja pa predlažemo da posjetitelji s on line kupljenom ulaznicom u Skradinu verificiraju termin u kojem bi plovili uzvodno te tako više ne bi bilo nepreglednih redova pred pristaništem – predlaže Formenti.
Za Formentija je sporno i to što u Skradinu nigdje nije bilo obavijesti za održavanje javne rasprave o izmjenama prostornog plana, a za svako događanje se lijepe oglasi po gradu.
– Potegnuo sam ja ta pitanja još 2015. i 2016. godine, ali tada je bilo nemoguće animirati sugrađane iz razloga što se godinama s tim projektima ništa nije događalo pa su mislili kako i neće. Sada su radovi najavljeni za 14. siječnja, dakle za tri dana – napominje Formenti.
Nacionalni park Krka još je u studenome 2019. godine raspisao prvi natječaj za izgradnju prve faze pristaništa procijenjene vrijednosti radova 3,8 milijuna kuna, a u veljači 2020. godine su ponovili taj natječaj uz cijenu radova 4,3 milijuna kuna.
– Za ovaj projekt imamo izdanu pravomoćnu građevinsku dozvolu i ona ima svoj rok trajanja u kojem mora početi realizacija projekta. Projekt pristaništa već je dobrano punoljetan i bilo je puno vremena za bilo kakve reakcije. Znam da se svi mi vežemo za neke uspomene i kod ovakvih zahvata reagiramo preemotivno, a nedavni primjer bio je i projekt uređenja šibenske Poljane. Skradin će dobiti uređenu obalu i puno organiziraniji prihvat posjetitelja Parka s minimalnim gužvama. U Skradinu postoji i javna gradska plaža koja se svake godine uređuje i daleko je bolja od ove na kojoj se kupa tek manji broj ljudi. To, uostalm, već dugo nije gradska plaža jer smo mi već godinama koncesionar tog prostora – kazala nam je Nella Slavica, ravnateljica NP Krka.
Odabrani izvođač za radove ima rok od pet mjeseci i do 15. lipnja trebala bi biti u potpunosti izgrađena obala i postavljeni svi pontoni za privez brodova.
Za skradinskog gradonačelnika Antonija Brajkovića neshvatljivo je što inicijativa protiv projekta dolazi u trenutku kada je izabran izvođač, a zna se da su sve dozvole odavno izdane.
– Od donošenja GUP-a Skradina 2008. godine ovaj projekt egzistira kao inicijativa. Temeljem GUP-a NP Krka je izradio projekt i ishodovao sve potrebne dozvole. NP Krka i Grad Skradin smatraju da bez takve vrste infrastrukture nije moguć daljnji razvoj. Zadnjih 10 godina udvostručio se broj posjetitelja i trebalo je na najbolji način zadovoljiti tu količinu ljudi, a polovina posjetitelja Parka ulazi u Skradinu. Grad nije investitor i nije izdavao dozvole, ali je prihvatio inicijativu NP Krka i podržava projekt iz razloga što je dobar i za Skradin – kaže nam Brajković.
Na prigovore kako će grad izgubiti plažu u centru, odgovara kako Skradin nedaleko ima svoju gradsku plažu u čije uređenje konstantno ulaže.
– Za kraj moram reči kako u ovom projektu ne postoji gubitnička strana. U ovom projektu smo svi na dobitku, a nezadovoljnih pojedinaca bilo kakvim rješenjem će uvijek biti i oni imaju pravo artikulirati svoje nezadovoljstvo – zaključuje Brajković.
