Intervju

Željko Burić: ‘Mi smo riješili najveće probleme grada. Iz gospodarstva dolazi 37 posto prihoda’

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

HDZ-ov gradonačelnik Željko Burić u svibnju će od građana Šibenika tražiti potvrdu za treći mandat na čelu gradske uprave, zajedno s aktualnim zamjenikom Danijelom Miletom. Pitali smo ga kojim ‘kapitalom’ ulazi u izbornu kampanju i koji su mu najsnažniji motivi za još četiri godine upravljanja Šibenikom, ali kako odgovara na predizborne kritike oponenata.

Zašto bi baš vama glas trebali dati mladi ljudi kojima su ovo možda prvi lokalni izbori na kojima glasuju?

Iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što smo mi 2013. godine proklamirali priču da ćemo raditi na onome što je u Šibeniku definitivno bio problem, a to je omogućavanje ostanka, zaposlenja i rješavanja stambenog pitanja upravo mladim osobama. U ovih osam godina orjentirali smo se prema onome što je trend u gospodarskom smislu, a to je otvaranje radnih mjesta novih tehnologija za koje su mladi ljudi školovani. Imamo izuzetan rezultat Trokuta i Urbanih inkubatora. Za primjer u 2019. godini kroz IT tehnologiju u RH je uprihodovano 27 milijardi kuna, od čega u Šibeniku mizernih 365 tisuća kuna. Svi smo mi naučili razmišljati da je pravo radno mjesto tvornica, trliš, veliki pogoni. Ne. Svijet se mijenja, pogotovo Europa. Tu grad Šibenik traži svoju budućnost i to su upravo mladi školovani ljudi. Plaća u toj IT industriji u Hrvatskoj je 2019. godine bila 8.582 kune. Ono što je važno osigurati mladim ljudima je stalni radni odnos i omogućiti relativno jeftin kvadrat stana što mi realiziramo kroz POS u kojem smo uspješni. Sad se realizira projekt na Biocima, ali dok god postoje dovoljno velike liste zainteresiranih kandidata koji imaju uvjete za POS-ov stan mi ćemo nastaviti s tim projektom. Mladim ljudima je važna i mogućnost visokog obrazovanja, u čemu je Šibenik napravio u zadnjih osam godina izuzetan iskorak. Prvi i još uvijek jedini dislocirani studij Sveučilišta Zagreb je u Šibeniku. Za njega je Grad Šibenik  dao svoj prostor i uložio 10 milijuna kuna, i još uvijek financira nastavu na Studiju energetike. Razvija se i posebno dobro naše Veleučilište koje nije ostalo samo na studijima koje je imalo, a čeka se i početak studija sestrinstva koji je jako bitan. Bolnice će tada dobiti mogućnost istupanja u nastavnim zvanjima, odnosno doktori iz bolnice koji budu predavači dobijat će titulu docenta profesora. Kada je šef nekog odjela profesor doktor to diže dignitet sredine u kojoj živimo. U cijeloj toj priči su i novi vrtići, a cilj je konačno izvući djecu iz adaptiranih stanova u prizemljima zgrada u moderne vrtiće. Nije se slučajno dogodilo da smo jedan od devet gradova s titulom grad za mlade i to među prva četiri grada.

Što u trećem mandatu nudite našim sugrađanima treće dobi i koliko ste do sada bili usmjereni na njihove potrebe?

Uvjek je jedan od temeljnih ‘problema’ Hrvatske veliki broj umirovljenika na relativno mali broj zaposlenih. Taj problem se reflektira na mirovine i zdravstveni sustav. U mogućnosti brige i skrbi za ljude treće dobi imate nekoliko varijanti, ostanak u obitelji ili smještaj u organiziranim domovima. Grad može stimulirati one koji žele ići u privatnu investiciju otvaranja socijalnih ustanova i tu smo apsolutno otvoreni. Gradnja domova za starije kao javnih ustanova je u nadležnosti županija, ali Grad tu ne bježi od partnerstva. Sve će veći pritisak biti na institucionalno zbrinjavanje zbog suvremenog načina života koji mlađim generacijama ostavlja sve manje vremena za bavljenje vlastitom obitelji. Grad će sasvim sigurno omogućiti što pristupačniji smještaj u domovima za ljude u mirovini i gradski prijevoz. Grad će napraviti definitivan iskorak onoga trenutka kad mi osnujemo vlastitu komunalnu tvrtku. Trenutno smo u postupku natječaja za nabavu autobusa, a istovremeno se rade pripreme za osnutak vlastite tvrtke. Za starije sugrađane pokušavamo organizirati zajedničke dnevne prostore u kojima bi naši sugrađani koji nisu u domovima mogli imati organizirane dnevne boravke za druženje i ‘skratli dan’. Bitno je spomenuti da je Šibenik jedan od rijetkih gradova koji je iznad republičkog prosjeka u omjeru umirovljenika i zaposlenih. Šibenik ima 1,4 zaposlenika na jednog umirovljenika, dok je hrvatski prosjek oko 1,2, a to potvrđuje gospodarsko buđenje grada.

Što vam je najjači motiv za još četiri godine na čelu gradske uprave?

Kontinuitet. Ja stalno govorim da svaki projekt, svaki potez koji povučemo je dio puzzle, dio kompletne sličice koja se i dalje razvija. Jedan od prioritetnih zadataka u sljedećem mandatu, kojem se nadam, će biti konačno početak gradnje na prostoru ex. TEF-a. Koliko smo u tim promišljanjima na pravom putu pokazuje to što smo, prije tri-četiri godine, rekli da je središnje, uporišno mjesto, uz produžetak plaže, gradnju hotela i zonu stanovanja, multifunkcionalna dvorana za sport, kongrese i koncerte. To će biti jezgra budućih kongresnih centara jer po izjavi ministrice Brnjac u Hrvatskoj ne postoji ni jedan ozbiljni kongresni centar organiziran na takav način. Druga osovina pokretanja projekta Batižele je zdravstveni turizam. To je mogućnost dobivanja zdravstvene skrbi koja će biti orjentirana na veliki dio populacije, ne samo domicilne. To će zaposliti tercijarni segment koji je jako bitan, a vrlo ranjiv što smo vidjeli sad u pandemiji. Ne može turizam funkcionirati samo u tri ljetna mjeseca. Ljudi ovdje trebaju dolaziti zbog sportskih priprema, kulturnih događanja, kongresnih i zdravstvenih potreba i puniti hotelske kapacite, ali i ljude koji će Šibenik prepoznati kao ‘second home’ destinaciju u kojoj će boraviti dobar dio godine.

Protukandidati vam zamjeraju nesuradnju s građanima. Tvrde da nemate strategiju već gradite ono što je Europa voljna plaćati, a ne ono što bi građani htjeli.

Do sada nisam komentirao predizbornu kampanju ni jednog kandidata, neću ni sada. Mogu reći da je to smiješno. Ovo sve što sada rade pojedini kandidati su neuspjele kopije hodajućeg kolegija za koji je ova gradska uprava dobila najveću svjetsku nagradu za komunikaciju i odnos s građanima. U uredu za gospodarstvo i sada postoji tablica svih problema u svakoj gradskoj četvrti i oznake za ono što je napravljeno, što je u nekoj fazi realizacije i ono što nismo još ni pokrenuli. Piše i zašto to nije pokrenuto. Onaj tko nam to spočitava trebao bi doći i vidjeti da nema dana kad se primaju stranke u gradskoj upravi jer se primaju svaki dan.

Je li Šibenik, kako sugeriraju neki vaši protukandidati, ‘zadužen k’o Grčka’?

Prije nego nešto kažeš, trebaš i nešto znati. Zakonska forma kaže da svako zaduženje mora dobiti suglasnost Ministarstva financija. Ne možete vi odlučiti dignuti kredit i ‘svršila Mara zavit’. Šibenik bez problema kad mu trebaju neka sredstva to dobije. Propisana granica je 20 posto zaduženosti proračuna. Mi smo daleko od toga. Pravi dug je dospjeli dug, a on je u ovom trenutku, u drugoj godini Covida, 29 milijuna kuna. Svaka ozbiljna financijska institucija, osim u predizborno vrijeme, uspoređuje bilo čiji dospjeli dug s potraživanjima koja ima. Potraživanje grada Šibenika je preko 41 milijun. A četvrti dokaz održavanja likvidnosti je činjenica da smo jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja u Covidu nije kresala plaće. Riječ je o svima koji su u Riznici, djelatnosti u kulturi, knjižnica, vatrogasci…svi su dobivali redovno plaću i nije im umanjena ni za jednu lipu.

Hoće li u sljedećem mandatu biti konačno uređen prostor šibenskog Importanea?

Hoće, definitivno. Novac je odobren. Grad je tu sa Županijom surađivao savršeno. Osmišljen je program jer stara ideja trgovačkog centra tamo više ne prolazi, s obzriom da  danas i puno atraktivniji prostori zjape prazni. Bilo je puno problema, još uvijek postoje neriješeni problemi s HŽ Infrastrukturom, ali ova priča Centra kompetencija ubrzat će rješavanje preostalih problema. Mi smo, također, s EBRD-om koja je odobrila sredstva, dogovorili da se osmisli urbano rješenje cijelog poteza željezničke stanice, jer je činjenica da je to ogroman prostor u centru grada koji je izvan funkcije jer vlakovi tu ne dolaze.

U prostoru Drage godinama se ne ulaže jer se čeka da privatni investitor krene s tim projektom. Može li Grad požuriti taj projekt koji će preobraziti centar grada?

Projekt Draga se pokrenuo. U tijeku su intenzivni razgovori između Grada i investitora. Ono što je važno, pripreme za izdavanje građevinskih dozvola idu dobro, ali je vrlo kompleksan problem. U ovom trenutku traju razgovori između investitora i  konzervatora. Za sada su riješeni putevi, ceste, ulaz s južne strane u tu zonu. Tu će grad definitivno dobiti uređen urbani izgled uz glavnu ulicu, a ne nažalost onu cigansku čergu koja ne liči ni na šta. Dobit će Šibenik suvremenu tržnicu, zatvoreni prostor i otvorenu mediteransku tržnicu. Nadam se da će prve građevinske dozvole vrlo skoro biti izdane.

Jedno od samo tri sačuvana kupališta iz 20-tih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj još čeka obnovu. Hoće li Jadrija svoju stotu godišnjicu dočekati u sadašnjem stanju?

Ja se nadam da će Jadrija stogodišnjicu dočekati u stanju radova, ako ne u završenosti nekih zahvata. Grad je pripremio projekt obnove za onaj najzanimljiviji dio, kabine, koji će biti rekonstruiran u izvornom obliku. To podrazumijeva i rekonstrukciju plaže ispred kabina. Napravljen je i projekt obnove plaže od kabina do  ‘bazena’. Napravljen je idejni projekt sustava kanalizacije, za što su morale biti izvlaštene sve ceste i putevi, što je napravljeno. Najvažnije je da u ovom trenutku postoji jasan izvor financiranja svega toga. Mi smo osigurali novac za gradnju i adaptaciju Jadrije kroz ITU. Šibenik za realizaciju svojih projekata ima tri izvora financiranja i sva tri su europski novac. Mi ne investiramo iz proračuna, a i kada koristimo proračun onda za jednu kunu iz proračuna tražimo jednu kunu iz nadležnih ministarstava ili agencija. Aplicirat ćemo i dalje na Kohezijski fond, na novi Fond oporavka. Zato se radi projekt dvorane za tenis na Šubićevcu, projekt Jadrije, sportske dvorane na Brodarici… Taj fond će otvoriti mogućnost ulaganja, a grad Šibenik radi na građevinskim dozvolama za te projekte. Mi smo spremni za aplikaciju čim se otvori mogućnost. Treći izvor novca je ITU iz kojeg ćemo, uz Jadriju koju procjenjujemo na oko 15 milijuna kuna, osigurati 50 milijuna kuna za novi vatrogasni dom, 35 milijuna kuna za žičaru i još će se raditi uklanjanje prve policijske postaje kako bi se tamo izgradila montažna višeetažna garaža u kojoj će se po simboličnim cijenama omogućiti parkiranje ljudima iz dviju velikih susjednih stambenih zgrada, ali i svima koji dolaze u bolnicu ili sud.

Nadate li se pobjedi u prvom krugu izbora i koga biste voljeli za protukandidata, ako bude drugog kruga?

O izborima uopće ne razmišljam na takav način. Mi u gradskoj upravi radimo kao da je početak mandata. Intenzivno se raspisuju natječaji, osigurana su sredstva i  nastavljamo raditi. Šibenik je jedan od rijetkih gradova koji je prepoznat kao grad koji se uspio iskopati iz jedne, uvjetno rečeno, beznadne situacije i krenuti potpuno jasnim putem ka svojoj budućnosti. Volim reći da je Šibenik grad koji nema niti jedan jedini veliki problem. Mi smo riješili problem TEF-a i Batižela nakon 22 godine. Ja uvijek postavljam pitanje zašto to drugi nisu riješili. Mi smo riješili problem Obonjana, star osam ili devet godina. Imamo sjajnu gospodarsku priču jer 37 posto prihoda Grada čini gospodarstvo, a ne turizam koji ima udio 17 posto u prihodima. U Impolu razgovaramo o investiciji teškoj 600 milijuna kuna i to nije obećanje, nego već kupljena proizvodna linija. Imamo potpuno riješenu situaciju u brodograđevnoj industriji, na Podima potpisan 61 ugovor što će značiti 1600 ljudi i crta se već direktan spoj Poda na autocestu. Što može lokalna uprava napraviti za razvoj gospodarstva govori podatak da kada Industrijskoj zoni Podi pridodate Trokut, Urbani inkubator i Poduzetnički inkubator u Mandalini, u tom obuhvatu koji je u organizaciji Grada u ovom trenutku radi preko 2000 ljudi.

Svaki izbori su nakon četiri godine. Ovo je matura, sad izlazimo na maturu, a ispitna komisija su građani.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.