OB Šibenik na prvoj crti obrane

FOTO Šibenski portal u bolnici s borcima protiv korone: ‘Iz straha od nepoznatog stvoreno je neopisivo zajedništvo’



Foto: Josipa Živković/Šibenski portal

Proglašenjem pandemije koronavirusa u ožujku ove godine, uvelike se promijenilo funkcioniranje cjelokupnog bolničkog sustava, pa tako i u Općoj bolnici Šibenik. Sagledavajući događaje u Kini, odakle je krenula pandemija, organizirane su edukacije zdravstvenih djelatnika i izrađeni hodogrami koji su navodili kako postupati s pacijentom pod sumnjom na Sars-Cov-2 infekciju i onim kojemu je infekcija potvrđena. Kako su se tada snašli djelatnici šibenske bolnice, kako je organiziran sustav, s kojim izazovima su se susreli liječnici i medicinsko osoblje i koje preporuke imaju danas, četiri mjeseca kasnije, doznali smo od Blanše Bilić, voditeljice Odjela infektologije na kojem su smješteni pacijenti oboljeli od koronavirusa, ravnateljice OB Šibenik Sanje Jakelić te Nina Brajkovića, prvog čovjeka šibenskog Objedinjenog hitnog bolničkog prijema.

– Dolaskom same pandemije, u bolnici smo pristupili izmjenama rada i naš odjel je dogovorno preinačen u trijažni odjel. Tu su smješteni pacijenti koji su dolazili zbog nekih drugih bolesti, ali pod sumnjom i na COVID infekciju, i čekali su nalaz brisa od 24 do 48 sati, a za to vrijeme o njima smo se skrbili mi i liječnici s drugih odjela. U trenutku pozitivnog nalaza te smo pacijente smještali na tzv. COVID odjel, koji je do tada bio Odjel otorinolaringologije (ORL) kojeg smo preinačili, tako da smo na njemu smjestili respiratore na kojima su radili anesteziolozi, operacijsku salu i rađaonicu za oboljele od koronavirusa. Tu je bio i monitoring i video nadzor, ultrazvučni aparat i pokretni RTG uređaj – priča nam početke susreta s dotad relativno nepoznatim, opasnim virusom, doktorica Bilić.

Dr. Blanša Bilić

Odjel za infektivne bolesti broji tek 10 kreveta i na njemu rade četiri specijalista i troje specijalizanata. Prvi pacijenti zaraženi koronavirusom značili su u šibenskoj bolnici još veću predanost radu i angažiranost kompletnog bolničkog osoblja, od kućnih pomoćnica do radioloških tehničara, laboranata, tehničke službe, Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, pa sve do medicinskih sestara i doktora.

– Svima zajedno moramo zahvaliti što su izdržali to prvo stresno razdoblje. Naime, tada nismo znali klinički tijek zaraze i susreli smo se s pitanjima koju zaštitnu odjeću koristiti i koja zaštitna sredstva, jer se tada još nije znalo puno o putevima širenja virusa, što nam je zadavalo probleme. Uz pomoć Uprave bolnice osiguran nam je dovoljan broj zaštitnih sredstava i odjeće i općenito smo imali veliku potporu i pomoć. Čitava bolnica je disala kao jedno, svi smo radili zajedno za isti cilj i to je ona najveća pozitivna priča iz cijele situacije. Zahvala velika ide i sanitetskom prijevozu Doma zdravlja, kao i svom osoblju bolnice, jer je iz tog stresnog perioda niknulo neopisivo zajedništvo – ponosna je dr. med. spec. infektologije Blanša Bilić.

Ekipi s OHBP-a koju čini 28 medicinskih sestara, liječnici specijalisti i specijalizanti, dolazak koronavirusa nije bio stran jer, kaže dr. Brajković, u njihovom radu je normalno susretanje s potencijalnim bakterijskim i virusnim infekcijama. Ipak, zbog nepoznavanja virusa, prema naputcima Kriznog stožera bolnice, županijskog Stožera civilne zaštite i Nacionalnog stožera, implementirane su odluke i brzo su se prilagodili na novonastalu situaciju. Opreme je, dodaje Brajković, bilo dovoljno i djelatnici su na vrijeme educirani, pa značajnijih problema nije bilo.

– Veći dio korona pozitivnih pacijenata otkriven je preko OHBP-a odnosno trijažnih kontejnera i šatora. Srećom nismo imali proboj virusa, jer smo se strogo držali propisanih pravila. Što se tiče samog posla, rad ‘u punoj ratnoj spremi’ fizički i psihički je težak, jer u zaštitnoj odjeći provedete i po nekoliko sati čekajući nalaze pacijenata, ali za to smo posebno obučeni i spremni. Moram pohvaliti izvrsnu suradnju s infektolozima i epidemiolozima, kao i hitnom pomoći, jer su nas u svakodnevnim situacijama pravovremeno informirali kako bismo mi na vrijeme izvršili predradnje za pacijente koji dolaze pod sumnjom na COVID – kazao je Brajković i zahvalio svim građanima i pacijentima na strpljenju, donatorima, ali i onima koji su im u najtežim trenucima donosili hranu i uveseljavali ih kolačima.

Dr. Nino Brajković

Vodeću ulogu i koordinaciju rada u prvom je valu imao Krizni stožer OB Šibenik na čelu s ravnateljicom Sanjom Jakelić.

– Nakon što smo imali takozvani ‘lockdown’ dva mjeseca gdje smo radili samo pacijente koji imaju infekciju COVID-om i onkološke i hitne slučajeve, sredinom petog mjeseca prema mjerama reaktivacije i mi smo počeli otvarati sustav prema svim ostalim dijagnostičkim i terapijskim pacijentima, i to sada teče normalno. Poštujući sve epidemiološke mjere ljudi se moraju testirati prije operacijskih zahvata, ispunjavati epidemiološke upite, i to stvara određenu nervozu, a mi moramo tako postupati da nam se ne dogodi proboj virusa u bolnicu među ostale pacijente – objašnjava Jakelić.

Ravnateljica OB Šibenik, dr. Sanja Jakelić/FOTO: Duško Jaramaz/PIXSELL

Od prvotnog straha do suživota s koronom

U prva dva mjeseca epidemije kroz Odjel infektologije prošlo je 30 pacijenata od kojih je četvero bilo na respiratoru. Početni strah kojeg su osjećale, sada je jenjao, priznaju nam medicinske sestre s Odjela, koje trenutno brinu o četvero pacijenata oboljelih od koronavirusa. Svih četvero imaju srednje tešku kliničku sliku, a smješteni su u sobama za izolaciju od kojih svaka ima svoj ulaz izvana i nema komunikacije s unutarnjim prostorom.

– Unutarnji prostor je čist. Kroz sva ova četiri mjeseca u njemu smo se normalno ponašali, a naša priprema za ulazak u sobu gdje boravi zaraženi pacijent počinjala je planiranjem i dogovorom s liječnikom i glavnom sestrom, kako bi maksimalno skratili boravak sestre ili liječnika unutra. Oblačili bi zaštitna odjela neposredno prije ulaska, skidali se u posebnom propusniku i odlazili na 15-minutno zračenje, nakon čega bi bili čisti. Na izlazu uvijek stoji jedna ‘čista sestra’ koja je pomoćna ruka onome tko je unutra s pacijentom. S druge strane, COVID odjel ima drugačiji sistem rada. Tamo su sestre i anesteziolozi boravili do tri sata pod zaštitnom odjećom, nakon čega bi išla smjena osoblja. Straha nema, nekada je postojao jer smo se prvi put susreli s nepoznatim virusom, ali sada je već druga priča – objašnjava dr. Bilić.

Klinička slika zaraženih

Od 24. lipnja, kada je počeo takozvani drugi val epidemije, u Šibensko-kninskoj županiji zaražena je 41 osoba, a šestero ih je bilo hospitalizirano. Svi ostali su bili na kućnoj njezi, dok petero bolesnika nije imalo nikakve simptome zaraze.

– S pacijentima održavamo svakodnevni kontakt, a simptomi su najčešće jednodnevni i dvodnevni febriliteti i subfebriliteti, umjereno izraženi bolovi u mišićima i glavobolja, gubitak osjeta i mirisa, a samo nekoliko njih je imalo crijevne simptome. Bitno je za naglasiti i kako su svi pacijenti zaraženi od prethodno pozitivnog kontakta – govori dr. Bilić.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2. srpnja revidirao je odluku o proglašenju zdravim pacijenata oboljelih od COVID-19.

– Prema njima je završetak izolacije simptomatskog pacijenta preporučen ako je prošlo 14 dana od prvog dana bolesti, ako su prošla najmanje tri uzastopna dana kada je bolesnik afebrilan, bez upotrebe antipiretika, ili ima značajno poboljšanje svih respiratornih i drugih simptoma COVIDA-9. Dakle, nema više testiranja prije izlaska iz samoizolacije, a izuzeće su zdravstveni djelatnici koji moraju imati dva uzastopna negativna testa brisa nazofarinksa u razmaku od 24 sata, zbog kontakta s pacijentima – veli voditeljica Odjela infektologije.

Stigmatizacija kao gorući problem

Glavni problem svakog zaraženog je stigmatizacija okoline, potvrđuje dr. Blanša Bilić. Zato je prijeko potrebna neprestana edukacija javnosti.

– Moramo se pridržavati onoga što je struka kazala, a to je da nakon 14 dana samoizolacije, od prvog dana bolesti, za simptomatskog bolesnika nema straha da će zaraziti nekog drugog. Naši pacijenti i njihove obitelji imaju velik problem sa stigmatizacijom i to je ono o čemu se treba govoriti. Javnost mora shvatiti da prijašnji pozitivni bolesnici ne mogu prenijeti bolest na drugoga ako su zadovoljeni gore navedeni kriteriji HZJZ-a prema kojima je pacijent ‘čist’ od virusa.

‘Naučimo se živjeti s neizvjesnošću’

Na pitanje što očekivati od jeseni, nitko nema pravi odgovor. No, stav je infektologinje Bilić da se moramo naučiti živjeti s ovim virusom.

– Naučimo se živjeti s neizvjesnošću. Najbitnije je sada kontrolirati širenje virusa s dobro prilagođenim mjerama, i na taj način smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava. Sve mjere koje smo dosad poduzeli pokazale su se iznimno dobre, počevši od striktnih mjera trijaže pa do našeg OHBP-a koji odrađuje izvrstan posao kako nam se ne bi dogodio proboj virusa u bolnicu – veli dr. Bilić.

Virus je neizvjestan, poručuje ravnateljica Sanja Jakelić, i zato uvijek postoji određena doza straha, zbog čega se šibenska bolnica već počela pripremati za jesen.

– Mjere se maksimalno poštuju i ja sam zasad zadovoljna, ali uvijek postoji onaj upitnik radimo li dovoljno sve kako bi zaštitili i pacijente i bolničko osoblje od virusa. To je borba na dnevnoj bazi i svi zajedno moramo sudjelovati u njoj. S ostalim zdravstvenim ustanovama pripremamo se za jesen tako da ćemo ispred OHBP-a imati trijažne kontejnere i ambulante za uzimanje briseva kako bi sve bilo na jednom mjestu i kako bismo maksimalno spriječili proboj virusa u ustanovu – kazala je Jakelić.

Na kraju, najvažnije je osigurati dostupnu zdravstvenu skrb svim pacijentima. Zdravstveni djelatnici obvezni su nositi zaštitne maske i redovito dezinficirati ruke, a šibenska infektologinja apelira na građane da na pregled dolaze u dogovoreno vrijeme, kako bi se izbjegle gužve u čekaonicama.

– Moramo naučiti živjeti s neizvjesnošću i voditi računa o socijalnoj distanci. Dakle, socijalna distanca, dezinfekcija ruku i nošenje maski u zatvorenim prostorima moraju nam postati normalni dok se ne pronađe cjepivo – zaključila je dr. Blanša Bilić.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.