Više

    Najstrašnija bolest toga doba

    Prije 373 godine kuga je zavladala Šibenikom i ubila 85 posto stanovništva

     

    Na današnji dan 1649. godine smrtonosne kuge počela se širiti Šibenikom. Te tragedije koja je stanovništvo tada najvećeg dalmatinskog grada, koji je brojao oko deset tisuća ljudi, srezala na oko tisuću i pol i u potpunosti mu promijenila razvojni tok.

    Nije to bila prva epidemija kuge koja je dohvatila Šibenčane, ali je najstrašnija bolest tog doba upravo te 1649. godine temeljito promijenila lice grada. Slikovit je opis Frane Divnića u Povijesti Kandijskog rata u Dalmaciji, gdje donosi opis zlokobne kuge koja je poharala Šibenik, što je toj katastrofi dalo još veću težinu. Jer da to nije bilo zabilježeno pitanje je u kolikoj bi to mjeri pamtili do današnjeg dana.

    Divnić piše da je kuga prenijeta iz dijela koji su Turci okupirali, a prenijeli su je Vlasi koji su tamo povremeno odlazili u pljačku. Kuga je otkrivena u Šibeniku 8. lipnja, jedan je stari težak prvi umro od te bolesti.

    Evo Divnićevog opisa: ‘Iako liječnici nisu vjerovali da je bio zaražen, ipak je pokopan bez uobičajenog redovnog sudjelovanja svećenstva, bratovština i puka, zbog sumnje što ju je ova bolest već izazvala. Dan nakon težakove smrti otkrivena je zaraza na više mjesta u gradu, jer su u više kuća donesene stvari opljačkane u Turaka. Još više se proširila zbog okupljanja puka, jer se tih dana slavio blagdan Presvetog Trojstva, određen kao sajamski dan u gradu; održavali su se pučki skupovi, plesovi,viteška natjecanja, trke i regate. Raspirila se još više zbog jedne nastrane ludosti pomamljenog prostoga puka, koji, vidjevši toliku smrtnost, nije htio vjerovati da ta potječe od razbuktale zaraze, nego je tvrdio da to onaj stari mrtvi težak ustaje noću iz groba i ubija ljude. (Jer taj je neuki puk vjerovao da neki mrtvaci ponovno oživljeni ili obuzeti zlim duhovima ponekad ubijaju ljude, a ti se na materinjem jeziku zovu vukodlaci).’

    Družba Braća Hrvatskoga Zmaja je 2016. godine na Pakleni postavila spomen ploču Šibenčanima koje je pomorila smrtonosna kuga 1649. godine.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Šibensko pjevačko društvo ‘Kolo’ držalo koncertu šibenskoj katedrali

    Šibensko pjevačko društvo 'Kolo' održalo je u utorak 31. siječnja u šibenskoj katedrali sv. Jakova koncert duhovne glazbe, a uz njih su nastupili i...

    Šibenske glazbene večeri: Ne propustite koncert Dua Eolian

    Počela je druga polovica ciklusa 'Šibenske glazbene večeri' te će povodom toga u petak, 3. veljače biti održan sedmi koncert u foyeru HNK Šibenik...

    Mirno okupljanje na Poljani bit će održano u...

    Mirno okupljanje najavljeno za 4.veljače na Poljani, a koje se organizira u svrhu isticanja i stavljanja u prvi plan potrebe da se adekvatno promiču...

    U Muzeju grada Šibenika ne propustite predavanje ‘Katedrala...

    Društvo za očuvanje šibenske baštine 'Juraj Dalmatinac' počinje ovogodišnji ciklus predavanja u petak, 3. veljače od 18.30 sati u Muzeju grada Šibenika predavanjem dr....

    NAJNOVIJE

    Šibensko pjevačko društvo ‘Kolo’ držalo koncertu šibenskoj katedrali

    Šibensko pjevačko društvo 'Kolo' održalo je u utorak 31. siječnja u šibenskoj katedrali sv. Jakova koncert duhovne glazbe, a uz njih su nastupili i...

    Šibenske glazbene večeri: Ne propustite koncert Dua Eolian

    Počela je druga polovica ciklusa 'Šibenske glazbene večeri' te će povodom toga u petak, 3. veljače biti održan sedmi koncert u foyeru HNK Šibenik...

    Mirno okupljanje na Poljani bit će održano u novom terminu

    Mirno okupljanje najavljeno za 4.veljače na Poljani, a koje se organizira u svrhu isticanja i stavljanja u prvi plan potrebe da se adekvatno promiču...

    U Muzeju grada Šibenika ne propustite predavanje ‘Katedrala sv. Jakova – što smo prešutjeli?’

    Društvo za očuvanje šibenske baštine 'Juraj Dalmatinac' počinje ovogodišnji ciklus predavanja u petak, 3. veljače od 18.30 sati u Muzeju grada Šibenika predavanjem dr....