Zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na ponovnu uspostavu slobodnog kretanja unutar schengenskog područja čije normalno funkcioniranje onemogućuju granične kontrole, posljednje uvedene zbog pandemije COVID-19.
Europski parlament u godišnjem izvješću o Schengenu, prihvaćenom s 505 glasova za, 134 protiv i 54 suzdržanih, navodi da bi države članice žurno trebale ponovno uspostaviti slobodu kretanja u schengenskom području. Zastupnici podsjećaju da su neke unutarnje kontrole uvedene još 2015., te upozoravaju kako te provjere više ne poštuju kriterije proporcionalnosti i nužnosti te da su stoga nezakonite. Traže da, gdje je to moguće, Komisija pokrene postupke povrede prava.
– Pandemija virusa COVID-19 je Schengen bacila na koljena. Umjesto slobodnog kretanja, kontrole na unutarnjim granicama postale su novo normalno. Međusobno povjerenje je zamijenjeno međusobnim nepovjerenjem. Na našim obalama još uvijek umire previše ljudi, a na našim granicama se još uvijek događaju prisilna udaljenja i kršenja ljudskih prava. Schengen više ne odgovara svrsi. Žurno je potrebna reforma koja će omogućiti jasnija pravila i snažniju ulogu za EU institucije. Jedini put naprijed je ponovna uspostava Schengena i njegovo jačanje – kazala je izvjestiteljica Tanja Fajon iz Slovenije.
Zastupnike brinu optužbe u vezi sa sudjelovanjem Frontexa (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu) u prisilnim udaljenjima (pushbacks) na vanjskim granicama Schengena. Traže više transparentnosti o aktivnostima Agencije, pogotovo na moru, te poštovanje obveze o redovitom izvješćivanju. Parlament ističe da je pružanje pomoći osobama u nevolji na moru pravna obveza i zahtijeva da Agencija za granice zaposli promatrače za temeljna prava, u skladu s Uredbom o europskog graničnoj i obalnoj straži.
Integracija novih država članica
U izvješću se zahtijeva puna integracija Bugarske i Rumunjske u zonu slobodnog kretanja budući da su obje države ispunile uvjete za pristup Schengenu te se ističe kako je uvjete ispunila i Hrvatska, što je tijekom posjeta u studenom 2020. potvrdila Komisija.
Međutim, zastupnici izražavaju zabrinutost opetovanim izvješćima nevladinih organizacija i medija o nepoštivanju ljudskih prava na hrvatskim granicama te se nadaju da će Hrvatska osigurati dovoljan broj osoblja za aktivnosti na granici, njihovu primjerenu obuku te nadzor. Hrvatska je već uspostavila neovisni mehanizam za praćenje djelovanja policijskih službenika prema migrantima koji nezakonito prelaze granicu te tražiteljima međunarodne zaštite, a zastupnici ocjenjuju kako je riječ o pozitivnom koraku.
Konačno, zastupnici pozdravljaju razvoj informacijskih sustava (poput viznog informacijskog sustava te sustava ulaska/izlaska (EES)) u područjima upravljanja granicama i vizama te traže da se ti projekti dovrše bez kašnjenja. Parlament ističe da Zakonik o schengenskim granicama treba mijenjati s obzirom na trenutačno stanje. Iako nadzor granice ostaje u nadležnosti država članica, novi mehanizmi mogli bi osigurati ukidanje kontrola u trenutku kada one prestanu biti proporcionalni odgovor.
