U Šibeniku se obilježava Proslava uvijek na isti datum 17. prosinca. Dan je to koji u narodu živi i pod imenom Osmine, jer obilježava osmi dan od Božića.
Običaj potječe iz daleke prošlosti, kad su u to vrijeme poganski narodi slavili rađanje boga Sunca, jer je dan postajao duži. U starom Rimu to su bile saturanlije, koje su se priređivale u čast boga Saturna od 17. do 24. prosinca.
Nekada je običaj bio mnogo bogatiji i konkretniji, živopisniji. U kućama bi se sastajali prijatelji, frigale se fritule, pila rakija, spremala se večera, pjevalo bi se do pola noći, a onda su po svim crkvama slavila zvona. Zatim se na gradskom trgu, Poljani, okupljalo i mlado i staro. Tu je svirala glazba, igralo se kolo i pucalo se iz kubura. Iz kuća se donosilo vino, rakija i fritule, i posvuda se čula šibenska pjesma. Veselje se nastavljalo sve do zore. Danas se isključivo obilježava u domovima uz prigodna jela i piće.
– Riječ je o Proslavi, koja se slavi o ponoć, 17. na 18. prosinca, reminiscenciji na stari poganski običaj proslave rađanja mladoga sunca. Tom prigodom je narod birao, sve do konca 18. stoljeća, svojega smiješnoga kralja, čija je vlast u gradu trajala petanestak dana – navodi u svojoj knjizi pokojni Milivoj Zenić ‘Stari Šibenik kalama, skalama i butama’.
