Samo jedna kuhinja u funkciji

Oko 2.500 šibenskih osnovaca nema kuhani obrok u školi. Oni koji imaju guraju zelenje i puru, a pohano bi svaki dan

Damir Spehar/PIXSELL

Na području Grada Šibenika, od ukupno 3.302 učenika osnovnih škola, njih oko 2.500 nema kuhani obrok u školi. Pekarski proizvodi, pohano meso, pomfrit, sendviči, maništra na pomidore. Hrana je to koju preferiraju šibenski osnovci u jedine dvije osnovne škole na području grada koje imaju vlastite kuhinje. Naime, od ukupno 10 osnovnih škola čiji je osnivač Grad Šibenik, tek Osnovna škola Meterize ima kuhinju, ali ona, s obzirom na epidemiološke uvjete koje nije u mogućnosti zadovoljiti, trenutno ne radi. Dakle, jedina osnovna škola u gradu u kojoj djeca jedu kuhanu hranu je Katolička osnovna škola, a njezin je osnivač Šibenska biskupija.

– Kod nas se pokazalo da djeca ne vole jesti zdravu hranu. Primjerice kad se sprema varivo, treba ih se puno nagovarati da pojedu ručak. Nisu ljubitelji ni pahuljica, a najviše vole brzu hranu, salame, tjesteninu u umaku od rajčica. Zanimljivo, juhu uredno pojedu, kao i voće – kazala nam je časna sestra Mandica Starčević, ravnateljica Katoličke osnovne škole u Šibeniku.

Današnja djeca razlikuju se od starijih generacija u načinu prehrane, a on, pak, potječe iz odgoja, dodaje ravnateljica Starčević.

– Djeca su naviknuta na brzu prehranu jer se tako ili hrane doma ili im roditelji popuštaju i daju im to jesti, samo da nešto pojedu. Mi roditeljima pokušavamo objasniti koliko je zdrava prehrana važna, i oni su svjesni toga, ali teško im je balansirati između želja i njihove provedbe kada je prehrana djece u pitanju. Često vidimo i da djeca, nakon ručka, iz torbe vade pecivo koje im roditelji očito spreme da ne ostanu gladna – govori sestra Mandica Starčević.

U OŠ Meterize kuhinja trenutno ne radi, jer škola nije u mogućnosti provesti epidemiološke mjere u blagovaonici, a ni dijeljenje obroka po učionicama ne dolazi u obzir, budući da u kuhinji radi tek jedna kuharica.

OŠ Meterize/Screenshot/HRT

– S obzirom da nismo u mogućnosti provesti propisane epidemiološke mjere, djeca u našoj školi od početka školske godine nemaju kuhane obroke, pa smo ugovorili dostavu pekarskih proizvoda s Mlinarom. U školi nam je nastavljena ‘Školska shema’, prošli smo Kauflandovu donaciju voća i povrća, tako da djeca imaju svakodnevno svježe voće i povrće – opisuje trenutno stanje kada je prehrana školske djece u pitanju ravnateljica Margit Vrbičić.

Do završetka prošle školske godine u kuhinji na Meterizama obroci su se spremali dvaput tjedno, i to po naputcima Zavoda za javno zdravstvo koje šalje prijedlog menija.

– Problem je u što djeca tu hranu ne žele jesti. Ono što je zdravo oni ne žele. Naša kuharica uvijek žali kad sprema zelenje, jer puno hrane baci, a da je na meniju pohano, pomfrit i bolonjez, ne bi se bacilo ništa. To bi mogli jesti svaki dan. Općenito govoreći, djeca nam imaju jako loše prehrambene navike – stav je ravnateljice Vrbičić.

Za međuobrok djeca u OŠ Meterize dobivaju voće, a ravnateljica Vrbičić priželjkuje u budućnosti zapošljavanje još jedne kuharice.

– Nama je najveći problem što imamo samo jednu kuharicu, a ona jednostavno ne može sama pripremiti, skuhati, oprati i podijeliti obroke za svu djecu. Kontaktirali smo Ministarstvo vezano uz zapošljavanje još jedne kuharice i oni su nas uputili na Grad kao osnivača škole. Međutim, u više navrata nismo uspjeli dobiti suglasnost za drugu kuharicu – govori Vrbičić.

I dok ne dobiju drugu kuharicu, jednom kada se ‘novo normalno’ vrati u pravu normalu, djeca u Osnovnoj školi Meterize jest će dvaput tjedno kuhane obroke. Zelenje i polpete, bolonjez, varivo s povrćem, pohano meso i pomfrit…

– Dio se pojede, dio ostane. Djeca nam imaju jako loše prehrambene navike. Sve nezdravo mogli bi jesti svaki dan, a zdravo ostavljaju – poručuje ravnateljica OŠ Meterize.

‘Pripremi, spremi i u školu obrok ponesi’

Rezultati istraživanja CroCOSI pokazuju kako je u Hrvatskoj 35 posto djece s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom i među prvih je pet europskih zemalja s tim problemom. Po regijama, najveći je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom u kontinentalnoj, njih 35,6 posto, a najviše dječaka u jadranskoj regiji, 42,2 posto.

Kako bi pomogli promicanju zdravih prehrambenih navika kod djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je posebnu kampanju pod nazivom ‘Pripremi, spremi i u školu obrok ponesi’. Ističu kako bi cjelovit obrok trebao sadržavati složene ugljikohidrate, bjelančevine, voće i povrće te vodu. Upravo zato je Služba za promicanje zdravlja, na čijem je čelu Sanja Musić Milanović, supruga hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, ponudila nekoliko prijedloga za zdrave i ukusne obroke koje djeca mogu nositi u školu. Osim hladne salate s tjesteninom i različitih salata s cjelovitim žitaricama, na popisu se našlo i deset vrsta sendviča. Njihova okvirna cijena, provjerila je Dobra hrana, kreće se između 8 i 20 kuna, što je, budimo iskreni, puno skuplje od, primjerice, slanaca iz pekare koji koštaju od dvije do četiri kuna. Ipak, dugoročno, slanci i slični proizvodi mogli bi biti puno skuplji – za zdravlje.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.