Imate li ih i vi?

Ove osobine posjeduju uravnoteženi ljudi



Foto: Ilustracija/Pixabay
Pratite nas i na društvenim mrežama:

Psihološka uravnoteženost uključuje posjedovanje dosljednog, ali istovremeno fleksibilnog pogleda na život, kao i trošenje odgovarajuće količine vremena na sebe i druge.

Ljudi koji su uravnoteženi posjeduju skup određenih vrijednosti, ali su sposobni prilagoditi prioritete i svoje vrijednosti danom okruženju.

Psihološku ravnotežu pokušao je definirati i rad nedavno objavljen u časopisu “Frontiers in Psychology”.

Prema tvrdnjama istraživača, uravnoteženost je povezana sa stupnjem u kojem je netko sposoban posjedovati dosljedan, ali fleksibilan pogled na život, a istovremeno zna potrošiti pravu količinu vremena na brigu o sebi u odnosu na druge.

Psihološka uravnoteženost povezana je i sa sposobnošću pojedinca da se nosi sa svakodnevnim izazovima.

Ipak, kako su objasnili istraživači, unatoč snažnoj vezi koja postoji između psihološke ravnoteže i dobrobiti, potrebna su dodatna istraživanja koja bi provjerila kako pojedinac ostaje psihološki stabilan u okruženju koje se stalno mijenja.

Kako bi popunili prazninu, konstruirali su model psihološke ravnoteže sastavljen od sljedećih deset područja vrijednosti:

– usmjeravanje samog sebe (npr. ja odlučujem o smjeru kojim će se razvijati moj život)
– stimulacija (npr. otvorena sam prema otkrivanju novih stvari u životu)
– hedonizam (npr. uživam u životu punim plućima)
– postignuća (npr. nastojim dati sve od sebe i uspjeti u onome što radim)
– moć (npr. nastojim steći resurse i utjecati na druge)
– sigurnost (npr. želim biti sigurna gdje god bila)
– sukladnost (npr. poštujem društvena pravila iz poštovanja prema drugima)
– tradicija (npr. slijedim ideje svoje kulture ili religije)
– dobročinstvo (npr. stalo mi je do moje obitelji, prijatelja i drugih ljudi)
– univerzalizam (npr. stalo mi je do svih stvari na planeti).

Kako je objasnila voditeljica istraživanja Anastasia Besika, svaka od ovih deset vrijednosti je važna i utječe na psihološku ravnotežu.

Istražitelji su također otkrili da su ljudi koji su pokazali visok stupanj psihološke ravnoteže oni koji posjeduju temeljni skup vrijednosti koje definiraju tko su, ali koji su istovremeno mogli prilagoditi prioritete svog sustava vrijednosti kako bi odgovorili na potrebe različitih situacija.

Neočekivana situacija može od nas očekivati da po strani ostavimo nešto što nam je jako važno i da ponovo definiramo naše ciljeve. Trenutačna pandemija je vrlo dobar primjer za to. Svi smo morali promijeniti svoju rutinu i pronaći nove načine obavljanja poslova, dajući prioritet očuvanju zdravlja, a to smo ranije uzimali zdravo za gotovo, objasnila je Besika, kako prenosi Psychology Today.

Znnstvenici su naglasili i da ljudi mogu upasti u nevolju ako se drže samo jedne ili dvije temeljne vrijednosti.

Još jedan važan zaključak je da ekstremno prihvaćanje bilo koje pojedinačne vrijednosti dovodi do nezdravog ponašanja. Prema našem teorijskom pristupu, vrijednosti utječu na dobrobit kao dinamičan sustav, a ne kao pojedinačni elementi, rekla je Besika.

Drugi ključni dio psihološke ravnoteže prema njihovu modelu odnosi se na količinu vremena koju čovjek uloži u poboljšanje sebe u odnosu na vrijeme provedeno u pomaganju drugima.

Istraživači sugeriraju da će pojedinci koji posvećuju jednaku količinu vremena sebi i drugima najvjerojatnije pokazati psihološku ravnotežu.

Istraživači su još poručili i da integracija deset navedenih vrijednosti te sposobnost definiranja i ostvarivanja novih smislenih ciljeva kada čovjeku životni događaji stanu na put planovima pridonose psihološkoj ravnoteži, piše Zadovoljna.hr


Pratite nas i na društvenim mrežama:

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.