Ne želeći podcijenjivati niti jednog od kandidata za gradonačelnika Šibenika, ali vodeći se svim relevantnim anketama koje su izradile renomirane kuće za istraživanje javnog mnijenja, i limitiran novinskim stupcima, Šibenski tjednik imao je namjeru napraviti intervjue s dva najjača kandidata – dr. Antom Županovićem, kandidatom koalicije SDP-HNS-HSLS, te dr. Željkom Burićem pred koalicijom HDZ-HSS-HSP Ante Starčević-HČSP. Stoga smo uz isto ovo objašnjene poslali istih deset pitanja na mail adrese oba kandidata kako bismo vidjeli kako o važnim pitanjima razmišljaju ljudi koji žele voditi grad, te koliko se njihova mišljenja razlikuju. Dr. Željko Burić svoje nam je odgovore dostavio bez problema i u dogovorenom roku, no, nažalost, aktualni gradonačelnik u borbi za novi mandat Ante Županović to je odbio učiniti. Iako ga Šibenski tjednik nije pozvao na sučeljavanje s dr. Burićem, već smo mu imali namjeru dati prostor da građanima odgovori na neka važna pitanja, Županović je opet kazao kako se ne želi sučeljavati samo s dr. Burićem, te kako će to napraviti u drugom krugu pod uvjetom da njegov protukandidat uđe u drugi krug. Županović je ovako prihvatio stav Željka Keruma koji je također odbio sve pozive na javno sučeljavanje, iako njegovi protukandidati svakodnevno sudjeluju u brojnim tribinama, ili Milanu Bandiću koji izbjegava odgovoriti na pozive svojih protukandidata. Budući da dr. Burić to nije odbio, njegove odgovore donosimo u nastavku.
Koji je prema vašem mišljenju najveći problem Šibenika u ovom trenutku?
To je kompleksno pitanje. Mislim da Šibeniku u ovom trenutku nedostajke mnogo stvari, prije svega nedostaje vizije i koncepcije razvoja grada koje bi riješile mnoge probleme, od problema revitalizacije stare gradske jezgre, preko problema s prometom u kretanju i mirovanju, problema povezanosti udaljenih djelova grada s administrativnim centrom, nedostatka uvjeta za razvoj civilnog sektora i afirmacije mladih, do velikih problema TEF-a i Obonjana koji do danas nisu riješeni. Ukratko, ništa od onoga što je bilo u predizbornim obećanjima gradonačelnika Ante Županovića prije četiri godine, do danas nije ostvareno.
Činjenica je da smo u protekle četiri godine u županiji izgubili oko tisuću radnih mjesta u proizvodnji, te da se od toga najveći broj odnosi na Šibenik. Kako mislite promijeniti tu sliku?
Nažalost, te su brojke točne. Referirat ću se samo na usko šibensko područje gdje je od 2009. do 2012. godine broj nezaposlenih porastao od 12 do 15 posto. U posljednje vrijeme slušamo teze koje nam serviraju iz gradske uprave kako je broj zaposlenih u poduzetničkoj zoni Podi dramatično porastao. No, odgovorno tvrdim kako je to čista – laž. Od 2009. do danas na Podima je otvorio jedan jedini manji pogon Slatko i slano koji je zaposlio 20 radnika i to je sve. Kako bih promijenio sliku zaposlenih? Najefikasniji način za to je pametno gospodarenje prostorom. Koalicija na vlasti u Šibeniku tijekom četiri godine svog mandata nije donijela niti jedan ozbiljniji prostorno-planski dokument, od GUP-a nadalje. Samo se povremeno u prostor interveniralo točkastim izmjenama planova, a takva spora i neregularna planska priča ne može dosljedno isplanirati prostorni razvoj niti može privući investitore. Investitori koji nisu dobili konkretne smjernice nisu mogli planirati svoje investicije u prostoru, a samim time niti otvarati radna mjesta. Jedino sređeni prostor može donijeti zapošljavanje. Šibenik danas nema reda u prostoru.
Je li postojeći šibenski gradski proračun realan, te hoće li on u vašem mandatu rasti ili se dodatno smanjivati?
Odgovor na ovo pitanje može se diojelom pronaći i u mom prethodnom odgovoru. Nema, naime, povećanja proračuna bez investicija, a već sam rekao koji je preduvjet za investicije. Smatram da se ne može gradom upravljati i biti zadovoljan postojećim budžetom. Mora se iznaći mogućnost punjenja gradskog proračuna, a najefikasniji način za to je otvarati prostor investitorima koji će gradski budžet podebljati i raznim zakonom utvrđenim naknadama. Tko ne zna zaokružiti investicijski kolač, neće moći napuniti gradski proračun. Ako se već ne možemo uspoređivati sa Zadrom koji je od nas veći, tada se usporedimo s Dubrovnikom koji je svoj proračun ‘navukao’ na dva šibenska. Neka nam Dubrovčani budu primjer kako manji grad može napraviti mnogo.
[manual_related_posts]
Što namjeravate učiniti kako biste mlade Šibenčane koji danas ostaju raditi u drugim sredinama koje nude više prilika, povukli kući, natrag u Šibenik?
Mislim da, osim povratka mladih školovanih ljudi koji će u Šibeniku graditi svoju budućnost, trebamo razmišljati i o ostanku šibenske mladosti u gradu uz mogućnost školovanja, te o privlačenju mladih iz ostalih krajeva Hrvatske. A jedini put do toga je sveučilište. Šibenik trenutno trpi dramatičan nedostatak stručnog znanstvenog kadra. Ako želimo razviti visoko školstvo s konačnim ciljem osnutka Sveučilišta tada nam osnovni zadatak u ovom trenutku treba biti privlačenje mladog domaćeg znanstvenog kadra kojem ćemo u Šibeniku omogućiti stanovanje i prikladne životne uvjete, a koji će pokrenuti šibensku sveučilišnu priču. Ako uspostavimo sveučilište, Šibenik će dobiti generaciju od 19 do 27 godina, onu najproduktivniju generaciju koja je motor pokretač svakoga društva, a nama danas nedostaje.
Zašto Šibenik još uvijek nema Sveučilište i dokad ćemo, prema vašem mišljenju čekati na to?
Svjestan sam da je formiranje sveučilišta kompleksna priča i proces koji jer trajan, ali četiri godine su predug period, a da se ne napravi niti jedan korak prema tom cilju. Danas kada gledam predizborni spot gradonačelnika Ante Županovića, vidim kako opet građanima obećava istu stvar kao i prije četiri godine – sveučilište. To je ruganje s biračima. Dosad je aktualna vlast već morala privući stručni kadar, urediti prostor u kojem će sveučilište djelovati, te početi formirati jedan po jedan stručni studij koji bi se na koncu formirali u sveučilište. Za to je samo bilo potrebno volje i ustrajnosti koja je u Šibeniku izostala. A mnogo je pozitivnih primjera iz kojih smo mogli naučiti. Pogledajmo jedan Varaždin koji je manji od Šibenika, blizu je Zagreba, velikog sveučilišnog centra, pa im je pošlo za rukom osnovati vlastito sveučilište. Varaždinci su premostili sve zapreke za to, dok se naša šibenska vlast i dalje na zapreke samo – žali.
Zašto dosad nije riješen problem revitalizacije gradske jezgre, te kako taj problem mislite riješiti?
Iz prostog razloga što se nije ništa radilo. Projekti poput hot spota ne donose revitalizaciju, a projekti poput raspršenog hotela, koji su odlični, da ne bi bilo spora, privid revitalizacije stvorit će samo u sezoni. Koji je recept? Povratak ljudi u staru jezgru, a to uvjetuje dovođenje sadržaja, a ne milijuni za ludu ulupanih kuna. Ovo o čemu govorim najbolje oslikava primjer s kornjačama u fontani ispred Gospe Vanka Grada koje je tamo stavio direktor Zelenila Siniša Burić, a danas okupljaju i Šibenčane i turiste. Ukoliko za to dobijem priliku, namjera mi je na teret grada otpisati sva davanja koja uzimaju prednost obrtnicima, trgovcima i stanovnicima iz jezgre. No, grad neće biti na gubitku, već će manjak nadomjestiti porezom na dohodak i prirezima koji će se povećati kroz ulaganja, radna mjesta i sve ono što revitalizacija nosi. Tek kada vratimo život u šibenske kale, možemo pričati o kabliranju, uređenju zgrada ili novoj vodovodnoj mreži. Ako u jezgri nema života, koja je onda svrha investicija?
Smatrate li da gradonačelnici i njihovi zamjenici mogu paralelno obnašati dvije funkcije te zašto tako mislite?
To je nemoguće. Takvo ponašanje pokazuje jednu nedosljednost aktualne vlasti. Prije četiri godine, kada se radilo o drugoj opciji čiji su se ljudi našli u takvoj poziciji, predstavnici koalicije SDP-HNS govorili su drugačije i kritizirali su dvojnost funkcija, no danas se sami pravdaju da u vrijeme interneta angažman Franka Vidovića i Petra Baranovića, oba zamjenika šibenskog gradonačelnika, u Saboru ne predstavlja problem u funkcioniranju grada. No, siguran sam da to nije način na koji se gradom upravlja. Na čelu sam Opće bolnice Šibenik 15 godina i nijednom nisam išao na godišnji, ne zato što nisam htio, već zato što je u toj ustanovi uvijek bilo nekog posla koji je trebalo obaviti. Stoga je moj zaključak da se ili u Gradu ništa ne dešava, pa si dogradonačelnici mogu priuštiti izlete u Zagreb za vrijeme svakog radnog tjedna, ili jednostavno nekvalitetno vode Grad.
Treba li u javnim gradskim tvrtkama smanjiti stranački podoban kadar, a poverćati efikasnost i smanjiti cijene usluga?
Odgovorit ću na to pitanje iz primjera šibenske Opće bolnice. Tijekom svih ovih godina bolnica je napravila bitne iskorake, no nikada nije bilo kadroviranja po političkom ključu. Sve to bilo je tako jer sam oduvijek uvjeren da jedino drugačije pozicioniranje ljudi, s ciljem ostvarivanja zadataka daje rezultat. Kada stvari radite s pozicije autoriteta i kada sve ključne stvari stavite na odluku jednog čovjeka ili eventualno njemu bliskog uskog kruga, onda su one osuđene na propast.
S obzirom da je u tijeku pretvorba nogometnog kluba Šibenik, a koja se ne odvija prema željama, vjerujete li u uspjeh privatizacije kluba, te mislite li da bi se Grad trebao aktivnije uključiti u rješavanje dubioza?
NK Šibenik jedan je od najvećih šibenskoh brendova. Zato smatram da bi se Grad trebao aktivnije uključiti u privatizaciju kluba, temeljem zakonskih mogućnosti. Na koncu, svi će klubovi u Hrvatskoj svoju vlasničku strukturu morati ustrojiti zakonito i prema pravilima. No, moram kazati kako mislim da grad Šibenik, s obzirom na veličinu i potencijal, mora napraviti sportski filter i odlučiti što je ono što u sportskom smislu želi forsirati. Moramo vidjeti koji su to sportovi koje želimo, umjesto da paralelno razvijamo deset sportova i završimo sa sportskim kolapsom, s deset klubova koji su nekad bili u prvim ligama, a danas jedva životare, kao što nam se dogodilo.
Imate li nekakav hobi, nešto što vam zaokuplja privatno vrijeme?
Nažalost, privatnog vremena imam iznimno malo, a i to malo posvetio sam struci. Osim toga, nisam niti u godinama kada je prikladno da forsiram neki sport ili hobi. Ipak, nekada, dok sam bio gimnazijalac, bio sam treći u Hrvatskoj i drugi u Jugoslaviji u auto-motu u sklopu narodne tehnike. Kroz gimnaziju sam se bavio i košarkom, bio sam član kluba Gimnazijalac, a trenirao sam i vaterpolo u VK Šibeniku.