Kako i kada će se riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca, pitanje je koje muči preko nekoliko tisuća obitelji u Hrvatskoj. Dosadašnja zakonska rješenja, toliko su zagušena raznoraznim odredbama i uredbama, da njima nisu jasno definirana prava zaštićenih najmoprimca, ali ni vlasnika stanova. I pučki pravobranitelj u svom redovnom zadnjem godišnjem izvješću navodi mnogobrojne pritužbe građana na dugogodišnje nerješavanje složenog pitanja odnosa vlasnika i najmoprimaca, a uočen je i cijeli niz nepravilnosti u postupanjima nadležnih tijela koja se bave tim pitanjem. Jedno je sigurno – to pitanje treba riješiti hitno i to prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Jedna od takvih obitelji koja ne zna gdje će dočekati slijedeći dan je i ona Šibenčanke Sandre Petković. U stanu od oko 48 metara četvornih u centru Šibenika, u ulici Nova Crkva, obitelj je živjela od 1936. godine, dakle od prije Drugog svjetskog rata. Prvi problemi nastali su 1998. godine kada je prvi vlasnik prodao stan Aidi Gracin, a kulminirali su ovih dana, otkako je ‘nova’ vlasnica zaštićenoj najmoprimki uputila zahtjev kojim traži da iseli najkasnije do kraja travnja 2013. godine.
PISMENA PRIJETNJA
– U ovom stanu je živjela moja baka, pa moja majka i sada ja. To je moj dom. Sada me žele izbaciti i to mi napismeno – prijete. Događalo se čak da bi mi dolazili na vrata potencijalni kupci stana, govoreći da žele vidjeti prostor. Što reći, čisto maltretiranje. Ali dobro, sad želim da to prestane – priča nam Sandra Petković, zaštićena najmoprimka. Tvrdi da se ne želi svako jutro buditi s mišlju hoće li sutra biti izbačena na ulicu.
– Mi smo sve samo ne zaštićeni, a naši zakoni su čista šuma Striborova. Kako kod nas sustav funkcionira najbolje se vidi iz najbanalnije stvari – plaćanja najamnine. Moja vlasnica ima čak četiri adrese u Šibeniku i niti na jednoj ne živi. Kako da joj platim 150 kuna najamnine ako je nigdje nema – pita se Sandra, tvrdeći da nova vlasnica nikad s njom nije sklopila ugovor.
SUMNJIVA PRODAJA
– Vlasnica je stan kupila pod sumnjivim okolnostima za nekih 15.000 DM, odnosno današnje protuvrijednosti 7,500 eura. S nekretninom danas mešetari, a na nju je podigla čak dva hipotekarska kredita… Kada je sve to poznato mislim da se s pravom pitam tko mene štiti u cijeloj toj priči – dodaje Sandra.
U Šibeniku i okolici status zaštićenog najmoprimca ima oko 200 obitelji. Svi oni sa strepnjom čekaju donošenje novog Zakona.
– Sadašnji zakon o najmu je neustavan, a država na sve to gleda i šuti. Dodatan problem je što nas je i bivša i sadašnja država vodila kao obitelji koje imaju riješeno stambeno pitanje, jer smo imali stanarsko pravo (koje se čak moglo prodavati). Svi ti stanovi su treću generaciju u našim obiteljima, a pravi vlasnici (nominalni) nikada u njima nisu živjeli… – priča nam Zorana Vrbičić, predsjednica šibenskog ogranka Udruge zaštićenih najmoprimaca. Nada se da će novi Zakon dati potrebnu zaštitu, a zaštićene najmoprimce upozorava da paze na sve zakonske stavke po kojima im vlasnik može sudskim putem otkazati najam stana.
Uvjeti otkaza najma
Vlasnik stana može zaštićenom najmoprimcu otkazati ugovor o najmu stana:
– ako se najmoprimac ili ostali korisnici stana koriste stanom suprotno zakonu ili ugovoru o najmu
– ako u taj stan namjerava useliti sam ili namjerava useliti svoje potomke, roditelje ili osobe koje prema posebnim propisima dužan uzdržavati.
– ako nema riješeno stambeno pitanje za sebe i svoju obitelj, a temeljem posebnog propisa ima pravo na stalnu socijalnu pomoć ili ima više od 60 godina.
Status quo
Nakon raspada Jugoslavije, u Hrvatskoj je po sili zakona ukinuto društveno vlasništvo i stanarsko pravo. Fizičke osobe kojima su bili nacionalizirani stanovi u Jugoslaviji su pokrenuli postupke povrata imovine. Problem je sada nastao nakon 1990. godine kada su stanovi vraćeni pravim vlasnicima, a njihovi korisnici osobe koje su prije imale stanarsko pravo sada po sili zakona postali zaštićeni najmoprimci. Sve to dovelo je do stanja u kojem vlasnici ne mogu doći u posjed svoje imovine, a zaštićeni najmoprimci nemaju kamo.
