Svi koji su ikada plovili morem znaju da je od davnina među moreplovcima uvriježeno vjerovanje kako je žena na brodu isto što i nesreća. Možda je tako bilo drugdje, no ne i među Kornatarima, čije su žene često boravak na brodu za vrijeme plovidbe do nekog od kornatskih otoka ili natrag do kopna koristile kao radni prostor. Čekajući na iskrcaj, nisu gubile vrijeme, stare su kornatarske žene na brodovima plele, prele vunu…
To se vrijeme koristilo čak i za odmor, zabavu ili ležerno pričanje. Često je plovidba za lijepog vremena bila i poligon za vježbanje budućem moreplovcu. No, bila su to ne baš dobro opremljena plovila, pa su putnici svoje živote stavljali u ruke brojnih svetaca zaštitnika. Upravo njima posvećene su brojne kapelice koje susrećemo ploveći kornatskim arhipelagom.
VJERA U ZAŠTITU S NEBA
Stari Kurnatari i svi oni koji bi se našli na brodu zaštitu bi tražili od Boga, Majke Božje ili nekog od svetaca. Zbog njih su podizane male kapele, a neke od njih, poput kapelice sv. Roka podizane su na izlazu iz Murtera, sv. Anteja na ulazu u Murtersko more na Opatu ili sv. Nikole u Kornatskom kanalu, na Punti Pivčene.
Zanimljivo je da u današnje vrijeme, kada je plovidba mnogo sigurnija negoli je bila prije, broj takvih kapelica neprestano raste, a posebno je to primjetno posljednjih dvadesetak godina. Međutim, često te kapelice nisu za svetkovinu. Pravi Kornatar raspolagao je bogatim znanjem o snalaženju na moru. Prirodu je često iskorištavao za svoje dobro, a kada mu (ne)vremenski uvjeti to nisu dopuštali, jedino što mu je preostalo bila je vjera u zaštitu s neba i on joj se predavao. Zbog toga, danas možemo govoriti o svojevrsnoj mreži kapelica u kornatskom arhipelagu.
‘MREŽA’ KAPELICA
Na brojnim rtovima između crkvice Gospe od Gradine, Gospine bratovštine na jednom mjestu i salijske Vele Gospe nalaze se kapelice posvećene raznim svecima, a u samom srcu arhipelaga sagrađene su i dvije crkve – Gospa o’Tarca na otoku Kornatu namijenjena kmetovima, te crkva Porođenja Marijina na Piškeri koji su koristili ribari. U mjesecu Došašća brojni će se Kurnatari, barem s mora, ukoliko im to vremenski uvjeti dopuste, prekrižiti i zatražiti blagoslov nebeski ispred ‘svoje’ kapelice.
