Isisavanje novca u većoj ili manjoj mjeri iz džepova hrvatskih građana ne prestaje. Koliko novca godišnje izgubimo samo da bi platili uslugu plaćanja računa? Koliko nam novca pojede banka? Ako spadate u one koji uredno podmiruju obveze svakog mjeseca, godišnje potrošite minimalno 600 kuna za vođenje kunskog, tekućeg i žiroračuna, internetskog i mobilnog bankarstva, kreditne kartice te izvršenja trajnih naloga… Kad se svemu tome još dodaju troškovi opomena, naknada i provizija za uplatu računa za struju, vodu, telefoniju, komunalnu naknadu – dobije se cifra preko 700 kuna godišnje. Međutim platiti se mora, jer neplaćanje, opomena, ili u najgorem slučaju ovrha, koštaju još više.
INTERNET BANKARSTVO
– To je sramota, i veliki udar na džep svakog od nas. Ponekad se pitam kako uopće umirovljenici sa 1 500 kuna mirovine plaćaju račune. Najjeftinije je Internet bankarstvo, ali ga većina posebno starijeg stanovništva ne koristi! Standard nam nikad nije bio gori i smatram da je svako daljnje uvođenje naknada za plaćanje računa, poput ovog što je nedavno HT uveo, dodatno ugrožavanje budžeta građana – kazala je Erika Baranović Popović predsjednica šibenske Udruge za zaštitu potrošača Plavi val.
Naknada od pet kuna po mjesečnom računu svakog od 3,6 milijuna korisnika HT-ove mobilne i nepokretne mreže svakako će samo pomoći jačanju financija ovog telekomunikacijskog diva, koji je prošlu godinu završio s 3,78 milijardi kuna dobiti. Stoga Eriku Popović pitamo gdje račune uopće platiti, a pri tome izbjeći plaćanje samog postupka plaćanja, ma koliko to ludo zvučalo.
– O tome gdje je kolika provizija za plaćanje pojedinog računa, a gdje je nema, može se doznati surfajući internetom, ili telefonskim pozivima na mjesta plaćanja, pozivima pošiljateljima računa, gledanjem u poleđinu pojedine uplatnice jer na nekima piše gdje se mogu besplatno platiti – zaključuje Erika Baranović Popović.
NEŠTO BESPLATNO
U Šibeniku smo obišli trafike, trgovine, FINU, Hrvatsku pošte, banke kako bismo saznali kako platiti račun s minimalnom naknadom ili bez nje. Samo dio osnovnih računa za struju, vodu, televiziju i gradske komunalije bez dodatne naknade možete platiti na šalterima Fine te HP-a. Ostatak računa u koje spadaju mobilna i fiksna telefonija, državna davanja, mirovinsko, ili dopunsko zdravstveno osiguranje nije moguće platiti bez naknade na račun. Konzum svojim kupcima nudi plaćanje računa, vode, struje, gradskih komunalija, ali samo s barkodom za 2.99 kuna, dok u Tisku to možete učiniti za 1,99 kuna po svakom računu, ali ponovo s barkodom. Na Fini plaćate naknadu od 4,60 kuna po uplati za iznose do 474 kune, odnosno 0,97 posto uplaćenog iznosa za iznose veće od 474 kune. Iznosi li uplata više od 8.125 kuna, provizija u Fini biti će 75 kuna. Na šalterima pošte na iznose do 250 kuna morate izdvojiti dodatnih pet kuna naknade, odnosno 1.80 posto uplaćenog iznosa na račune poviše 250 kuna. Najveća naknada je 80 kuna. Banke su još gore – sve uzimaju naknadu za apsolutno sve račune koje dolazite uplatiti, tako da se na koncu smatraju najskupljim ‘šibenskim’ šalterom.
Kad se sve zbroji i oduzme, troškovi najosnovnijih naknada koje građani izdvajaju za plaćanje računa su najmanje 10 kuna mjesečno, (ali i više) odnosno 120 kuna godišnje. Kad se u to uračuna bankarske usluge, sve zajedno godišnje nas košta oko 720 kuna.
– Ljudi se boje, pitaju se dokle će sve ovo ići. Cijene divljaju, PDV je već 25 posto. Lagano nam dižu cijene, malo tu malo tamo, pa niti ne osjetimo, sve dok ne počneš stavljati sve na papir, pa kad zbrojiš i oduzmeš šokiraš se. Savjet, dobro čitajte i raspitujte se, to je jedno rješenje za uštede – zaključuje Baranović Popović.
