Nakon optužbi ministra Ivana Vrdoljaka o ‘nesposobnosti’ Šibensko-kninske županije oko rješavanja legalizacije bespravnih objekata, slijedila je Vaša žestoka i ljutita reakcija. Poznati ste po smirenosti i staloženosti, otkud i zbog čega toliki gnjev prema ministru Vrdoljaku, kojeg ste čak ‘počastili’ neprimjerenim nazivom?
– Mislite na ono ‘da ne kažem magarac jedan, sram ga bilo’. Nemam običaj tako govoriti, ali njegov nastup je, rekli bismo mi ovdje, bio totalno ‘van škvare’. Em je govorio neistine, em nije ništa poduzeo kao ministar da riješi ili pomogne rješenju problema legalizacije bespravne gradnje na našem području. Znači, predmeta je obrađeno skoro dvostruko više nego je on iznio, dakle, nije 46, nego 88 od ukupno 1464 zaprimljenih predmeta do sada. S obzirom da je legalizacija popriličan društveni problem i izazov, za očekivati je da ministar u sklopu svojih ovlasti ili ovlasti Vlade donese neko rješenje koje bi omogućilo da se predmeti brže zgotovljavaju. Osim što su odredili da predmeti mogu biti oduzeti od nas i dati nekom drugom na rješavanje, za očekivati je da će HNS kao ministrova stranka određivati čiji predmet će izdvojiti i kome će ga poslati na rješavanje. S druge strane ministar je govorio samo o legalizaciji, a što je sa svim ostalim predmetima koji nisu iz domene legalizacije? Zar su ti ljudi i njihovi objekti na listi čekanja u odnosu na legalizaciju? Pa to su upravo investicijski predmeti, nakon dobivenih dozvola baš tu slijedi gradnja, ulaganje, investicije ili, drugim riječima, ono što nam fali i treba kao suho zlato u ovo recesijsko vrijeme. Ali ministar je o tome šutio, a takvih predmeta je upravo dvije trećine od ukupno zaprimljenih ove godine. I konačno, umjesto da ministar sjedne sa šefovima i djelatnicima ovih službi na području Dalmacije, jer tu je ogroman dio predmeta u rješavanju i čekanju, čuje stanje i probleme direktno s terena i predloži rješenja, on ustvari samo politizira koristeći i izvrćući službene podatke, a to bi ministri ipak trebali raditi – oprezno i s mjerom.
Ima li problema u funkcioniranju tijela državne vlasti s jedinicama regionalne i lokalne samouprave koje vodi HDZ? Kakva su Vaša iskustva? Odnose li se Vlada i ministarstva Kukuriku koalicije ‘maćehinski’ prema gradovima, općinama i županijama u kojima vlast obnaša HDZ?
– Pa teško mi je o tome govoriti u ime drugih. Ali, ako sudim po vlastitom primjeru kako se ministri ponašaju kad dođu u posjet županiji, onda nema mjesta nikakvom zadovoljstvu. Naime, velika većina tih posjeta prođe, a da ja kao župan o tome pojma nemam. Znači, ne udostoje se niti najaviti, što je protokolarna abeceda, a kamoli organizirat sastanak, što bi bila poslovna obveza. Jovanović u Vodicama, Vrdoljak prije par mjeseci u Pirovcu, Maras na Podima, Zmajlović u Puljanima nekidan, nijedan od njih nije se udostojio makar obavijestiti župana o svom dolasku. Nisu svi takvi hvala Bogu, za istaknuti je Veljka i Rajka Ostojića. Potonji je zadnji put donio i lijep ‘poklon bon’ bolnici u vidu preuzimanja troška nabave novog CT-a. Ili ministar Linić koji se jako trudi pomoći i ubrzati postupak preoblikovanja HNK-a Šibenik, usprkos milijun i jednom problemu na tom putu.
Pri kraju je Vaš drugi mandat na čelu Šibensko-kninske županije. Koje biste projekte izdvojili kao uspješno realizirane, a koji to nisu, a trebali su?
– Uh, puno je toga u dva mandata napravljeno da bi se ovako na brzinu nabrojilo. Ali recimo naš županijski program doniranja i subvencioniranja sadnica vinove loze i maslina polučio je, rekao bih, revolucionarne rezultate, dobili smo preko 400 hektara novih vinograda i maslinika u županiji. Program kreditiranja sa subvencioniranim kamatama i jamstvima u suradnji sa bankama i ministarstvima, olakšao je poduzetnički život velikom broju obrtnika, gospodarstvenika i poljoprivrednika. Dobri rezultati u korištenju sredstava EU fondova koji su nam dali i Pode i poduzetnički inkubator i omogućili Bikarac kao regionalni centar i prečistač otpadnih voda u Skradinu i ogromne projekte vodovoda i odvodnje u Kninu i Drnišu i pješačke staze u kanalu sv. Ante koji upravo počinje, a i niz drugih, manjih. Zatim izmjene ili bolje reći gotovo novi županijski prostorni plan kao preduvjet svih novih investicija u županiji usvojen u lipnju ove godine, a i prethodne izmjene istog plana kao podloga legalizacije gotovo svakog objekta u Rogoznici. Niz zahvata na obali i pristaništima vezano za prostore kojima gospodari županijska lučka uprava od Kaprija, Žirja, Zlarina, Rogoznice. Obnova svih odjela šibenske bolnice i izgradnja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo u krugu bolnice, podrška vraćanju samostalnosti kninskoj bolnici, izgradnja, rekonstrukcija i nadogradnja tehničke i industrijsko obrtničke škole, izgradnja osnovne škole u Rogoznici, veletržnice ribe u Tribunju, niz kilometara izgrađenih i obnovljenih županijskih cesta u vrijednosti od oko 30 milijuna kuna godišnje i niz drugih projekata… A koji projekti nisu? Pa evo dva krupna na kojima radimo i dalje i doći ćemo im kraju, nova šibenska bolnica i brza cesta od Šibenika preko Drniša i Knina do Strmice, odnosno granice sa BiH. Za spomenuti je i županijski program navodnjavanja kao jedan dugotrajan i mukotrpan posao koji se jos ne vidi, ali dogodit će se i u šibenskom Donjem polju i drniškom Petrovu polju, a i prominskom Vedrovu polju. Istražne radnje, studije i priprema dokumentacije su iscrpljujući i dugotrajan posao ali bez te faze nema ni realizacije projekta. Tu prvenstveno mislim na brzu cestu vrijednosti preko 100 milijuna eura i izgradnju brane i hidroakumulacije u Petrovu polju od oko 15-tak milijuna eura
Aktualan je projekt nove šibenske bolnice. Kada se realno može očekivati početak njezine izgradnje i kako se namjeravaju osigurati financijska sredstva. O kojemu je zapravo iznosu riječ?
– Da, puno smo napravili u osuvremenjavanju sadašnje bolnice kako bi građanima ovog grada i županije osigurali dostojnu bolničku uslugu, ali ovakav paviljonski tip bolnice je jako troškovit i ne udovoljava u konačnici europskim standardima. Zato je neophodna investicija u novu bolnicu koju smo pozicionirali na prostoru vojarne Bribirski knezovi. Medicinsko – tehnička dokumentacija koja definira osnovne stvari kao veličinu bolnice, odjele, površinu, broj kreveta, medicinske standarde i slično je zgotovljena i ovih dana, najdalje do kraja mjeseca, očekujemo objavu natječaja koji će definirati najprihvatljivije idejno rješenje i temeljem toga idejni projekat nove bolnice. Tako otvaramo konačno mogućnost dobivanja lokacijske dozvole na bazi koje će država ustupiti zemljište u korist bolnice. Nažalost, nismo dobili financijsku pomoć ministarstva zdravlja i idejni projekat će isfinancirati županija i bolnica sa 1,5 milijuna kuna. Natječaj će izići do kraja mjeseca i očekujemo njegovu realizaciju i dobivanje lokacijske dozvole u idućoj godini. Nadamo se da će nam ministarstvo pomoći financijski kako bi mogli u idućoj godini ići na izradu glavnog i izvedbenog projekta i dobivanje dozvole o gradnji. Očekujemo nabavnu vrijednost te dokumentacije u iznosu od 5 do 7 milijuna kuna, a to je bez pomoći ministarstva teško ostvarivo. Inače sama izgradnja nove bolnice sa 300 kreveta dođe između 250 i 300 milijuna kuna po primjeru sagrađene bolnice sličnih kapaciteta u Zaboku. Izvor sredstava za taj pothvat su u svakom slučaju EU strukturni fondovi, površina sadašnje bolnice u centru grada od 40 tisuća kvadrata koja bi trebala dobiti određenu komercijalnu namjenu ali i decentralizirana sredstva koja su i izvor dosadašnjih ulaganja u bolničke odjele. Naravno, obzirom na sve navedeno teško mi je i gotovo nemoguće u ovom momentu precizirati datum početka radova, ali ne sumnjam u realizaciju nove bolnice.
Kako ocjenjujete suradnju sa šibenskom gradskom vlašću. Je li stranačka pripadnost utječe na određene prijepore i sukobe do kojih je dolazilo u ovom proteklom četverogodišnjem mandatu?
– Nisam zadovoljan suradnjom sa šibenskom vladajućom garniturom. Očekivao sam više razumijevanja i suradnje, sjetite se da sam ja prvi nakon izbora otišao u gradonačelnikov ured i ponudio ruku suradnje na svim projektima u korist dobrobiti građana grada Šibenika, a šta sam dobio od druge strane? Totalno nerazumijevanje kod krucijalnih projekata kao što je Bikarac koji jednostavno mora funkcionirati kao zasebna tvrtka u kojoj će grad biti većinski vlasnik, ali koja mora biti županijskog karaktera sa udjelima i županije uz sve ostale ili većinu gradova i općina ove županije, jer je otpad tema svih i svi moraju participirati u vlasništvu i upravljanju tom tvrtkom, ali i u financiranju sukladno postotnom djelu otpada kojeg stvaraju i koji će se na Bikarac dovoziti i zbrinjavati. A građanima se non stop nastoji od gradske vlasti proturiti teza kako im sa takvom tvrtkom netko nešto šibensko oduzima. Totalna floskula, laž. Slična je teza proturanja i kod usvajanja županijskog prostornog plana. U smislu, neće nama oni određivati što ćemo raditi u našem prostoru. Još su drastičnije to pokazali pokušavajući usvojiti GUP koji je u kontri na brojnim temama sa županijskim prostornim planom koji je plan višeg reda i mora se uvažiti. Još je čudnije kako su dobili suglasnost ministarstva na takav plan, ali onakav kakav je, totalno nedorečen i kontradiktoran nije dobio potrebnu većinu ni među njihovim vjećnicima. I sačuvaj Bože da je bio usvojen, bio bi neprovediv i izazvao bi totalnu zbrku, a posljedice toga bi bile dugotrajne, naravno najviše za one za koje se radi-građane grada Šibenika. Posebno me razočarao pristup i nedostatak bilo kakve želje za razumijevanjem pojma pomorskog dobra, što ono znači i tko upravlja s njim. Nema boljeg načina da trajno zaštitite bilo koji uži obalni pojas od neželjenog građenja, a pogotovo u vlasničkom smislu, od pomorskog dobra. Ono je praktički kao takvo neotuđivo, postaje jedno opće dobro. A oni ustaju tužbom protiv upisa pomorskog dobra na prostoru koji je proglašen lukom od Vlade RH, a po prirodi stvari prostor luke je pomorsko dobro. Govorim o luci TEF. S druge strane i prostor plaže Banj pripada istoj parceli i ona također nije pomorsko dobro, a zamislite, plaža je. Drugim rječima zamislite situaciju da netko sutra kupi prostor TEF-a. Recimo gospodin Štrok. I te parcele onda postaju njegovo vlasništvo i može s njima raditi i raspolagati kako hoće. A da su upisane i provedene kroz sudske knjige kao pomorsko dobro zaštićene su dovijeka.
Koje bi općine i gradove mogli izdvojiti kao primjer dobre suradnje sa županijom, a koje kao loš primjer?
– Pa ne mogu izdvojiti nikoga jer dobro surađujem sa svima, osim sa rukovodstvom grada Šibenika po gore nabrojenim temama, što mi je posebno krivo jer vodstvo centra županije bi trebala biti snaga širokih, vizionarskih pogleda,shvaćanja i znanja koja predvodi i otvorena je za sve,a ne da ne prihvaća osnovne postulate, zatvara se u sebe i brani to na nemušt način pravdajući sve navodnim šibenskim interesima. Pomažem i dajem prema mogućnostima županijskog proračuna, lobiram za sve projekte koliko kod i gdje kod mogu, nikome moja vrata nisu zatvorena bez obzira na političko opredjeljenje i retoriku. Ponašam se i želim biti župan svih žitelja ove županije, u pravom smislu “Vaš župan”.
Bliže se svibanjski lokalni izbori. Često ste spominje vaša ponovna kandidatura za župana. Dakle, hoćete li se kandidirati na dosadašnju funkciju ili će Vas Stranka možda kandidirati za gradonačelnika grada Šibenika, s obzirom da ste na čelu Gradskog odbora HDZ-a grada Šibenik. Imate li zapravo Vi osobno ambicija za još jednu kandidaturu na neku od čelnih funkcija?
– Drago mi je da se moje ime opet spominje za šibensko-kninskog župana, to bi moglo značiti da me naši sugrađani žele vidjeti na još jednom mandatu, ali odluku o tome tko će biti HDZ-ov kandidat za župana odlučiti će vodstvo HDZ-a, a uvjeren sam, temeljem onoga što do mene dolazi sa terena i kontakata sa sugrađanima, da će HDZ imati i dalje svog župana. To što sam predsjednik Gradskog odbora HDZ-a grada Šibenika pruža mi veliku čast ali i nameće veliku obvezu učiniti sve što je u mojoj moći da se HDZ vrati na čelo grada, jer građani grada Šibenika ne zaslužuju vodstvo kakvo je danas u gradu Šibeniku.
Ako budete ponovno izabrani za šibensko-kninskog župana, namjeravate li ‘odmrznuti’ status saborskog zastupnika i ‘konzumirati’ to pravo s obzirom da će novi zakon o lokalnim izborima dozvoliti paralelno obnašanje tih dviju funkcija?
– Moje mišljenje oko dvojnih funkcija svima je davno poznato, ja sam protiv dvojnih funkcija i zalažem se da gradonačelnici, načelnici, župani, direktori javnih poduzeća i slično, ne mogu istovremeno biti i saborski zastupnici. S obzirom da je danas na snazi ovakav zakon ja ću poštivati odluku svoje stranke kakva ona bude.
U javnosti se špekulira s ‘mali milijun’ imena kandidata HDZ-a za šibenskog gradonačelnika, pa i za šibensko-kninskog župana? Od tih kandidata na čiju se kandidaturu može ozbiljno računati? Kada će oni biti poznati?
-Spominje se puno imena, to znači da HDZ uistinu ima dosta dobrih kadrova koji mogu voditi i grad i županiju. Danas mogu reći da mi predano radimo na analizi potencijalnih kandidata, a vjerujem da ćemo izabrati onog kandidata koji će u gospodarskom, kulturnom, znanstvenom, sportskom i svakom drugom smislu pokrenuti naš Grad na zadovoljstvo naših sugrađana, jer nema više prodavanja demagogije -ja sam najbolji, nego tko si, što si i što možeš najbolje i najviše učiniti za svoj grad. Uvjeren sam da će građani prepoznati našeg kandidata te da će HDZ imati gradonačelnika grada Šibenika.
Kakvi su odnosi među ljudima unutar županijskog i gradskog HDZ-a Šibenika, nakon provedenih unutarstranačkih izbora HDZ-a na državnoj razini i izbora novog vodstva na čelu s predsjednikom Karamarkom. To Vas pitam jer je poznato da je dio šibensko-kninskih izaslanika u prvom krugu dao podršku Jadranki Kosor, a drugi dio Karamarku. Je li ‘Karamarkovi ljudi’ nakon izbora traže bolje pozicije u ovdašnjem HDZ-u?
– Tko je koga podržao u kojem krugu to je iza nas, danas je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i očekujem da svi, s njim na čelu i poštujući ga, radimo u interesu HDZ-a. Svi izaslanici su inače članovi HDZ-a, a na površinu trebaju, a i isplivati će najbolji i najsposobniji.
U tom kontekstu je li se promijenio odnos vrha stranke prema županijskom i gradskom HDZ-u. Je li predsjednik HDZ-a Karamarko zamjerio svrstavanje predsjednika županijske organizacije Ante Kulušića i Vaše na stranu Jadranske Kosor u prvom krugu i da li zbog te činjenice ima nekakvog revanšizma i mogućnosti dovođenja novih ljudi na Vaša mjesta?
– Rekao sam da su izbori iza nas, a isto tako ljudi u HDZ-u znaju da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, kao što vjerujem da i Ante Kulušić bezrezervno podržava novo vodstvo stranke, bez obzira što je bio za Jadranku Kosor. U stranci nema nikakvog revanšizma, oni koji rade za dobrobit zajednice i HDZ-a nemaju se čega bojati, a oni koji kalkuliraju sami će otpasti.
Neizbježno je pitanje o HNK Šibeniku kojeg ste dugogodišnji predsjednik. Dug kluba od 50 milijuna kuna prema Ministarstvu financija prenesen je na Grad Šibenik koji postaje većinski vlasnik kluba. Kako će dalje teći postupak preoblikovanja, odnosno privatizacije kluba?
– Postupak ide onako kako predviđa članak 43. Zakona o športu. Uglavnom još čekamo konačno mišljenje Povjerenstva za preoblikovanje na Elaborat koji smo dostavili i ako je sve u redu ide se prema raspisu upisa dionica u nekoliko krugova i u konačnici dokapitalizaciju društva od strane grada u protuvrijednosti prenesenog duga koji će se prije toga ažurirati sa stvarnim stanjem dugovanja. Time će grad postati većinski vlasnik i otvara se nova stranica u dugoj i svijetloj tradiciji kluba. Naravno, potrebno je preživjeti do tada.
Teško je vjerovati s obzirom na trenutno tešku financijsku situaciju te na bodovni saldo na tablici da se HNK Šibenik može ove godine vratiti u prvoligaško društvo. Kakav je stav vodstva kluba, a i vaš osobni, po pitanju kada će Šibenčani moći ponovno gledati prvoligaški nogomet na Šubićevcu?
– Pa kao što sam i prethodno napomenuo osnovno opredjeljenje je sačuvati klub u životu, preoblikovati se i riješiti obveze koje se neće moći pretvoriti u dionice i u takmičarskom smislu ostati drugoligaš ako ne bude moguć uzlet prema samom vrhu i povratak u prvu ligu. Svjestan sam da će povratak u prvu ligu biti naš stalni cilj i motiv jer ovaj grad ne poznaje sportsku osrednjost, navikao je na velika sportska imena i elitna takmičenja i siguran sam da će tako biti. Ali prethodno će trebati biti siguran da je to i financijski moguće i održivo.
