Više

    ŠAH MAT MINISTARSTVA: Rajko Ostojić ‘otima’ županiji Opću bolnicu?

     

    Država preuzima županijske opće bolnice – puklo je prošloga tjedna u medijima kao neslužbena najava stava Ministarstva zdravlja i ministra Rajka Ostojića. Izvori bliski ministarstvu tvrde kako će najkasnije do rujna,u sklopu sanacije dugovanja starijihod 180 dana kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica kojima upravlja država, iz državnog proračuna biti sanirani i dugovi općih bolnica, čiji su osnivači županije. Iznos koji država bude platila za opće bolnice, a navodno je riječ o stotinama milijuna kuna, morat će, bez iznimke, podmiriti županije kao njihovi osnivači i vlasnici. Ukoliko to ne učine,doznajemo od izvora bliskih Ministarstvu zdravlja, ili će bolnice biti prisiljene proglasiti stečaj, ili će upravljačke udjele u općim bolnicama preuzeti država. Budući da je i vrapcima na grani jasno da županije nemaju novca, te su i bez financijskog tereta lokalnog zdravstva prisiljene ići u rebalanse i rezati najavljena ulaganja i rashode, a da stečaj zdravstvenih ustanova nikad nije niti bio opcija, to je također jasno da će preuzimanje ostati jedini objektivni scenarij. S druge strane, naši izvori tvrde kako je Ministarstvo zdravlja u ovu varijantu krenulo svjesno, predviđajući pat poziciju koja bi, kad se svi punti zbroje, osim besmislenim rasipanjem milijuna kuna poreznih obveznika na sanacije koje se nikad u novijoj hrvatskoj povijesti nisu pokazale kao adekvatna rješenja, rezultirala jedino mogućnošću kadroviranja u lokalnom zdravstvu, na koje Kukuriku koalicija u sredinama poput naše, u kojima u županiji vlast drži ‘oporbeni’ HDZ, još uvijek nije imala priliku.

    POLIGON ZA KADROVIRANJE

    Konkretno, u šibenskoj Općoj bolnici, kao i u kninskom ‘Hrvatskom ponosu’ na čelu su HDZ-ove akvizicije dr. Željko Burić i dr. Oliver Ojdanić. A neslužbeno se šuška kako na Burićevo mjesto pretendira dr. Tomislav Jurišić, inače zaposlenik šibenske bolnice, koji i predvodi političku konjicu na svakoj konferenciji za medije koja se tiče te zdravstvene ustanove, dok je na Knin navodno ‘bacila oko’ jedna SDP-ovka.

    Dug šibenske bolnice na današnji dan iznosi oko sto milijuna kuna. No, unatoč činjenici što ga je OB Šibenik pokrila još 2008. godine i to kreditom za koji je jamčila Županija, te što od tada, kao iznimka u hrvatskom zdravstvu, ne proizvodi nove dugove, šibenska bolnica ,navodno,bit će stavljena pod isti nazivnik sa svim ostalim zdravstvenim ustanovama. Dalje je sve poznato – županija neće imati sto milijuna kuna za sanaciju duga prema državi, pa će slijediti stečaj ili, vjerojatnije, preuzimanje upravljačkih udjela od strane države.

    – Ako je samo do kadroviranja i promjene upravljačke strukture, tada to nikako nije dobro. Činjenica je da se neplaćeni računi i dugovi u zdravstvu stalno kumuliraju, te da njihovo gomilanje nisu uspjeli zaustaviti niti novi limiti koji su postavljani. Činjenica je, također, da tome treba stati na kraj. No, smatram da u toj priči nikad nije bio problem niti u osnivaču općih bolnica, niti u njihovoj upravi, već u globalnom načinu financiranja hrvatskog zdravstva, te unutarnjoj mreži i rasporedu bolnica. Ako sve bolnice gomilaju dug, tada nije problem u nesposobnim upravama, već u sustavu koji je loš i neefikasan – tvrdi dr. Željko Burić, ravnatelj OB Šibenik. Mijenjali su se, veli, ravnatelji bolničkih ustanova u svim krajevima Hrvatske, no nikada nijedna nova uprava nije uspjela konsolidirati svoj zdravstveni sustav ako mu država u tome nije ‘dala ruku’. Navodi kako Hrvatska ima nepravilno raspoređen zdravstveni potencijal. Postoje, uvjetno rečeno, regije u kojima dolazi do preklapanja akutnih kreveta i kadra, a u isto vrijeme nedostaje palijativnih kreveta, gerijatrijske skrbi i kreveta na odjelima produženog liječenja. Ukratko, nepravilno je raspoređen zdravstveni sustav.

    RACIONALIZIRATI SUSTAV

    Sposobnost pojedinca, stoga, drži Burić, nikada dosad nije bila u snazi da promijeni realno stanje. Neće se to desiti ni sada, stava je, ako ne racionaliziramo zdravstveni sustav kvalitetnom i korjenitom reformom koja bi trebala biti prioritet pred svakim kadroviranjem.

    Ravnatelj Burić zaključuje kako je zakon u ovom slučaju jasan – opće bolnice stavio je u ruke županija, pa je još uvijek nejasan pravni put kojim Kukuriku koalicija i njezin ministar planiraju realizirati ovu priču.

    Ova je partija šaha svedena na kadrovsku politiku, ozlovoljila i župana šibensko-kninskog Gorana Pauka. Županija nema sto milijuna kuna koje bi osigurala do rujna, no kada bi ih i imala, župan postavlja pitanje svrsihodnosti postupaka koje su najavili kuloari.

    – Ako se motiv takvih najava krije tek u pukom kadroviranju onda smo ušli u neki rigidni komunizam, a ne u demokratsko kapitalističko društvo. Nemam dovoljno informacija da bih to više komentirao. Volio bih da mi ravnatelj šibenske bolnice ali i ljudi iz ministarstva zdravlja pojasne o čemu se točno radi. No, znam da je šibenska bolnica svoje jedino dugovanje podmirila kreditom 2008. godine, te da ne proizvodi novi dug, a taj kredit uredno podmiruje. Državi nitko ne brani preuzeti sve zdravstvene ustanove i njima upravljati iz Zagreba, no mislim da je tendencija drugačija, da smo se svi složili kako treba izvršiti decentralizaciju i spustiti odgovornost na lokalnu i područnu samoupravu. A, najave o kojima pričate ne idu u tom smjeru – komentirao je župan šibensko-kninski Goran Pauk.

     

    Burić: Poslujemo bez novog duga

    – Od 2008. godine mi nemamo novog duga. Stari dug od oko sto milijuna kuna je već odavno ispričana priča – on se kumulirao od 2004., pa do perioda kada su se šibenska i kninska bolnica odvojile 2008. Tada je država dala garanciju da će dug sanirati, no to nikad nije učinila. Kada je zagustilo, uz garanciju Županije, bolnica je digla kredit i platila dugovanja, a kredit se vraća već četvrtu godinu, ratom od oko 400 tisuća kuna mjesečno. Tim kreditom plaćeni su lijekovi, potrošni medicinski materijal, obveze prema zaposlenicima. Mi smo to platili sami, za razliku od ostalih bolnica kojima je država nedavno sanirala sva takva dugovanja starija od 365 dana. Zbog svega toga nama sanacija države u ovom trenutku i zaista ne treba bez prethodne korjenite reforme sustava – rezolutan je Burić.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Sabrina Buljubašić, nova direktorica HNK Šibenika: ‘Osjeti se...

    Nakon što je dan ranije sa Šubićevca stigla vijest kako je Sabrina Buljubašić postala direktorica kluba, u petak je ta 35-godišnja sportska pravnica i...

    Škola i DVD Drniš udružili snage: Uređenje igrališta...

    U organizaciji Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog i uz pomoć DVD-a Drniš, uređeno je školsko igralište. Inače, igralište je prije dvije godine Šibensko-kninska županija neformalno...

    ‘OPÉRA FRANÇAIS’ – novi glazbeni projekt Nere Gojanović...

    Mezzosopranistica Nera Gojanović i pijanistica Gordana Pavić u utorak, 23. travnja u 20 sati u kazališnom foajeu izvest će koncertni program pod nazivom 'Opéra...

    Nove kamere za brzinu stižu i na prometnice...

    Uz prometnice diljem zemlje postavljeno je 117 kamera za kontrolu brzine koje se izmjenjuju u 400 kućišta. MUP je početkom godine nabavio još 77...

    NAJNOVIJE

    Sabrina Buljubašić, nova direktorica HNK Šibenika: ‘Osjeti se pozitivna atmosfera od ureda do travnjaka, sportski cilj je jasan’

    Nakon što je dan ranije sa Šubićevca stigla vijest kako je Sabrina Buljubašić postala direktorica kluba, u petak je ta 35-godišnja sportska pravnica i...

    Škola i DVD Drniš udružili snage: Uređenje igrališta OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog

    U organizaciji Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog i uz pomoć DVD-a Drniš, uređeno je školsko igralište. Inače, igralište je prije dvije godine Šibensko-kninska županija neformalno...

    ‘OPÉRA FRANÇAIS’ – novi glazbeni projekt Nere Gojanović i Gordane Pavić

    Mezzosopranistica Nera Gojanović i pijanistica Gordana Pavić u utorak, 23. travnja u 20 sati u kazališnom foajeu izvest će koncertni program pod nazivom 'Opéra...

    Nove kamere za brzinu stižu i na prometnice Šibensko-kninske županije

    Uz prometnice diljem zemlje postavljeno je 117 kamera za kontrolu brzine koje se izmjenjuju u 400 kućišta. MUP je početkom godine nabavio još 77...