Ražine u strahu od čopora odmetnutih pasa

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Gotovo svaka četvrta obitelj u Šibensko-kninskoj županiji ima psa. Mačaka je još i više, a kada se tom broju dodaju životinje koje su prepušteni ulici dobivamo poprilično visoke brojeve. U državnom inspektoratu tvrde da je na našem području trenutno oko 20.000 pasa (registrirano je tek nešto manje od 8.000), a mačaka je još i više s obzirom da ih se može vidjeti doslovno kod svakog kontejnera za smeće. Azil je pun. Udruge za zaštitu životinja stalno upozoravaju na važnost sterilizacije kućnih ljubimaca, na problem da grad Šibenik nema zonu za slobodno kretanje (istrčavanje) pasa te da su svi vlasnici u prekršaju kada šeću svoje ljubimce po javnim površinama, mnogo se priča i o nehumanim uvjetima u kojima se životinje drže u skloništima, te o činjenici da se nakon od 60 dana životinje usmrćuju ako nisu udomljene. Nažalost, ne postoji univerzalni lijek za sve ove probleme. Razlog tomu jest što za kaos u sustavu koji bi trebao skrbiti o životinjama i brinuti da se poštuju njihova prava nije kriva samo neka institucija već i svijest pojedinaca. Tako se, primjerice, događa da pojedinci zbog godišnjih odmora i zimi i ljeti ostavljaju svoje kućne ljubimce na ulici. Vrlo inteligentne životinje pokušavaju preživjeti, a poznati su i slučajevi kada su se u borbi za opstanak grupirale u čopore koji uzrokuju probleme. Baš jedan takvi čopor ‘divljih’ pasa već dvije godine terorizira gradsku četvrt Ražine. Mještani traže da se problem što prije riješi jer ne žele živjeti u strahu od napada najboljeg čovjekovog prijatelja.

DIVLJI PSI

– Ne znamo tko i zašto organizirano hrani pse na području ‘ražinske petlje’, no ti psi su postali agresivni i opasni, napadaju organizirano kao čopor, i od njih se teško branimo. Poduzmite konkretne poteze dok nije kasno – poručio je preko facebook profila gradonačelnika Šibenika Srećko Bačelić-Medić. U Gradu Šibeniku tvrde kako će problem riješiti tvrtka As Eko, no je li to doista pravo rješenje?

– Mi već dvije godine upozoravamo da se to treba riješiti. Riječ je o čoporu vrlo inteligentnih pasa koji kada su gladni trče za automobilima. Nije ni čudo što se mještani boje. Ono što mi predlažemo je hvatanje tih pasa puškama za uspavljivanje, potom čipiranje, sterilizacija i resocijalizacija. Naravno, to nikad nije učinjeno. As Eko ih je već u nekoliko navrata hvatao, ali nikad nisu svi uklonjeni tako da se oni koji ostanu jednostavno razmnože – kazala je Maja Šintić, volontera ‘Šibenskih prijatelja’ i borac za prava životinja. Tvrdi da je općenito nužna edukacija svih ljubitelja životinja o važnostima sterilizacije ženki i mužjaka, jer na taj način sprječavamo porast broja napuštenih životinja.

– Kada bi se svaka udomljena životinja iz azila sterilizirala, ona ne bi ponovo dolazila na ulicu. Jer čest je slučaj da vlasnici iz doma izbace baš skotnu životinju ili da nakon okota ostave mlade štence na ulici ili u kanti za smeće – nastavlja Maja. Traži da Grad i Županija financijski potpomognu svim vlasnicima lošeg imovinskog statusa oko sterilizacije kućnog ljubica kako bi se problem napuštenih životinja u korijenu smanjio.

ZONA ZA PSE

– Osim toga, moram naglasiti da Grad Šibenik u svom komunalnom redu što prije mora odrediti zonu za slobodno kretanje naših ljubimaca, jer mi, u biti, nemamo gdje pustiti psa da trči. Nije bitno gdje će biti ta zona, moramo je imati jer u protivnom i sami zanemarujemo životinje ukoliko se držimo zakona. Pas jednostavno ne može cijelo vrijeme biti na uzici – nastavlja Maja. Podsjeća da su aktivisti iz ‘Šibenskog prijatelja’ ove godine uspjeli udomiti čak 103 psa i čak 56 mačaka, što je više nego uspješno.

PU šibensko-kninska bilježi loše trendove kada je riječ o odnosu prema životinjama

Od početka ove godine znatno su pooštrene kazne za zlostavljače životinja, pa je uskraćivanje hrane ili vode životinji kažnjivo kaznom zatvora do šest mjeseci, a zlostavljanje životinja ili usmrćivanje bez razloga kaznom zatvora do godine dana. Nove stavke Kaznenog zakona obuhvaćaju i nesavjesno pružanje veterinarske pomoći. ‘Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pružanju pomoći, pregledu, cijepljenju ili liječenju životinje ne pridržava pravila veterinarske struke, pa zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoršanje bolesti ili uginuće životinje, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.’ Ukoliko je životinja usmrćena iz koristoljublja, onda je kazna zatvora do dvije godine. Bacanje štenaca u jamu ili pećinu gotovo je bilo normalno, još gore je kad se nađu na smetlištu ili udavljeni u nekoj najlon kesi u moru. Čest je slučaj da i neko prijevozno sredstvo usmrti životinju. Još svi pamtimo slučaj Stane Alduk kojoj je putnički vlak u Pakovu Selu ubio sedam krava, od kojih se jedna trebala se oteliti.

– Od udara vlaka šest je krava na mjestu ostalo mrtvo, a dvije su ozlijeđene. Jedna je eutanazirana, a druga zaklana. Životinje će završiti u spalionici Agroproteinke u Sesvetskom Kraljevcu – poručio je tada Nikša Baturina, viši veterinarski inspektor. Šteta je bila gotovo 100.000 kuna.

MOTOCIKLOM VUKAO PSA

I zlostavljanja životinja je sve više. U studenom ove godine u Kninu je 22-godišnji mladić, ukrao susjedu psa zavezao je konopcem za motocikl i vukao ga do 10 kilometara udaljenog Golubića. Sigurno je svi sjećamo stravičnog požara u srpnju 2012., kada je u selu Čučevo kod Kistanja, u zatvorenoj štali izgorjelo 90 ovaca i koza. Iste godine u Kninu na jednoj svadbi slavljenici su zavezali pijetla za barjak, a potom za auspuh automobila i vukli ga dok nije umro. Posebno je stravičan bio slučaj iz 2012. u Raškovićima kod Knina kad je nepoznati vandal odsjekao psu glavu i bacio je pokraj ceste. Raspitali smo se koliko često policija vodi istrage o zlostavljanju životinja.

– U vremenu od 2009. do 2011. godine nije prijavljeno, niti procesuirano niti jedno kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, opisano i kažnjivo po članku 205. Kaznenog zakona. Tijekom 2011. godine u Policijskoj postaji Knin prijavljeno je i prema Općinskom državnom odvjetništvu u Kninu procesuirano jedno kazneno djelo, koje se odnosilo na mučenje pijetla – priopćila je Marica Kosor, glasnogovornica PU šibensko-kninske. Promjenom zakona samo u prvih jedanaest mjeseci ove godine policija bilježi dva kaznena djela ubijanja ili mučenja životinja.

– Jedno od tih djela je evidentirano na području Drniša, kada je vlasnik psa molio susjeda da mu, iz njemu opravdanih razloga, vatrenim oružjem usmrti psa, a drugo kazneno djelo je počinjeno u Kninu – nastavlja Marica Kosor. Posebno je zanimljivo da PU šibensko-kninska bilježi porast prijava temeljen članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (neoprezno i bez nadzora držanje životinja, koje mogu povrijediti ili ugroziti građane) koji sankcionira i onoga tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa.

PORAST NASILJA

– Od početka ove godine do kraja studenog evidentirali smo 48 takvih prekršaja, što je za 17 više nego godinu prije. Inače, od 2009. godine do danas zabilježili ukupno 177 takvih prekršaja. Naši statistički pokazatelji upućuju na porast ove vrste kriminaliteta, što je isključivo posljedica veće osviješćenosti građana po spomenutoj problematici, odnosno prijavljivanje osobe koja na bilo način, bez opravdanog razloga usmrti, teško zlostavlja, nanosi nepotrebne boli životinji ili je izlaže nepotrebnim patnjama – zaključuje Marica Kosor.

Splitske udruge za zaštitu životinja reagirale na uvjete skloništa u Šibeniku

Šest splitskih udruga, koje skrbe o zaštiti životinja, podnijelo je optužni prijedlog Županijskom državnom odvjetništvu protiv skloništa za životinje tvrtke As Eko na šibenskim Podima. U optužnim prijedlogu navode kako ‘uvjeti u skloništu ne ispunjavaju minimalne tehničke uvjete po Pravilniku o uvjetima koje moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi’. Udruge ističu kako jedna trećina bokseva nije natkrivena, nema zatvorenog dijela, nije izrađena od adekvatnog materijala…

– Životinje se napajaju iz mačjih posuda za pijesak, prljavih i izgriženih, žive u blatu, nemaju se gdje skriti ni od kiše, ni od udara vjetra ni od niskih zimskih temperatura koje nerijetko sežu ispod nule, a ljeti su na direktnom udaru sunčevih zraka. Prema izjavama udomitelja, niti jedna životinja nije imala ni hrane ni vode, zatečen je mrtav pas u boksu s krvavim tragom na vratima i podu… – pišu aktivisti u optužnom prijedlogu uz kojeg prilažu i fotografije prostora u skloništu predviđenog za karantenu životinja. Pitaju se na koncu kako je ‘bilo moguće uopće registrirati spomenuti objekt koji ne udovoljava uvjetima i ne provodi zakonske mjere’, a prozivaju i nadležnu veterinarsku inspekciju jer im, navode, nije jasno ‘kako je moguće da je nadležna ispostava veterinarske inspekcije u više navrata nalazila da je sve sukladno pravilniku, što ne odgovara istini jer je i iz slika vidljivo da nisu ispunjeni tehnički uvjeti glede smještaja životinja’.

Na koncu aktivisti traže da ministarstvo provede nadzor skloništa na Podima, a da se isto zatvori dok se ne isprave propusti.

Na sve smo zatražili komentar vlasnika tvrtke As Eko Damira Vrvila koji, osim na području grada Šibenika, zbrinjava životinje i sa splitskog, drniškog i vodičkog područja. Vrvilo ističe kako nije iznenađen optužnim prijedlogom udruga jer je to ‘normalni folklor posla kojim se bavi’.

– Metaforički ću kazati da mi imamo poplavu i, umjesto da zatvorimo ventil i ispajamo vodu, ove udruge stalno pajaju vodu, a dok se na zatvori ventil stalno ćemo imati poplavu. Mi pajamo vodu za novce i zato im smetamo, zato su toliko energični – kazuje Vrvilo koji od Grada Šibenika za zbrinjavanje jednog napuštenog psa za period od 60 dana prima 2.337 kuna, a za zbrinjavanje mačke 1.353 kuna.

‘IMAMO GREŠKICA’

Na novinarsku opasku kako je iz fotografija vidljivo da uvjeti za smještaj životinja zaista moraju biti adekvatniji, Vrvilo odgovara:

– Naravno da ćemo na trendove, zakone i ostalo stalno ulagati u objekt, a nemojte zaboraviti da nama ovo nije jedina djelatnost. Mi imamo veterinarsku ambulantu, provodimo dezinsekciju i deratizaciju… U objekt na Podima trudimo se stalno ulagati. Ne kažem da smo bajka, vjerojatno imamo svojih greškica, ali ovo što te udruge rade je otvorena konfrontacija – kazuje Vrvilo te dodaje kako su splitski aktivisti neovlašteno fotografirali prostor i to dio gdje se životinje nalaze u karanteni. Za kraj poručuje kako sklonište redovito obilazi veterinarska inspektorica.

– Očito nas žele uništiti, a vidim da su se sada okomili i na nadležne inspektore, pa ti ljudi sigurno čuvaju svoje radno mjesto i nije im u interesu nas štiti. Uostalom, ako nešto i krivo radimo, tu je Uprava za veterinarstvo… Što se tiče zakona i pravila sve drži vodu, ali očito samo pod stalnom paskom – zaključuje Vrvilo.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.