Dugo čekanje, nedostupnost, arogantnost i neljubaznost liječnika i bolničkog osoblja najčešći su prigovori koje je dr. Sanja Jakelić, voditeljica jedinice za kvalitetu šibenske Opće bolnice, pronašla u kutijama za pritužbe pacijenata koje su prije pola godine postavljene u toj zdravstvenoj ustanovi.
– Najveći je problem nedostupnost liječnika, odnosno duga lista za kontrolni pregled. Prvi odlazak liječniku specijalisti zakazuje se u roku 30 dana, ali kada će liječnik specijalist zakazati ponovni pregled mi na to ne možemo utjecati, a to najviše ljuti pacijente – otkriva dr. Jakelić. Naime, pacijenti ponovni pregled kod nekih liječnika čekaju od nekoliko mjeseci do godine dana, stoga nije ni čudo što mnogi prigovaraju. Sve dosadašnje pritužbe bile su potpisane imenom i prezimenom, iako mogu biti anonimne. Obrasce pacijenti mogu uzeti na odjelima ili prijemnom šalteru, a uskoro će ga moći skinuti i na web-u.
PROBLEM POSTOJI
– Problem pacijenta važan je za rad cijele bolnice, posebno kad je u pitanju ljubaznost našeg osoblja. Nama je cilj da naši djelatnici shvate kako pritužba postoji i da se problem mora riješiti – dodaje dr. Jakelić.
Tvrdi da je to sve dio jedne velike priče o zakonskom uvođenju određenih standarda kvalitete zdravstvene zaštite kako bi one najbolje bolnice mogle dobiti ‘zvjezdice’ za kvalitetu.
– Šibenska Opća bolnica nalazi se među sedam hrvatskih općih bolnica koje su prošle na natječaju Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, što znači da smo ušli u postupak akreditiranja na trošak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – dodaje dr. Željko Burić, ravnatelj šibenske bolnice. Akreditacijski certifikat tvrdi značit će da je zdravstvena ustanova sigurna za pacijenta, a statističkom obradom indikatora kvalitete dobit će se podaci koji će govoriti tko je najuspješniji u određenom segmentu rada.
– Za početak, svaki pacijent koji se bolnički liječi mora biti upoznat sa svim svojim pravima bilo pismeno ili usmeno, ima pravo na pritužbu ili prigovor i mora biti upoznat s cijelim postupkom liječenja, nuspojavama u slučaju uzimanja određenih terapija ili uslijed nekog zahvata. Zanimljivo je i da sam pacijent sada mora dati pristanak na određene postupke liječenja – zaključuje dr. Sanja Jakleić, inače i zamjenica ravnatelja šibenske Opće bolnice.
Hoće li akreditacija bolnica vratiti povjerenje u pacijenta pitali smo i dr. Đulu Rušinović Sunara, predsjednicu Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
TISUĆE PRITUŽBI
– Dobro je da postoje kutije za pritužbe pacijenata, te pričuvna povjerenstva kvalitete u zdravstvenim ustanovama, ali to ne rješava problem. Bolnica na taj način štiti samo sebe, ali ne pacijenata! Istina, dobiti će na kvaliteti, ali to je borba za akreditaciju standarda – tvrdi dr. Đula. Ona otkriva da njihova Udruga primi godišnje preko tisuću pritužbi ogorčenih pacijenata koji, osim što se moraju boriti s bolešću, trpe bahatost liječnika, prosjačenje, pa čak i konzumiranje alkohola u ambulantama za vrijeme radnog vremena.
– Kad se čovjek razboli i kad naiđe na problem, nema se kome obratiti. Nažalost, u Hrvatskoj pacijent je u cijeloj priči sam. Sve ustanove, pa tako i bolnice, moraju imati knjigu žalbi, to se sada u RH pokušava riješiti priručno, ali ono što nama treba je sustavni pristup problemu – kaže dr. Đula Rušinović Sunara, zaključujući kako rješenje leži u ‘osnivanju’ neovisnih zastupnika, odnosno agencije za prava pacijenata. Upitali smo je i na što se najčešće žale pacijenti u Šibensko kninskoj županiji.
SEOSKI ŠERIFI
– Ljuti su na obiteljske liječnike u selima šibenskog i kninskog zaleđa koji se ponašaju poput šerifa. To je veliki problem jer mještani nemaju izbora, obzirom da u mjestu postoji samo jedan liječnik ili stomatolog – priča dr. Đula. Kao drugi veliki problem ističe neizdavanje računa te teško odbijanje fiksnih ortodontskih aparata za djecu na račun HZZO-a te naplatu stomatoloških usluga koje su inače besplatne.
– Pitam ja poreznu upravu zašto šute. Neizdavanje računa je kažnjivo, to je dnevno 70.000 kuna neuplaćenog poreza, 2,8 milijuna kuna zarađenih na crno u zdravstvu – priča nam dr. Đula Rušinović Sunara. Zbog mnogo problema i neriješenih pitanja Udruga za promicanje prava pacijenata ovaj tjedan će se sastati s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem.
– Mi smo učinili sve što možemo, sada je ministar na potezu zaključila je dr. Đula inače i potpredsjednica svjetske udruge za medicinsko pravo.
BANALNE GREŠKE SE PONAVLJAJU
U Šibenskoj Općoj bolnici svjesni su da uvođenjem sustava za praćenje kvalitete neće se izbjeći sve liječničke pogreške, one će samo smanjiti njihove mogućnosti.
– Unatoč svoj kontroli europska istraživanja pokazuju da još uvijek ima pogrešaka, poput one koja se nedavno dogodila u Dubrovniku gdje je doktor izvadio krivi bubreg. Zbog banalnih grešaka naša kirurgija uvela je trostruku provjeru pacijenata (ime, prezime, godina rođenja…) prije bilo kojeg operativnog zahvata – otkriva dr. Sanja Jakelić. Inače u Hrvatskoj još ne postoji osiguranje zbog liječničke pogreške bez kazne (non -fault). Tako pacijent ne može dobiti naknadu bez sudske presude koja dokazuje liječničku pogrešku.
