Otkrili su je šibenski speleolozi 2004. i tada nisu znali da su otkrili najdulju špilju u Hrvatskoj, sad već dugu 23 kilometra. Znači to, kako su usporedili najiskusniji speleolozi našeg kraja, da je dulja i od Postojnske jame. Do današnjeg dana spustili su se na tristo metara dubine i istraživanja traju i dalje.
– To je najdulji špiljski sustav na Dinaridima. Pitate je li opasno…Svaka je špilja opasna. Bez iznimke. Duboko ste pod zemljom, mogući su odroni kamenja i još niz situacija- rekao je Teo Barišić član HGSS-a i instruktor speleologije.
Koliko je opasno pokazale su već dvije akcije spašavanja u kojima su sudjelovali šibenski speleolozi.
– Kita Gaćešina spada među 20 najduljih jama u svijetu. Temperatura je tamo oko 5 stupnjeva, prijete odroni. Najdulja je Mamutska špilja u Sjevernoj Americi oko 737 kilometara duga. Obje akcije spašavanja u kojima smo sudjelovali uspješno su obavljene. Zadnja je bila prije godinu i pol dana kada je pozlilo jednom našem kolegi, pao mu je šećer i otišli smo po njega. Pronašli smo ga u nesvjesnom stanju ali je spašen- priča Teo Barišić.
Osim Kite Gaćešine naši speleolozi odlaze na različite terene. Fizička priprema iznimno je važan faktor. Često se odlazi na južni Velebit gdje se, tvrdi Teo Barišić najbolje trenira za spuštanje u Kitu Gaćešinu.
– Crnopac je najbolji trening. To je jedan od najatraktivnijih izdanaka Velebita. Krševit teren pun dubokih ponikava i strmih litica- ispričao je.
Uvijek su aktualne i speleološke škole za sve one koji osjećaju pripadnost ovakvom načinu života, malo avanturističkog duha, ali hrabrosti i odvažnosti potrebne da se uspinjete visoko na vrhove ili spuštate duboko u špilju.
