Park-šuma na Šubićevcu, ili kako je mnogi od milja zovu ‘pluća grada’, jedini su prostor za rekreaciju, šetnju i odmor na užem gradskom području. Svemu tomu unatoč, posljednjih dvadesetak godina tom mjestu nije posvećena iole bitnija pažnja, kamoli da se u park šumu investirao značajniji iznos. Klupe i zidovi ‘ukrašeni’ su grafitima, vidikovci su zapušteni, oštećeni i neosvijetljeni, a njihovi noćni gosti često su narkomani ili mladi u potrazi za skrovitim mjestom gdje mogu ‘uživati’ u alkoholu.
DEVASTACIJA SVAKODNEVNA
– Jednostavno ne znamo kako da zaštitimo klupe, stolove i info table od devastacije. Sve što smo do sada tamo postavili vrlo brzo bi bilo uništeno. Baš nedavno su vandali digli 200 kilograma težak stol koji je imao betonski temelj i bacili ga niz vidikovac. Tabla s ceste postavljena prije pola godine također je devastirana. Zaista više ne znamo što učiniti – rezignirano će Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Javne ustanove za gospodarenje zaštićenim područjima Šibensko-kninske županije. Od obnove uništenog, tvrde, ne žele odustati, a svaki popravak košta ih oko 15 000 kuna, što nije zanemariva svota.
NAJSTARIJI RASADNIK
Međutim, kako bi kazali u džinglovima teleprodaje – niti to nije sve. Zelena površina svima poznata kao park šuma već godinama čeka zaštitu od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, no ista nikako da stigne.
– Odavno smo poslali zahtjev za zaštitom, zašto ga još nismo dobili ne znamo, glavno da se on kiseli u Ministarstvu – dodaje Anita Babačić. Neslužbeno saznajemo da se čeka donošenje novog Zakona koji bi cijeli proces ubrzao i pojednostavio.
Šuma na Šubićevcu podignuta prije oko 135 godina, desetljećima je služila kao ukras grada, ali i kao najstariji rasadnik u Dalmaciji u kojem se nekad nalazio zoološki vrt. Valja naglasiti da je to bio dom mnogobrojnim srndaćima, paunovima, pa čak i pelikanima.
GUP-OM ZABRANJENA GRADNJA
Šuma obiluje alepskim borom, kositernicom te mnogobrojnih drugim autohtonim vrstama sredozemnog bilja, ali i životinja poput šumske vjeverice. Danas šuma štiti građane od vjetra, buke, a na svojim krošnjama zadržava prašinu i apsorbira velike količine otrovnih plinova. U današnjem ubrzanom ritmu života, u doba sve veće urbanizacije, pojačanog prometa, kada su stanovnici gradova sve otuđeniji od prirode, zelene površine postaju oaza relaksacije. Česti boravak u ovakvoj sredini jedan je od sigurnih način rješavanja nagomilanog stresa, stoga bi bilo šteta uništiti ono malo šume što imamo.
Inače, GUP-om područje park šume Šubičevac proglašeno je rekreativnom zonom grada, no iako nema mjesta novoj gradnji, postojeće odavno zapušete objekte trebalo bi urediti i privesti namjeni.
