Crna statistika nas polako sustiže – nezaposlenih je sve više, hrana i gorivo poskupljuju. Sugrađani koji kopaju po kantama za smeće tražeći plastičnu ambalažu odavno nisu iznimke, već svakodnevica. Prošli mjesec na tržištu rada prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Šibenik bez posla su bile 6282 osobe. Posao je još uvijek najlakše naći u trgovini, a slobodnih radnih mjesta bilo je u ugostiteljstvu, građevinarstvu. Treba reći da je u srpnju bilo 50 posto manje radnih mjesta nego prošli mjesec, zaprimljeno je svega 249 prijava, od čega je 40 posto sezonskih poslova. Dodamo li tome oko 30 tisuća umirovljenika, propala poduzeća u stečaju, blokirane račune, kredite u švicarskim francima, te uvođenje poreza na imovinu, koji bi u skladu s tržišnom cijenom plaćali vlasnici više nekretnina, jasno je da građani nikad nisu bili ovako stisnuti obavezama.
SOCIJALNI BUNT
Ekonomist Ljubo Jurčić već neko vrijeme upozorava da će nezaposlenost samo rasti, a prekretnica bi se mogla dogoditi kada dosegne psihološku granicu od 400 tisuća ljudi na tržištu rada. Previdio je socijalni bunt jer Hrvatska iz recesije tone u depresiju. S tim se slaže Zlatko Miliša, sociolog i pedagog Sveučilišta u Zadru. Ovaj profesor još 2005.godine je predvidio studentski bunt, da bi sada izašao s još crnjim prognozama.
– Smatram da će druga polovica 2013.godine biti prekretnica ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. Očekuje nas val prosvjeda, no bojim se da neće biti mirni poput studentskih – kaže Miliša.
No, nezaposlenost sigurno neće biti uzrok prosvjeda, već samo okidač, dodaje Miliša.
– Prije toga, uvest će porez na imovinu, odnosno nekretnine, što ćemo posebno osjetiti u Dalmaciji. Slijedi dolazak MMF-a, što je platforma Linićeva mandata. Sjetimo se da je bivši ministar Šuker, kojeg nimalo ne podržavam, smijenjen tri dana nakon što se javno usprotivio mogućnosti dolaska MMF-a u ove prostore – dodaje zadarski profesor.
RASPRODAJA IMOVIN
Miliša napominje kako prosječna obitelj ima čak tri kredita zbog čega će biti prisiljena rasprodati svoju imovinu. Nekoliko je mogućih scenarija, a svi podrazumijevaju mogućnost prosvjeda.
– No, pozitivno je to što se napokon okupljaju intelektualci, jača građanska svijest o bankarskoj mafiji – ističe Miliša.
Savjetuje nekoliko formi otpora.
– Kada bi svi građani zajednički reklo ne astronomskim kamatnim stopama banaka i zahtijevalo uvjete koje te banke pružaju u svojim domicilnim zemljama, zajednički bismo uspjeli slomiti njihov teror – zaključuje ovaj sociolog.
