Jedan ste od dva načelnika u Hrvatskoj kojem u je produljen mandat na istom radnom mjestu. Svi ostali su promijenjeni ljudima iz uprava koji su dosad bili na drugim poslovima ili su otišli u druge policijske uprave. Kako to komentirate?
Itekako sam zadovoljan što sam ostao, jedini sam načelnik policijske uprave na Jadranu koji je dobio još jedan mandat. Smatram da su u odluci o imenovanju ministra unutarnjih poslova presudili, uz rezultate internog oglasa i kontinuitet u radu i dobri rezultati Policijske uprave šibensko-kninske. Budući da, po mom mišljenju, to i jesu najvažniji kriteriji koje treba uzimati u obzir, namjeravam se i dalje voditi tim modelom.
Međutim, nisu svi načelnici koji su otišli s tih funkcija imali loše rezultate…
Ne bih to komentirao. Vjerujem da je povjerenstvo koje je odlučivalo dobro obavilo svoj posao i presudilo na temelju rezultata koje su kandidati postigli na natječaju. Ne bih se miješao u rad drugih policijskih uprava, mogu govoriti samo o PU šibensko-kninskoj. A, ponavljam, smatram da su u tom slučaju presudili profesionalnost i stručnost u radu i kontinuitet dobrih rezultata. Nemojmo zaboraviti da je šibenska policija lani bila medijski najeksponiranija u Hrvatskoj zbog slučajeva nestanka maloljetne Antonie Bilić, pomorske nesreće u kojoj je sudjelovao poduzetnik Tomislav Horvatinčić, te zbog niza požara koji su uzrokovani ljudskim faktorom. Sve te velike slučajeve, unatoč velikoj složenosti kaznenih djela, šibenska je policija većim dijelom uspjela riješiti. Dragan Paravinja optužen da je pokušao silovati i ubio maloljetnicu, u pritvoru je i sudi mu se na Županijskom sudu, slučaj Horvatinčić je također procesuiran, a uhvaćeni su i počinitelji najvećih požara u županiji. Niti ove godine nijedan događaj nije bio toliko težak da bi uznemirio javnost ili utjecao na sigurnost građana i turista. Imali smo, istina manjih, ali medijski interesantnih događaja oko diskoteke Hacienda, ali sve smo te događaje obradili i otkrili počinitelje.
Mediji su u vrijeme trajanja natječaja za načelnike policijskih uprava spekulirali kako je jedan od kandidata, inače djelatnik PU šibensko-kninske Damir Horvatović zbog nekadašnje stranačke pripadnosti SDP-u bio favorit MUP-a. Spekuliralo se kako je ministar u fotelji načelnika želio vidjeti poslušnika ili makar podobnika. Jasno mi je da vi to ne možete komentirati, ali me zanima biste li vi, hipotetski, ikad pristali biti politički vojnik?
Nikada na to ne bih pristao, niti vjerujem da bi to od mene itko tražio. Jednostavno želim da policija radi strogo po zakonu i po pravilima službe. Želim biti profesionalan i stručan. Nemam doista ništa protiv nijedne političke opcije, ali sebi ne bih mogao dozvoliti da zataškam saznanja o kaznenom djelu koje je počinio bilo koji pripadnik bilo koje stranke, ili bilo koji pojedinac.
Jeste li ikad uz svojoj PU uhvatili policajca s iskaznicom stranke nakon što je spomenuti zakon izglasan?
Ne, ali u startu moram staviti ogradu jer nisam nikog posebno ni provjeravao. Pretpostavljam da su policajci dovoljno razumni i da ne bi riskirali kršenje zakona.
Jeste li razgovarali s ministrom nakon imenovanja i je li vam rečeno što se od vas očekuje?
Ne. Do ministra je teško doći, ipak je to najodgovornija funkcija u MUP-u. Razgovarao sam i u stalnom sam kontaktu s glavnim ravnateljem policije koji je naš neposredni šef i on je svim imenovanim načelnicima kazao kako se od nas puno očekuje u narednom razdoblju, kako posla ima previše, te da trebamo prionuti radu.
Konkretnih naputaka nije bilo?
Bit će ih. Uz to što se pripremamo za proslavu dana policije, a u tijeku je i izborkadra za niža rukovodeća mjesta u policijskim upravama, za voditelje policijskih postaja, službi (bivših odjela), te za zamjenike načelnika, intenzivno radimo na sprječavanju i otkrivanju kaznenih djela i prekršaja.
Na čemu će biti težište rada?
Uvijek je isto – na složenim djelima sofisticiranog organiziranog kriminaliteta, korupciji, gospodarskom kriminalitetu i drogi, te naravno, na prevenciji svih oblika nezakonitosti.
Je li bilo govora o sudbini PU šibensko-kninske, u duhu ove institucionalne provincijalizacije Šibenika koja je na snazi već neko vrijeme?
Nemam nikakva saznanja o tome. Koliko znam, mi ćemo i dalje egzistirati kao policijska uprava, kao i sada i ne vjerujem da će u tom smislu biti promjena.
Iz Zagreba najavljuju i smanjenje broja djelatnika u javnim službama. Neke se najave odnose i na policiju. Ima li naša PU viška djelatnika?
Nadam se da u tom smislu neće doći do osipanja policijskog kadra jer policiju u narednom razdoblju čekaju strahovite obveze. Dopast će nas zaduženja po Schengenu, dakle s određenim većim brojem policajaca morat ćemo ‘pokriti’ granicu i tu lopticu nećemo moći prebaciti nekome drugome. Također, u nekim specijaliziranim policijskim granama već imamo manjak kadra. Budući da sam četiri godine načelnik policijske uprave, mogu kazati kako kod nas problema u svezi manjka nema, niti će ga biti, jer sve rješavamo boljom preraspodjelom djelatnika. Ljudi odlaze u mirovinu nekim redovnim tijekom, ta mjesta zbog zabrane zapošljavanja u javnom sektoru ostaju upražnjena, ali ih popunjavamo mladim kadrovima s policijske akademije. Drugim riječima, djelatnika je sve manje, a problema i kriminala sve više, tako da ne vidim gdje bi se rezalo.
Rezimirajmo malo uoči dana policije rad PU šibensko-kninske. Možemo li najprije ocijeniti vašu efikasnost?
Mi smo stabilna policijska uprava, koja održava povoljno stanje sigurnosti. Ima događaja koji iskaču iz sigurnosnih okvira, ali ne i onakvih koji bi u većoj mjeri uznemirili javnost. Statistika nam se mijenja iz godine u godinu, no konstantan je pozitivan trend pada broja kaznenih djela, povećanje bilježimo u kaznenim djelima organiziranog i gospodarskog kriminaliteta i korupcije, a to me veseli jer održavamo trend zadiranja u ‘tamnu brojku’ složenog kriminala.Kaznenih djela u postupcima pokrenutim po službenoj dužnosti tijekom osam mjeseci 2012. manje je za 0,2 posto u odnosu na lani, naknadna otkrivenost ili efikasnost nam je 40,1 posto, a ukupna riješenost kaznenih djela 58,4 posto.
Je li to visok postotak?
Možda bismo mogli poraditi na efikasnosti. Ona se smanjuje tijekom ljeta zbog niza kaznenih djela koja nam se zaredaju kroz sezonu, pa ih sada valja riješiti, no porast će koncem godine.
Koji odjel PU šibensko-kninske je ove godine bio najefikasniji?
Ranijih sam godina najviše hvalio odjel droga jer su imali odličan rezultat, no kako smo najveće dilere droge stavili iza rešetaka, ove godine njihov je rezultat stagnirao. Osim toga, vidno se smanjila platežna moć konzumenata droge, vjerojatno je i kod njih recesija.
Nema više tko dilati?
Ima, ali je riječ o ‘sitnijim ribama’ koji ne dilaju u obimu kao što su to činili veliki dileri. No, da se vratimo na temu, ove godine pohvalio bih rad djelatnika Službe gospodarskog kriminaliteta koji su odradili odličan posao. Tijekom osam mjeseci ove godine zabilježili smo 166 kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, dok ih je lani bilo 143. Važno je napomenuti kako ove godine sveukupna materijalna šteta gospodarskog kriminaliteta iznosi 15,7 milijuna kuna, za razliku od lani kad smo zbrojili 7,3 milijuna kuna, što je dvostruki rast. U ovoj godini zabilježili smo čak 30 korupcijskih kaznenih djela, dok ih je lani bilo 20. Ove je godine evidentirano 14 kaznenih djela davanja mita, jednako toliko primanja, a evidentirali smo i dva slučaja zlouporabe položaja i ovlasti. To su najsloženija kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i po rezultatima smo među najboljima u Hrvatskoj. U odjelu radi stručni kadar s preko 15 godina radnog staža, ljudi koji to rade cijeli život, dobitnička ekipa.
Je li šibenska policija razbila linije kojima droga dolazi u grad?
Djelomično. Velike linije smo zatvorili, no svjesni smo da još uvijek na šibensko područje droga stiže iz većih gradskih centara, Splita, Zadra ili Zagreba, dok marihuanu uglavnom ‘uvozimo’ iz BiH.
Ima li policija saznanja o pojedincima koji se na našem području bave složenim kriminalom, na kakvom je težište?
Nemamo saznanja ni o kakvim kriminalnim skupinama ili organizacijama, no uvijek ima istaknutih pojedinaca koji se bave organiziranim kriminalom. Te su osobe pod našom posebnom paskom, pratimo ih, raščlanjujemo njihovo kretanje i rad preko operativnih veza na terenu, one su nam od velikog interesa i ne bi nas trebale iznenaditi.
Možemo li dati osvrt na promet, budući da bilježimo porast u broju nezgoda s poginulim osobama?
Nisam zadovoljan stanjem u prometu. Uvijek se pitam može li policija prevenirati kaznena djela iz prometa i najteže posljedice. Naputak je da pokrijemo autoput 24 sata, što učinimo i smanjimo broj poginulih osoba na toj dionici, pa nam se smrtnost poveća na Jadranskoj magistrali, i obrnuto. Policija ne može pokriti sve ceste u županiji, težište nam je na ove tri najkritičnije prometnice – A1, Jadranska magistrala i prometnica od Šibenika do Knina. To su tri neuralgične točke koje su stalno pod kontrolom policije i zaista ne znam što više učiniti. Broj prometnih nezgoda s ozlijeđenima i materijalnom štetom je, doduše, manji no prošle godine, no broj poginulih osoba s lanjskih 13 ove je godine u osam mjeseci porastao na 17. To nije dobar rezultat.
Kako to prevenirati? Dosad su najčešći uzročnici bili brzina i alkohol…
I sada je tako, najčešći uzročnik je prevelika brzina. A problem nam stvaraju i recidivisti. Na sreću, kazneni okvir se za njih jako promijenio, pa je sada predvidio kazneno djelo s mogućnošću zatvorske kazne i do tri godine za sve ponavljače. Kako prevenirati? Teško je kazati. Držim da policija rasipa snage nepotrebno. Mi pratimo i promet u mirovanju i u kretanju, a trebali bismo se baviti samo prometom u kretanju. Gradovi i općine trebali bi preuzeti veću odgovornost i ustrojiti prometno redarstvo koje bi skrbilo o prometu u mirovanju. Neki gradovi i općine poput Šibenika, Vodica, Primoštena, Rogoznice, Tribunja ili Murtera su uveli prometne redare, no to još uvijek nije dovoljno. Lokalne samouprave moraju shvatiti da su prometni redari začetak buduće komunalne policije kakvu imaju sve razvijenije zemlje Europe. To su ljudi koji se bave manjim komunalnim problemima i manje važnim deliktima kako bi se policija rasteretila i uhvatila ozbiljnijih poslova.
Pričali smo o recidivistima koji stvaraju probleme. Koliko je takvih ljudi i koliko imaju kaznenih i prekršajnih djela upisanih u evidenciju?
Najprije moram kazati kako su to ljudi koji naredaju najteža kaznena i prekršajna djela – vožnju u neregistriranom ili neispravnom automobilu, vožnju pod utjecajem alkohola i opijata, prebrza vožnja. U ovom trenutku u našoj županiji su 22 osobe koje imaju preko deset prekršaja iz prometa. Rekorder po broju prometnih prekršaja zabilježio je čak 72 djela! Na sreću, najteži recidivisti su danas iza rešetaka. Kazneni zakon je pooštrio kazne koje su, po mom mišljenju, ranije bile nedostatne, a nadam se da će i novi zakon o Sigurnosti u prometu na cestama i dalje pooštriti kazne. Očito u ovom slučaju nema ničega bez batine…
Javnost je policiju držala dijelom odgovornom za veliki broj požara u Šibensko-kninskoj županiji…
Požari su nam ove godine dali mnogo posla. Dio javnosti zbog toga je prozivao policiju, no taj mi se stav nimalo ne sviđa. Nije, naime, policija ta koja vrši prevenciju od požara. Policija ne može sve. Mi otkrivamo počinitelje, reguliramo i preusmjeravamo promet, uvijek smo pripravni za pomoć u evakuaciji, a vatrogasci i Državna uprava za zaštitu i spašavanje, čak i Civilna zaštita bi trebali raditi na prevenciji. Uvijek postavljam pitanje gdje je ta Civilna zaštita!? Mi je imamo na papiru ali ona ne funkcionira, to se vidjelo kad nas je zatrpao snijeg, a vidjelo se i ove godine tijekom sezone požara. Pa, ja sam kao student čuvao Marjan u Splitu jer je sustav tako funkcionirao. Bilo je normalno da obični građani u određenom trenutku imaju obvezu angažmana za sigurnost zajednice. Konačno, umjesto da se odgovornost traži u policiji, zašto se građani ne zapitaju gdje su Hrvatske šume koje bi trebale iskrčiti šumska područja!? Zašto oni ne rade svoj posao, iako imaju ogroman prostor? Vatrogasci su se ‘ubili’ ovo ljeto, momci su zbilja odlični i rade dobro svoj posao, no mislim da bi im službe koje sam spomenuo mogle olakšati. Da ne govorim o nepažnji i nebrizi građana prilikom bacanja opušaka, roštiljanja na otvorenom, paljenja korova…
Kazali ste kako je vaš posao procesuirati odgovorne za izbijanje požara. Imate li ovogodišnju statistiku o tome koliko je požara uzrokovao čovjek i koliko je od toga bilo namjernih paleži?
Glavni uzroci požara u ovoj godini bili su otvoreni plamen i nepažnja prilikom spaljivanja biljnog otpada, te namjerno paljenje suhe trave od strane stočara zbog tjeranja divljih životinja, vukova i lisica. Povećanju broja požara pridonijeli su, dakako, i klimatski uvjeti, velika suša koja je ovogljeta trajala preko tri mjeseca. Ove smo godine zbog paljenja vatre na otvorenom prostoru podigli 14 optužnih akata, te je izdano 11 prekršajnih naloga. Također, provedeno je sedam kriminalističkih istraživanja nad 12 osoba koja su rezultirala podnošenjem triju kaznenih prijava protiv četiri osobe zbog paleži.
Ima li u Šibensko-kninskoj županiji recidivista ili piromana?
Prethodnih je godina bilo pojedinačnih slučajeva paleži za koje su bili odgovorni piromani. Bilo je čak slučajeva kada su požare izazivali pripadnici DVD-a i ostalih vatrogasnih postrojbi kako bi ih kasnije mogli gasiti. Ove godine, međutim, nismo zabilježili nijedan takav slučaj. Ipak, ove smo godine opet iste tri lokacije kao i lani zabilježili kao najčešća poprišta požara. Riječ je o području oko mjesta Perković s okolnim selima, područje u zaleđu Vodica oko brda Okit, te prostor oko Sonkovića i Bratiškovaca u zaleđu Skradina.
