Razvodnjeno mlijeko u prahu zapakirano u Bosni i Hercegovini, a potom uvezeno u Hrvatsku glavni je nosilac povišenog aflatoksina M1, kancerogene tvari koja već desetak dana drma mljekarsku industriju u Hrvatskoj i regiji. Vjeruju to dalmatinski mljekari, čija je proizvodnja odavno u padu zahvaljujući nelojalnoj konkurenciji iz uvoza. Iako nitko službeno zasad nije utvrdio s koje farme potječe trajno mlijeko velikih proizvođača Dukata i Vindije u kojem je prvi put pronađen toksin, mljekari optužuju švercere. Naime, mljekare u Dalmaciji propadaju već godinama jedna za drugom, jer se proizvodnja zbog niske otkupne cijene i visokih troškova proizvodnje naprosto ne isplati.
NAPRAVLJENA NEPRAVDA
Na području Šibensko-kninske županije još se 20-ak malih proizvođača bori za opstanak. Nitko od njih javno nije želio previše komentirati aferu, ali ističu kako mlijeko s toksinima sigurno ne potječe s domaćih farmi, kao ni s farmi bosanskih mljekara.
– Svima nam je napravljena nepravda, bezrazložno smo obilježeni kao proizvođači nečistog, otrovnog mlijeka, dok je istina suprotna. Nijedna manja mljekara nije imala nikakvih problema s čistoćom proizvoda, već je riječ o velikim tvrtkama Dukatu i Vindiji, koje uopće nemaju kooperante u Dalmaciji – kažu mljekari.
S tim se slaže Ivan Putnik, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije. Ističe da bosanske farme ne proizvode dovoljno ni za vlastite potrebe, tako da je u najboljem slučaju nelogično da se radi o mlijeku s njihovih farmi.
BOLEST IZ UVOZA
– To nema nikakvog smisla, jer oni proizvedu tek 30 do 40 posto mlijeka za vlastite potrebe. Odakle stiže to mlijeko koje uvozimo? – pita se Putnik.
Ističe kako se sav mliječni ‘otpad’ iz Europe slijeva upravo u Republiku Srpsku odakle se distribuira dalje po regiji.
– Veliki europski mljekari svoje viškove pretvaraju u mlijeko u prahu i onda to distribuiraju u Republiku Srpsku. Bosna i Hercegovina nema odgovarajući laboratorij za kontrolu mlijeka, zbog čega kod njih završava sav ‘škart’ s europskog tržišta. Oni ga potom izvoze jeftino na tržišta izvan Europske unije – u Srbiju, Crnu goru i u naše mljekare. Tako ruše cijenu našim proizvođačima, koji su obavezni poštivati sve propisane standarde. Događa se, tako, da propadaju mali mljekari po Dalmatinskoj zagori, jer ne mogu udovoljiti svim propisima, a isto takvo, pa i gore mlijeko uvozimo iz Bosne i nikom ništa – govori Ivan Putnik, koji i sam vodi farmu u okolici Sinja.
Dobri poznavatelji mliječnog biznisa kažu da putovi iz BiH mljekara, u pravilu s područja Republike Srpske, vode uglavnom u smjeru Pule. Prema posljednjim testiranjima, mlijeko kontaminirano aflatoksinom pronađeno je i u Makedoniji, Srbiji, Sloveniji.
