Nećemo puno po performensu Šibenskog građanskog foruma, o tome je sve rečeno. No, što mislite, je li Šibenik zaista zreo za ukop?
Mislim da se tu nema što komentirati. Žao mi je, ali doista o ŠGF-u mislim da su skupina dragih amatera koji ništa ne razumiju. Na kraju krajeva, posljednji njihovi potezi to i dokazuju. Mislim da je Šibenik vrlo potentan grad koji sigurno ima perspektivu. To što su se sada u čitavom svijetu javili problemi financijske prirode je nekakva druga priča. Nemojte zaboraviti da se protekle tri godine mnogo stvari promijenilo u Šibeniku. Mislim da to vide i građani i da im je, ako ništa drugo, makar postao jasan pravac kojim Šibenik ide, kako s donošenjem Strategije razvoja, tako i nizom projekata koji su upravo pred realizacijom.
Gubi li sam grad na važnosti ukidanjem autonomije državnih institucija u gradu – Trgovačkog suda, Centra pošte, Gotovinske službe Fine, sada Carinarnice?
Gledajući u okviru državne uprave, odgovor bi bio da, ali realno, odgovor je ne. Objektivno, Šibenik je prema službenim podacima 12. grad po veličini u Hrvatskoj. Ako od 17 carinskih uprava ostaje 7, temeljem čega bi Šibenik bio pošteđen? Iako nam je svima to teško, smatram da treba biti realan.
Međutim, ljude muči činjenica što u reorganizaciji koja Hrvatskoj slijedi, Šibenik u pravilu uvijek izvlači kraći kraj. Je li administrativno slabljenje Šibenika nešto što će u budućnosti Šibenčanima otežati život?
Mislim da neće jer mi nismo izgubili, primjerice, instituciju Carine. Ona ostaje gdje jest i nastavit će obavljati svoju djelatnost prema građanima i poduzetnicima kao što je to činila dosad. Radi se jednostavno o tome da se Hrvatska približila Europskoj uniji, da su neke stvari potpisane i da ne možemo natrag. Reorganizacija Carine nije novost, o tome se priča već tri godine i zna se da to netko treba provesti. Na kraju krajeva Kukuriku koalicija je i dobila povjerenje građana na temelju programa koji je kao jednu od točaka imao reorganizaciju državne uprave. Koliko god meni kao Šibenčaninu bilo krivo što je naš grad realno manji i ima manje brojke nego Zadar ili Split, to su činjenice i ne možemo od toga pobjeći. Trenutno možemo samo raditi na tome da Šibenik vratimo na ono što je nekad bio. Ali ne na silu. Možemo postepeno podizati privlačnost grada, poticati gospodarske subjekte u njemu, a to jer ono što aktualna gradska vlast radi. Od svađa sa državnom vlašću, ma koje boje ona bila, nećemo previše profitirati.
Imate li u ovom trenutku ideju za rast Šibenika, što bi se reklo, deset poteza perom za ozdravljenje grada?
Imamo, to smo pokazali samim donošenjem Strategije razvoja grada Šibenika i radimo po stavkama koje je ona donijela. Prva stvar koja je nužna, a ide izuzetno teško zbog važećih zakona i propisa, jest sređivanje prostorno-planske dokumentacije. To još uvijek nije sređeno u mjeri u kojoj bih želio. Uskoro će s radom početi iNavis centar, vjerujem da će tu ministarstvo (Maras) dati svoj obol, starta projekt plaže Banj i sv. Mihovila, kroz mjesec ili dva dana završit ćemo sanaciju zemljišta TEF-a, a kroz šest mjeseci konačno riješiti i teretovnicu, do kraja mandata ići će projekt uređenja Poljane, ali i veliki projekt odvodnje za Podi-Ražine i Krapanj–Brodaricu, vrijedan 18 milijuna eura. No, najvažnije je da se Šibenik pomiri s činjenicom da su Podi prvi uvjet rasta grada. Turizam je dobra priča i on gradu treba, ali Podi su srce Šibenika. Nakon gubitka TEF-a i TLM-a, velikih metaloprerađivačkih industrija, izgubila su se specifična znanja vezana uz te tehnologije. Ta znanja treba vratiti nazad. Ne kažem da ona moraju biti vezana uz metaloprerađivačku industriju, već moramo steći neka nova znanja, ali to moramo učiniti teškim radom u okviru gospodarske zone Podi. Mislim da na tom smjeru Šibenik treba inzistirati. Pode ne vidim kao nešto imaginarno što Hrvatska još nije vidjela, dapače. No druge zone nemaju blizinu željeznice, prometnica, morskih putova i autoputova kao što to imaju Podi. S vrlo malim ulaganjima ta zona može biti povezana sa cijelim svijetom.
Ali to Podi još uvijek nisu. Imate li nekakvo predviđanje kada bi zona mogla postati privlačna velikim stranim investitorima?
Istina, ali radimo na tome. Cesta Podi – Dubrava nastala je pod presingom Grada, a ne zato što ju je Županija željela graditi. Ulaganje u infrastrukturu na Podima u iznosu od 17 milijuna kuna snosio je u cijelosti Grad Šibenik. Konačno, konkretan plan povezivanja Poda s pročistačem i odvodnjom u skladu je s našim planom da Podi dobiju sve infrastrukturne uvjete i da u tom smislu nemaju konkurencije u Hrvatskoj. Zaista nam je želja da Podi postanu zona u kojoj će se razvijati malo, srednje, pa čak i veliko poduzetništvo. Mislim da će se u idućem mandatu to dogoditi.
Pretpostavljam da na lokalnim izborima očekujete dobiti povjerenje građana. Na koje argumente računate?
Ključni projekt i su plaža Banj, sv. Mihovil, Poljana, infrastruktura na Podima, Bikarac, iNavis… Postoji niz projekata s kojima smo krenuli i koji će biti realizirani.
(…)
Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Šibenskog tjednika.
