Više

    Krka je primjer drugim nacionalnim parkovima!

     

    Disperzija – riječ koja pojedincima možda zvuči hladno i proračunato, u kontekstu upućivanja turista prema sjevernom toku rijeke Krke ima – pozitivan predznak. Zadnjih nekoliko godina provodi je Javna ustanova Nacionalni park Krka s ciljem da rastereti južni tok rijeke i spasi Skradinski buk (sedra) od moguće devastacije uslijed višegodišnje koncentracije prevelikog broja posjetitelja na istom mjestu tijekom ljetnih mjeseci.

    Otvaranje sjevernog dijela nacionalnog parka posjetiteljima započelo je uređenjem Šosterovih mlinica na Roškom slapu, nastavilo se otvaranjem Arheološke zbirke u Puljanima i uređenjem rimskog vojnog logora Burnuma u Ivoševcima, te traje i danas.

    INDIVIDUALNI PRISTUP LOKACIJAMA

    U Javnoj ustanovi NP Krka zadovoljni su dosadašnjim rezultatima, ostvarenim upravo zahvaljujući planiranom usmjeravanju posjetitelja parka na njegov sjeverni dio.

    – Evo, već je ove godine Roški slap imao šest posto više posjetitelja nego prijašnjih godina, Puljani su imali jedanaest posto više. Dakle, nešto se pomiče. Ljudi još uvijek nisu posve upoznati s tim, ali radimo na marketinškim aktivnostima za taj dio i to će sigurno uroditi plodom. Mislim da nema razloga da ne bude tako jer, vidjeli ste i sami da su to zanimljivi, atraktivni dijelovi – uputio nas je ravnatelj JU NP Krka, Željko Bulat. I doista, krška kraljica obiluje ljepotama koje inspiriraju umjetnike, izazivaju pustolove i obvezuju na čuvanje svih njenih prirodnih ali i kulturnih vrijednosti. Tragovi Rimskog carstva, Liburna i Delmata, ostavština obitelji Nelipić, Šubići Bribirski, Ugrinići, Martinušići, Utješinovići polako, ali sigurno izlaze pred oči svjetske javnosti. Tako stvarne priče i legende koje su se stvarale na Krkinim brzacima, podno dinarskih obronaka neće nestati jednom kad i zadnji iz generacije rođene na njenom tlu ode na vječni počinak, pa će i godinama nakon nas turiste na Krku podjednako privlačiti i slike, i priče.

    – Gužve nisu svima zanimljive. Netko hoće individualni pristup, da tako kažem – napominje ravnatelj Bulat, dodajući kako se šetnjom prema sjevernim prostranstvima rijeke Krke otvaraju neki novi vidici. Dotad nepristupačna priroda postaje gostoljubiv domaćin. Vođeni Krkom uzvodno iz krša izviru kameni čuvari minulih vremena – utvrde Kamičak, Bogočin, Nečven, Trošenj, a riječni šaš mudro skriva ratnike slapove i mirnodopski raspoložena jezera. Bogočin, Nečven i Trošenj motre na riječni biser, manastir Krka, a prvi mu susjed još jedan prirodni fenomen – Manojlovački slapovi do kojeg vodi Carski put, a pogled prema slapu i preko njega dalje uzvodno pruža se s vidikovca otvorenog početkom godine. Od vidikovaca s kojih ‘pucaju’ pogledi na prekrasan modro-zeleni krajolik u ovoj su godini dovršena dva na Brljanu, a iduće se godine očekuje i otvaranje onog na sjevernim vratima Krke, Bilušića buku. I tim je JU NP Krka otvorila vrata prosperitetu lokalne ekonomije.

    SVE ZBOG STANOVNIŠTVA

    – Mi to uglavnom radimo zbog lokalnog stanovništva jer je činjenica da svi ti ljudi, koji gravitiraju parku, žive od parka i primjetno je povećanje broja seoskih domaćinstava u zadnje vrijeme. Mislim da je istina da je za to dobrim dijelom zaslužna i naša ustanova. U konačnici, to je nešto što svima može biti od koristi. S druge strane, morate uključiti lokalnu zajednicu jer oni tu žive i, zapravo, oni su nam od pomoći kako u smislu zaštite, tako i u smislu kompletnog ‘pokrivanja’ tog prostora, odnosno nadzora i kontrole… – priznaje Bulat. Zadovoljstvo simbiozom JU NP Krka i tamošnjeg stanovništva ne krije ni pomoćnik ministra za zaštitu prirode, Nenad Strizrep koji nam, dok boravimo u Puljanima, priznaje da je vidio nacionalne parkove Europe i ostatke svijeta i da se Krka, uvjerava nas, nema čega sramiti.

    – Uz ovo bogatstvo prirode i odličnu turističku infrastrukturu isto tako imate odličnu suradnju s lokalnim stanovništvom. Naravno, uvijek postoji prostor za poboljšanje, no Krka je, uz Plitvička jezera, definitivno naš vodeći park i mi na njih gledamo kao na parkove koji bi trebali biti poticatelj razvoja i primjer drugim parkovima u kojem se smjeru treba kretati – dodaje ministrov pomoćnik. Dubravice, Đevrske, Kistanje s jedne strane, te Drinovci, Širitovci, Razvođe i Oklaj s druge imaju se pravo nadati prosperitetu u budućnosti, no prednosti koje im omogućava Krka i put prema prilikama koje im otvara JU NP Krka moraju znati sami iskoristi. ‘Lokalci’ pozdravljaju projekt disperzije posjetitelja prema sjeveru, priča nam Slavko Matas, iz Čitluka kraj Oklaja. No, nije sve tako jednostavno.

    – Malo je ljudi ovdje spremno na to. Ljudi nisu dovoljno educirani, ne govore strane jezike, nemaju određene infrastrukture. Ja sam imao nešto u planu, ali ova me kriza ne usporila, već sam morao napraviti korak natrag – ne skriva Matas neuspjeli pokušaj da se okoristi blagodatima područja u kojem živi. Prihvat većeg broja gostiju ujedno je i naznaka globalizacije zaleđa Šibensko–kninske županije, a spremnost da iskoriste pružene mogućnosti, i u rodnom kraju ostvare san o boljem sutra Matas pripisuje susjedima s obje obale rijeke Krke koji idu u korak s vremenom, bez obzira na činjenicu da ne žive u razvijenoj, urbanoj sredini.

    – Može čovjek i ovdje stalno živjeti, a da istovremeno prati suvremene trendove, ne mora čovjek živjeti u Parizu jer i tamo ima ‘sapetih’ ljudi, koji ne idu ukorak s vremenom. Ovdje imamo ljude koji to mogu pratiti i zato imaju izuzetno pozitivan stav prema tome što se nacionalni park definira u cijelom svom toku i da od toga imamo komercijalnu vrijednost – priznaje stanovnik Čitluka, smještenog na pola puta između Puljana i Oklaja.

    NEKA TURIST S NAMA ŽIVI I RADI

    Matas ima i ideju kako turiste, jednom kad dođu na sjever županije, navesti da ostanu duže od vremena predviđenog za obilazak prirodnih atrakcija.

    – Strancu treba ponuditi nešto izvorno. Ne treba za njim vući ništa španjolsko, nego ono što imamo ovdje. Da on s nama živi, radi, da ide u vrt, kopa i bere, da ima crno ispod nokta kao i ja. Mislim da nam je taj ruralni ili aktivni turizam šansa, ali mi idemo na sunce i plaže – ogorčen je. Uvođenje turizma u zaleđe vidi kroz produženje sezone pa da se turistu ponudi atraktivno jesensko vrijeme, što i ne bi bila velika novost jer poznate su priče iz vremena prije Domovinskog rata kada su naši djedovi ‘vrbovali’ turiste i odvodili ih sa sobom u polja, vinograde i voćnjake gdje su im furešti rado pomagali u radovima.

    – Imamo izuzetne predispozicije da nam turistička sezona u Hrvatskoj traje cijelu godinu, a to malo koja destinacija u svijetu ima. Mi na selima možemo upotpuniti taj sadržaj s onim što velike hotelske kuće na moru nemaju, a to je taj domaći ambijent – tvrdi Matas, dodajući da bi pomoglo kad bi i država umiješala svoje prste i kanalizirala dio aktivnosti u turizam u zaleđu, na sjever Krke – isto ono mjesto gdje JU NP Krka zadnjih nekoliko godina upućuje svoje posjetitelje i u tome, čini se, uspijeva.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Zašto nekad prekidamo veze s obitelji?

    Obitelj je temelj društva kakvo poznajemo, univerzalna društvena institucija bez koje bi teško funkcionirali. Prvenstveno je odgojnog karaktera jer djetetu prenosimo sve ono što...

    Obitelj pokojnika ima pravo odabrati pogrebničko poduzeće bez...

    Iz šibenskog poduzeća Čempresi oglasili su se priopćenjem kojim reagiraju na kolanje neistinitih informacija među građanima o prijevozu pokojnika i organizaciji pogreba. Priopćenje iz...

    Lagana i osvježavajuća: Mascarpone torta s malinama i...

    Kad temperature dosegnu više od 30 stupnjeva Celzijusa, logično je da tragamo za jednostavnim i laganim desertima. Teški kolači i torte padnu u drugi...

    Tim ‘za Knin – 4KNIN’ pobjednici su prvog...

    Proteklog vikenda održan je '3iathlon', prvi kninski hackathon u organizaciji Grada Knina i Javne ustanove Lokalna razvojna agencija Matica, Kninskog muzeja i pod pokroviteljstvom...

    NAJNOVIJE

    Zašto nekad prekidamo veze s obitelji?

    Obitelj je temelj društva kakvo poznajemo, univerzalna društvena institucija bez koje bi teško funkcionirali. Prvenstveno je odgojnog karaktera jer djetetu prenosimo sve ono što...

    Obitelj pokojnika ima pravo odabrati pogrebničko poduzeće bez obzira na mjesto ukopa

    Iz šibenskog poduzeća Čempresi oglasili su se priopćenjem kojim reagiraju na kolanje neistinitih informacija među građanima o prijevozu pokojnika i organizaciji pogreba. Priopćenje iz...

    Lagana i osvježavajuća: Mascarpone torta s malinama i borovnicama

    Kad temperature dosegnu više od 30 stupnjeva Celzijusa, logično je da tragamo za jednostavnim i laganim desertima. Teški kolači i torte padnu u drugi...

    Tim ‘za Knin – 4KNIN’ pobjednici su prvog kninskog hackathona

    Proteklog vikenda održan je '3iathlon', prvi kninski hackathon u organizaciji Grada Knina i Javne ustanove Lokalna razvojna agencija Matica, Kninskog muzeja i pod pokroviteljstvom...