Više

    Kriza društva u Šibeniku iznjedrila skinheadse, Mirmidonce i Omertu

     

    Neformalna skupina mladih Šibenčani okupljeni oko imena Mirmidonci već četiri godine zadaju probleme šibenskoj policiji. Zbog noćnih pohoda 20-ak mladih momaka koji mahom završavaju divljanjem, razbijanjem izloga, automobila i ostale privatne i javne imovine javnost je doznala za frapantne podatke o desecima kaznenih i prekršajnih prijava koje su pojedinci iz te skupine prikupili, prije no što su navršili 18 godina. Od prije nekoliko godina na području Šibenika djeluje i Omerta, skupina mladih ljudi također problematičnog ponašanja. Oni su poznati policiji, no policija ih neće nazvati bandama.

    – Istina je da se trenutno u zatvoru nalazi četvoro mlađih punoljetnika koji se međusobno nazivaju Mirmidoncima. Međutim, riječ je o mladićima koji nemaju jasnu hijerarhiju, ni raspon djelovanja, zbog čega ih ne možemo nazvati bandom – ističu Dalibor Samirić, pomoćnik načelnika Policijske postaje Šibenik i Dragi Antić, pomoćnik za poslove Kriminalističke policije u Šibeniku. Zbog nedostatka strukture unutar same grupe, teško je reći koliko te skupine uopće imaju članova.

    ZAOKUPLJENI VLASTITIM OBRAČUNIMA

    – Uglavnom ih privlači pažnja, te se dosta impulzivno ponašaju. Zaokupljeni su vlastitim obračunima. Njihove aktivnosti protežu se unatrag deset godina i policija ih odavno nadzire. Pokušavaju im pomoći i njihovi roditelji, koji još nisu dignuli ruke od njih, dok je dio nekadašnjih članova već napustio grupu, jer su zasnovali vlastite obitelji. Također zbog popriličnog dosjea, svako novo kazneno djelo vodi ih ravno u zatvor – poručuju šibenski policajci.
    Međutim, sociološki gledano, iznimno problematična okolnost je pojava skeanheadsa u Šibeniku. Prepoznat ćete ih po ‘nulerici’, martensicama s bijelim vezicama i ‘spitfire’ jakni. Odnedavno ih se može vidjeti u blizini Tehničke škole u Šibeniku, gdje im je glavno okupljalište u večernjim satima. Nekolicina šibenskih skinheada, uglavnom maloljetnika i mlađih punoljetnika, zasad se nije susretala s policijom. Za razliku od Zagreba, u Šibeniku se ‘prave’ skinheade, pripadnike ekstremno desničarske subkulturne grupe uglavnom poznate po rasizmu i nasilju, te u nekim varijantama i po štovanju Hitlera, uvijek moglo nabrojati na prste. Pojavili su se nakon Domovinskog rata, okupljali kratko uz manje sukobe s policijom, te nestali kada je donekle nestalo društvene krize. Poznato je, naime, da upravo u jeku ekonomske krize jačaju ekstremni desničarski pokreti, koji zahtijevaju dramatična, jasna i jednostavna rješenja.

    – To je generalni obrazac u svakoj krizi, jer ona traži jednostavne i brze odgovore, na koje ljudi reagiraju čak i kada su ti odgovori potpuno krivi. To se, uostalom, pokazalo u Italiji i Njemačkoj, u kojima su zahvaljujući krizi fašisti i nacisti preuzeli vlast – dodaje Zoran Pusić.
    Iako Dalmacija zbog otvorenosti prema moru, te velikog priliva stranaca za vrijeme turističke sezone nikad nije bila uporište skinhead skupina, zbog raznih povijesnih utjecaja nije joj strano koketiranje s ustaštvom i fašizmom.

    – Propagiranja nasilja i takve vrste retorike nije pošteđena nijedna zemlja, pa tako ni Hrvatska. U Europskoj uniji također postoje takve grupacije, a našim ulaskom u EU i otvaranjem granica, te povećanim tranzitom stranaca poglavito ljudi iz Sjeverne Afrike, koji su naočigled drugačiji, ksenofobija i problemi s militantnim skupinama biti će sve izraženiji – zaključuje Pusić.
    Zorana Vrbičić, koordinatorica za prevenciju nasilja među mladima na području Šibensko-kninske županije navodi kako su ovakva društvena kretanja pokazatelčj krize društva.

    – Svi takvi događaju samo su vapaj mladih za pomoć. Činjenica je da su mladi danas nezadovoljni. Razlozi su razni – nekad je to izgled, nekad status, ponekad ocjene ili obitelj, no pitanje je gdje oni kupe to nezadovoljstvo i imaju li koga kome će kazati: ‘Teško mi je, pomogni mi’ – navodi Vrbičić o razlozima iz kojih se mladi grupiraju u devijantne skupine.
    No, kada takve grupe krenu u akciju, postaje iznenađujuće jasno da nismo potpuno svjesni okoline u kojoj živimo. Nisu toga bili svjesni ni mladići iz Brodarice koji su 2009. godine tiho slavili rođendan u šibenskoj četvrti Bioci. Proslavu su im okončala trojica huligana koji su jednog od slavljenika, tada 20-godišnjeg Marka V. pretukli te je onesviješten pao na beton i udario glavom. Momak je tjednima kasnije patio od gubitka pamćenja. No, napad još pamte šibenski policajci, koji danas kažu da su takvi incidenti – izolirani ekscesi pojedinaca.

    – U posljednjih dvadeset godina, otkad radimo nismo ih evidentirali. To su vjerojatno pojedinci koji se identificiraju s određenom skupinom, ali nikako nije riječ o organiziranim bandama. Organiziranih napada po Šibeniku nema. Na području Šibenika ne egzistiraju skupine poput pravih skinheada – kažu Dalibor Samirić, pomoćnik načelnika Policijske postaje Šibenik i Dragi Antić, pomoćnik za poslove Kriminalističke policije u Šibeniku.

    STAGNACIJA NA SCENI

    Skinheada iz Šibenika nema mnogo ni u virtualnoj domeni. Na internet forumu stranice Stormfront.org te iste 2009.godine zabilježen je upit jednog forumaša pod nadimkom WNSH. Zanimalo ga je u kom smjeru se razvija Blood and Honour pokret u Hrvatskoj, odnosno neonacistička mreža osnovana još 1987.godine u UK-u, koja ima podružnice u gotovo cijelom svijetu, pa tako i na Balkanu.

    – Što se događa sa Blood and Honour pokretom u Hrvatskoj? Dali itko ima informacije o njima. Jedino što vidim je da svako malo izbrišu stranicu, a i kad je online ništa se ne piše. Ja živim u Šibeniku te smatram da sam ovdje jedini Skinhead. Ima još par njih (2 ili 3) ali oni nisu NS, WP ili uopće nacionalisti nego oi ili neki drugi filmovi uglavnom nešto više kao ćelavi pankeri nego kao skinsi. Za godinu dana planiram ići živjeti u Zagreb pa me zanima kakva je situacija tamo sa Blood and Honour ili općenito NS i WP skinsima. I ima li nas kroz Lijepu našu? – postavlja upit na forum WNSH u travnju 2009. godine. Nakon što je prošlo nekoliko dana bez odgovora, detaljnije objašnjenje je dobio od moderatora foruma pod nadimkom 28 Croatia.

    – Momentalno vlada stagnacija, uostalom kao i na ostatku hr. scene, što naravno nije nikakvo opravdanje. Stranica je offline zbog isteka domene i članarine za server, a koliko mi je poznato to je već sve trebalo biti online jer su novci uplaćeni, a kako stvari stoje čeka se da vlasnici servera naprave korak. U Zg ne postoji divizija, samo Osijek, Rijeka i Pula… – objasnio je 28 Croatia stanje na skinhead sceni prije nekoliko godina. Na istom forumu razvila se ubrzo rasprava o osnivanju dalmatinske podružnice Blood and Honour organizacije, no ideja je ismijana zbog neartikuliranih stavova sugovornika, koji su se uspjeli posvađati zbog nesnošljivosti između Zagrepčana i Dalmatinaca. Zadnji post na forumu zabilježen je u kolovozu 2012.godine i ostao je neodgovoren, pa bi se moglo zaključiti da stagnacija među skinhead članstvom i dalje traje.

    MALOBROJNI, ALI NASILNI

    Međutim, kada su u pitanju mlađe generacije, ništa nije isključeno. Pripadnici supkulturnih skupina nakon fizičkih obračuna pokušavaju sakriti posljedice, čak i u slučaju težih tjelesnih ozljeda ne obraćaju se odmah liječniku, koji bi ih policiji trebao prijaviti po službenoj dužnosti. Stoga liječniku odu obično nekoliko dana kasnije, kako bi lakše opravdali ozljede. Nije ni čudo što se praktički nikad ne dozna za većinu incidenata, te u javnost procure samo najbrutalniji događaji, poput već spomenutog napada u na mladiće s Brodarice u Šibeniku. Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava ističe kako su skupine poput skinheada možda malobrojne, no to itekako nadoknađuju svojom agresivnošću. No, nisu samo ožiljci od tučnjava skriveni.

    – Obično iznenadi kada te stvari ostvare proboj u javnosti, što se događa u izvanrednim okolnostima. Na političkoj razini, zanimljivo je kako je jedno gostovanje Judith Reisman, konzervativne teoretičarke koja se bavi pseudoznanošću, izvuklo na vidjelo stavove ljudi u odijelima i s kravatom. Mnoge tobože uglađene javne ličnosti, iz političkog i crkvenog života, iskazali su joj bezrezervnu potporu – govori Pusić.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    ‘OPÉRA FRANÇAIS’ – novi glazbeni projekt Nere Gojanović...

    Mezzosopranistica Nera Gojanović i pijanistica Gordana Pavić u utorak, 23. travnja u 20 sati u kazališnom foajeu izvest će koncertni program pod nazivom 'Opéra...

    Nove kamere za brzinu stižu i na prometnice...

    Uz prometnice diljem zemlje postavljeno je 117 kamera za kontrolu brzine koje se izmjenjuju u 400 kućišta. MUP je početkom godine nabavio još 77...

    Na šetnici u kanalu sv. Ante u utorak,...

    Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije u suradnji s udrugom,,Edukacijski Inkubator'; organizira smotru obrazovnih institucija povodom manifestacije Festival znanosti 2024. pod nazivom,,Kako je počela znanost...

    Šibenčanin Boško Knežić predstavit će u Azimutu knjigu...

    Šibenčanin s Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadru, Boško Knežić, danas 19. travnja u rodnom gradu predstavit će knjigu Storia di un' amicizia epistolare...

    NAJNOVIJE

    ‘OPÉRA FRANÇAIS’ – novi glazbeni projekt Nere Gojanović i Gordane Pavić

    Mezzosopranistica Nera Gojanović i pijanistica Gordana Pavić u utorak, 23. travnja u 20 sati u kazališnom foajeu izvest će koncertni program pod nazivom 'Opéra...

    Nove kamere za brzinu stižu i na prometnice Šibensko-kninske županije

    Uz prometnice diljem zemlje postavljeno je 117 kamera za kontrolu brzine koje se izmjenjuju u 400 kućišta. MUP je početkom godine nabavio još 77...

    Na šetnici u kanalu sv. Ante u utorak, 23. travnja počinje Festival znanosti 2024.

    Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije u suradnji s udrugom,,Edukacijski Inkubator'; organizira smotru obrazovnih institucija povodom manifestacije Festival znanosti 2024. pod nazivom,,Kako je počela znanost...

    Šibenčanin Boško Knežić predstavit će u Azimutu knjigu o prijateljstvu Visianija i Tommasea

    Šibenčanin s Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadru, Boško Knežić, danas 19. travnja u rodnom gradu predstavit će knjigu Storia di un' amicizia epistolare...