Dok se u Hrvatskoj godinama samo raspravlja o uvođenju seksualnog odgoja u škole, u Njemačkoj razgovor o seksualnosti u školi rezultira iznenađujuće odgovornim ponašanjem. Učenje o spolnim bolestima i važnosti korištenja zaštite, dovelo je do toga da mladi u Njemačkoj kasnije stupaju u seksualne odnose, a i broj maloljetničkih trudnoća se smanjuje. Točnije, trećina sedamnaestogodišnjaka u Njemačkoj još nije prakticirala seks, a smanjuje se i broj tinejdžera koji stupaju ranije u spolne odnose. Što je s Hrvatskom? Istraživanja koja je proveo zagrebački ginekolog dr. Dubravko Lepušić u sklopu projekta seksualne edukacije mladih, koristeći uzorak od 2 295 učenika trećih i četvrtih razreda u 51 srednjoj školi diljem Hrvatske govori kako je 36 posto mladića i 28 posto djevojaka prvi seks imalo sa 16 godina, svaki peti to učini bez ikakve kontracepcije, 59 posto pod utjecajem alkohola, a 13 posto pod utjecajem narkotika. Slična statistika prati i Šibensko-kninsku županiju.
– Prema posljednjim istraživanjima ponašanja i navika mladih Školske medicine, dob tinejdžeri u Šibensko-kninskoj županiji u spolne odnose kreću sa 17 (djevojke) odnosno 16 godina (dječaci). Pri tom 50 posto mladih izjavljuje da su pri spolnom odnosu koristili kondom – kazala je Suzi Vatavuk, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije. Ističe kako mladi kao zaštitu pri spolnom odnosu najčešće koriste kondom (80 posto mladića i 79 posto djevojaka) ali je i naglasila da to ne znači da ga koriste uvijek. Posebno je poražavajući podatak da se tek 2,2 posto srednjoškolaca, prilikom posjeta Savjetovalištu pri Službi školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, raspituje o spolnosti i kontracepciji. Rezultat te statistike jest nedovoljna upućenost u odgovorno spolno ponašanje koja je 2010. godine u županiji uzrokovala čak 38 maloljetničkih trudnoća, dok su 22 maloljetnice trudnoću prijavile lani!
PORAST OBOLJELIH OD SPOLNIH BOLESTI
Sukladno tim podacima, raste i učestalost spolno prenosivih bolesti, posebice klamidije i HPV-a. U županijskom Zavodu za javno zdravstvo ističu da su spolno prenosive infekcije dvostruko češće u djevojaka nego u mladića u dobi između 14 i 19 godina, a nakon 20. godine spolne razlike nestaju. Iz prijava zaraznih bolesti u Šibensko-kninskoj županiji iščitava se podatak kako je godišnje prosječno prijavljeno samo desetak oboljenja od spolno prenosivih bolesti, no ima ih sigurno puno više koja su evidentirana u ambulantama opće prakse.
Kako ne bi dobili titulu zemlje s lošom spolnom edukacijom ministar Željko Jovanović odlučno je krenuo u realizaciju uvođenja programa Zdravstvenog odgoja, a time i seksualne edukacije u škole. Taj je posao ovaj put povjeren Agenciji za odgoj i obrazovanje na čijemu povjerenstvu sjedi i ugledni sociolog za područja spolnosti dr. Aleksandar Štulhofer sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Predmet bi 2013. godine trebao bi postati redovni predmet u školama.
– Ono što mogu reći u svom dugogodišnjem istraživanju je činjenica da se malo toga u spolnosti mladih promijenilo. Osim jedne bitne stavke – broj oboljelih od spolno prenosivih bolesti raste. Stoga, moj je zaključak da sustavno trebamo uvesti edukaciju u škole, jer očito je da adolescenti imaju rizičan seks i da im je jedina zaštita kondom – kaže Štulkofer. Na pitanje trebaju li djeca stavljati kondome na banane u razredu, zagrebački seksolog odgovara jednostavnim ‘DA’.
– Znanstveno je dokazano da su veće šanse da će mladi čovjek staviti kondom u određenom trenutku ako je prethodno to radio na banani. Osim toga, bitno je da djeca govore o tome, ta priča mora ostati u njihovim glavama – dodaje Štulkofer. Smatra da je za prvi seks vrlo bitan odnos majki i kćeri, jer je istraživanje pokazalo da su one djevojke koje su o spolnosti razgovarale sa svojom majkom zadovoljnije prvim seksualnim odnosom. Štulkofer sumnja da će ova vlada uspjeti uvesti zdravstveni odgoj u škole jer je satnica mladima ionako prenatrpana, a ne mogu se dogovoriti niti hoće li to biti zaseban predmet ili dio nekog postojećeg.
SEKSA ĆE UVIJEK BITI U ŠKOLAMA
I u Šibeniku su podijeljena mišljenja o uvođenju Zdravstvenog odgoja u školi, Zoran Smolić, nekadašnji ravnatelj Industrijsko obrtniče škole, aktualni dožupan Šibensko-kninske županije tvrdi da taj predmet već postoji te da ne treba uvoditi novi.
– Seksualni odgoj se može provesti kroz sat razredne zajednice. Je li moguće da mi ne koristimo taj sat? Uvođenje novog predmeta kao takvog je upitno, jer se o fiziologiji i o spolnosti uči u biologiji. S druge strane, normalno je kad djeca uđu u pubertet da se na satu razredne zajednice diskutira o ozbiljnim problemima poput spolnosti, dovedu se stručnjaci i priča je gotova – kaže Smolić. Tvrdi da je seksa u školi, pod nastavom u zahodima, gdje su mladi hvatani ‘in flagranti’, bilo uvijek i da će toga uvijek i biti.
– Samo po sebi to nije loše, problem je što mi od toga pravimo drame – zaključuje Smolić.
Uvođenje zdravstvenog odgoja u osnovne škole, od sedmog razreda, gdje bi djeca učila o bolestima ovisnosti, zaštiti mentalnog i reproduktivnog zdravlja podržava Zorana Vrbičić, pedagoginja OŠ ‘Juraj Dalmatinac’.
– U priči o spolnom sazrijevanju veliku ulogu imaju roditelji koji ovu bitnu stavku često zanemaruju… Moraju shvatiti da to nije tabu tema i da mladi ne bi smjeli učiti o spolnosti iz nekih drugih izvora – kaže Vrbičić.
Pornografija ne educira!
Seksolog i profesor dr. Aleksandar Štulhofer posebno je istraživanje posvetio utjecaju pornografija na djecu. Kako slike i filmovi djeluje na mlade od 13, 14, 15 godina, koji još nisu imali seksualna iskustva, oblikuje li to njihovu predodžbu idealnog seksa, koju onda oni bezuspješno traže…
– Za žene to ne znači ništa i nije imalo nikakvog utjecaja s dečkima je sasvim druga priča. Istraživanje je pokazalo da su muškarci koji su gledali pornografiju manje intimni i da ne podržavaju partnericu. Ukratko, pornografija ima svoj negativni efekt i bitno je naglasiti da pornografija ne educira klince – zaključuje Štulkofer.
