Više

    JADRANSKA REGIJA KAO ŠANSA: Iz nove podjele Šibenik će profitirati

     

    Statistička podjela Hrvatske na dvije NUTS 2 regije, Jadransku i kontinentalnu, nedavno najavljena od strane ministra regionalnog razvoja Branka Grčića, doslovno je podijelila zemlju u reakcijama. U strahu od dodatnog osiromašenja Slavonci su ljuti zbog spajanja razvijenije sjeverozapadne i ruralne panonske Hrvatske. Razvijeni Zagreb podiže standard siromašnoj Slavoniji, što Slavoncima može otežati kandidiranje projekata prema EU fondovima. Jer, u skladu s prihodima, regija mora osigurati 15 do 25 posto od ukupnog iznosa projekta za koji traži novac od Europske Unije.

    Kako u Dalmaciji nema prevelike razlike u razvijenosti županija, a Istra i Primorsko-goranska županija prema prihodima malo nadmašuju prosjek, izostale su žučne strelice prema Zagrebu.

    – Nova podjela Dalmaciju ne dovodi u inferiorni položaj, stoga nije bilo potrebe za žustrim reakcijama – započinje Petar Baranović, dogradonačelnik Šibenika, koji je kao saborski zastupnik HNS-a ujedno član Nacionalnog povjerenstva za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ističe kako trenutna statistička podjela Hrvatske neće utjecati na proces preustroja regionalne samouprave o kojem se već duže vrijeme govori u kontekstu ukidanja županija.

    PODJELA PREMA EU PROPISIMA

    Naime, riječ je o dva različita procesa. Dok je ministar Grčić donio odrednice prema kojima se Hrvatska dijeli u dvije regije, kako bi se u skladu s propisima Europske unije uklopili među NUTS 2 regije s minimalnim brojem od 800 tisuća stanovnika, o preustroju županija još nije ništa odlučeno.

    – Sadašnja statistička podjela je važna isključivo zbog  apliciranja na EU fondove. To je novac koji tek trebamo iskoristiti kada uđemo u Europsku uniju, te se napokon otvaraju mogućnosti za ostvarivanje puno većih razvojnih projekata poput boljeg prometnog premrežavanja naše županije, izgradnje brze ceste Šibenik-Drniš-Knin, ali i navodnjavanja. Pokazalo se da Šibensko-kninska županija ima poljoprivredne kapacitete, no ne možemo ozbiljno proizvoditi i konkurirati na europskom tržištu ako ovisimo o slučaju i kiši – zaključuje Baranović.

    Ulaskom u EU u srpnju iduće godine, Hrvatskoj će biti dostupno preko milijardu eura iz fondova koji do 2013. raspolažu s preko 350 milijardi eura. Riječ je o dvije vrste fondova – kohezijskim i strukturnima. Potonji su Hrvatskoj, pa i Šibeniku zanimljiviji, jer sufinanciraju projekte koji dugoročno potiču razvoj nekog područja.

    VAŽNOST SUFINANCIRANJA

    – Dovoljno je reći da ćemo samo u prvih šest mjeseci članstva u EU moći računati na 450 milijuna eura, što je 6 puta više nego što smo dosad povlačili iz pretpristupnih fondova tijekom cijele godine – najavio je Petar Mišura, pročelnik Ureda za gospodarstvo Grada Šibenika. No, apliciranje neće biti tako jednostavno.

    – Rumunjska je uspjela iskoristiti samo 4 posto, a Bugarska samo 19 posto predviđenih sredstava. Lider je Poljska, jer oni su jedini prilagodili kompletnu unutrašnju regionalnu strukturu i administraciju europskim propisima. Ono što je kod njih NUTS2 regija na papiru, uistinu živi kao regija – kaže Mišura.

    Dodaje da povlačenje novca iz fondova ovisi o nizu faktora, poput transparentnosti i korupcije, ali i o tome imate li novca za sufinanciranje kandidiranih projekata.

    – Sudjelovanje je obavezno u rasponu od 15 do 25 posto, a nužan je i tzv. apsorpcijski kapacitet, odnosno jamstvo da možete provesti projekte – ističe Mišura.

    Pisanje projekata je poseban zadatak odjela za gospodarstvo šibenske gradske uprave. Iako je za pisanje projekata moguće angažirati vanjske suradnike, uz dobru pripremu, koordiniran rad i suradnju svih uključenih institucija, mogu se postići odlični rezultati. Bikarac je primjer dobro odrađenog posla. Dobio je novac preko IPA fonda, proces vodi Gradska čistoća. Dakle, nije samo na gradskoj upravi da odradi posao, već i na gradskim tvrtkama, komunalnim poduzećima itd – ističe Mišura.

    BIKARAC, SV.MIHOVIL, KANAL SV. ANTE

    Revitalizacija tvrđave sv. Mihovil, izgradnja šetnice prema kanalu sv. Ante također su primjeri uspješnih kandidatura.

    – Očekujemo rezultate za još tri projekta koje smo kandidirali na nekoliko manjih pretpristupnih fondova. Jedan od projekata je, recimo, formiranje centra za poduzetništvo u staroj gradskoj jezgri, koji bi se bavio njihovim problemima. No, rezultati neće biti poznati prije listopada – kaže Mišura.

    I dok Mišura ističe kako ozbiljan posao tek predstoji, Drago Matić u ime Regionalne razvojne agencije Šibensko-kninske županije kaže da bi sadašnja statistička podjela ipak mogla stvoriti određene probleme, barem kada je riječ o većim infrastrukturnim zahvatima.

    – Dok bi projekt poput Pelješkog mosta mogao lako proći na natječajima, pitanje je kako ćemo uspjeti progurati lokalne projekte od uskog značaja za našu županiju. Primjerice, neće biti jednostavno dobiti novac za navodnjavanje Petrovog polja, jer Istri ili Zadru to ništa neće značiti – kaže Matić.

    Ključna će biti suradnja među županijama, smatra Matić, kako dobri projekti ne bi propadali zbog nedostatka novca za sufinanciranje i političke volje. Tek tada će biti omogućen ravnopravan razvoj svih područja.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Uz stogodišnju kulisu Jadrije osječki ‘Kralj lavova’ okupio...

    Pred 100 godina starim kulisama najstarijeg dijela Gradskog kupališta Jadrija, uz afričku toplinu, noć su u ponedjeljak ispunili zvuci Afrike. Gostovanje Akademije za umjetnost...

    Osvježavajuća torta gotova za čas: Recept za jogurticu...

    Jogurtica s miješanim voćem je jednostavna, ukusna i ne previše slatka torta za čiju izradu možete koristiti svježe voće ili ono iz tegle. Nataša...

    More, sunce i ljubavni zov: Ovi horoskopski znakovi...

    Ljeto je njihovo vrijeme za uživanje i tada se osjećaju najbolje, mnogi od njih procvatu kao orhideja, a velike vrućine im ne smetaju već...

    Osvježenje s okusom kokosa: Piña colada bez alkohola...

    Piña colada jedan je od najpopularnijih ljetnih koktela s dobrim razlogom. Kombinacija bijelog ruma, soka od ananasa i kokosova vrhnja jednostavno priziva ljeto i...

    NAJNOVIJE

    Uz stogodišnju kulisu Jadrije osječki ‘Kralj lavova’ okupio i mlado i staro

    Pred 100 godina starim kulisama najstarijeg dijela Gradskog kupališta Jadrija, uz afričku toplinu, noć su u ponedjeljak ispunili zvuci Afrike. Gostovanje Akademije za umjetnost...

    Osvježavajuća torta gotova za čas: Recept za jogurticu s omiljenim voćem

    Jogurtica s miješanim voćem je jednostavna, ukusna i ne previše slatka torta za čiju izradu možete koristiti svježe voće ili ono iz tegle. Nataša...

    More, sunce i ljubavni zov: Ovi horoskopski znakovi žive za ljeto

    Ljeto je njihovo vrijeme za uživanje i tada se osjećaju najbolje, mnogi od njih procvatu kao orhideja, a velike vrućine im ne smetaju već...

    Osvježenje s okusom kokosa: Piña colada bez alkohola koju mogu pijuckati i klinci

    Piña colada jedan je od najpopularnijih ljetnih koktela s dobrim razlogom. Kombinacija bijelog ruma, soka od ananasa i kokosova vrhnja jednostavno priziva ljeto i...