Čitav Šibenik potresen je prometnom nezgodom na Tromilji u kojoj su smrtno stradala tri mladića. Prema policijskim izviješćima čini se kako su prometne nezgode s težim posljedicama postale česta pojava. Je li nam stanje sigurnosti u cestovnom prometu povoljno?
Mogli bismo kazati da bi moglo biti bolje. Prema službenoj policijskoj statistici, tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilježili smo sedam smrtnih slučajeva u prometu, kao i lani u istom periodu. No, početak šestog mjeseca donio je prometnu nezgodu s troje poginulih i jednog teško ozlijeđenog motociklista. Jednostavno, situacija nije dobra. Mada neprestano djelujemo preventivno, sudjelujemo u akcijama kojima propagiramo sigurnost u prometu, te poduzimamo niz represivnih mjera, kao da nas dosta vozača uopće ne čuje. Pa se unatoč svim akcijama dogodi da Češki turist krene iz Jurlinovih dvora biciklom i neoprezno se strovali niz provaliju te na mjestu pogine. Kada bismo išli kontrolirati sve prometnice, PU šibensko-kninska trebala bi imati ogroman broj zaposlenih u prometnoj policiji, a takve uvjete zaista nemamo.
Što možete učiniti? Ići represijom, ili nastaviti s prevencijom?
Bila bi dobra kombinacija prevencije i represije, jer očito je da sama prevencija ne pomaže. Ona u jedno uho uđe, na drugo izađe. Kada imamo preventivne akcije, njima se odazovu dobri vozači koji imaju prometnu kulturu, dok su recidivisti u prometnim prekršajima uglavnom u krevetu, nakon neprospavane noći.
Kad smo kod recidivista, imate li podatak koliko je takvih na našem području?
Imamo. Kontinuirano vodimo popis osoba koji učestalo vrše prekršaje iz domene zakona sigurnosti prometa na cestama, posebice kada se radi o povredi odredaba tog zakona u svezi upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola (s izmjerenim preko 1,5 promila) ili droga, upravljanja bez položenog vozačkog ispita ili upravljanja neregistriranim vozilom, te s brzinom većom od 50 kilometara na sat od dopuštene. Oni su najopasniji prometni faktor. Njih je na našem području između 20 i 30, i svaki od njih ima više od deset prekršajnih i kaznenih prijava zbog povrede ovih najtežih odredbi. No, ne samo da ih prijavljujemo po prometnim prekršajima, već su te osobe recidivisti i po drugim zakonima – remete javni red i mir, počinitelji su nasilja na sportskim natjecanjima, ali i konzumenti droge.
Kada gledamo statistiku prometnih nezgoda s poginulim osobama, jesu li recidivisti česti krivci za takve nezgode?
Ne možemo reći da su oni najčešći uzročnici, ali kada naprave takvu prometnu nezgodu obično bude jedna, dvije ili više poginulih osoba. To bi bio obrazac.
Pitam to jer ulica priča kako je poginuli vozač iz prometne nezgode na Tromilji Toni Tare bio jedan od recidivista s podebljom listom prometnih i ostalih počinjenih djela koja je evidentirala policija?
Toni Tare otprije je poznat policiji. To je sve što vam u ovom trenutku mogu kazati.
Jesu li, prema vašem mišljenju, kazne preblage, pogotovo za teže prometne prekršaje i recidiviste?
Bit ću drastičan i reći da smatram da sigurno jesu, s obzirom na preteške posljedice prometnih nesreća.Tražio bih puno strože kazne. Danas imate slučaj da čovjek vozi pod utjecajem alkohola, oduzme mu se vozačka dozvola kao mjera opreza, on je nakon 12 sati može preuzeti i ponovno može biti opasnost na cesti, a postupak će uslijediti naknadno. Također, niz je primjera kada su neki pojedinci i po četiri, pet puta uhvaćeni pijani za volanom, a i danas voze. Niz je zemalja zapada koje su uvele rigoroznije zakone koji pijanstvo u vožnji tretiraju zatvorskim kaznama od mjesec dana i više, a suđenje se odvija po hitnom postupku. Takve zemlje su shvatile da su vozači koji piju prevelika opasnost da bi ih netko tolerirao. Mislim da je to dobar način suzbijanja nezgoda u prometu, osobito onih s tragičnim ishodom. Prema recidivistima, inače, postupamo jako rigorozno. Zadržavamo ih u pritvoru, a ususret nam izlazi i prekršajni sud, pa se zadržavanje produžuje. Osim toga, često ih procesuiramo i zbog kaznenog djela upravljanja motornim vozilom zbog vožnje za vrijeme dok je izrečena policijska zabrana, za što je predviđena kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora. Trudimo se da recidiviste smjestimo u zatvor ili da ih kaznimo visokom novčanom kaznom.
Koji su najčešći uzročnici prometnih nezgoda?
U pravilu neprilagođena brzina uvjetima na cesti, prebrza vožnja, te alkohol. Kada se to stavi u vezu s recidivistima u prometu, dobijete jedno strahovito oružje, jače od bilo kakve eksplozivne naprave.
Nažalost, nekako je postao poznat taj nesretni scenarij kada u ovo doba godine u prometnim nezgodama pogine nekoliko mladih ljudi. Sjećamo se lanjskog slučaja pogibelji trojice mladića kod Bilog, ove godine prometna na Tromilji s istim tragičnim ishodom. Jesu li mladi zbog neiskustva ili nekog drugog razloga najčešće sudionici prometnih nezgoda s tragičnim ishodom?
Nema tu pravila, ali je činjenica da, kada se s mladošću i neiskustvom spoje najčešći uzroci prometnih nezgoda s najtežim posljedicama – brzina, neprilagođenost cesti –dobivamo strahovite posljedice. Mlade osobe, pune adrenalina, neiskusne za volanom, koje voze automobile veće kubikaže no što je dozvoljeno, često nepromišljeno postupaju i dovode sebe i druge u veliku opasnost.
Prema policijskoj statistici, nesreće su najčešće na Jadranskoj magistrali i državnoj cesti D-33. Zašto je to tako?
Te su prometnice jednostavno najprometnije s jedne strane, a s druge ih je prerastao promet u odnosu na kapacitete za koje su građene. Osim toga, trebamo u obzir uzeti činjenicu da se na tim dionicama prekoračuje brzina, a svemu kumuju i alkohol, nepažnja, umor. Tu ne smijemo zaboraviti niti autocestu na kojoj su se također događale teške prometne nezgode, pa smo pojačali kontrole, štoviše, naša je dionica ljeti 24 sata na dan pod nadzorom. Rezultat je smanjenje crnih statistika.
Možemo li nakon ovoga kazati da je državna cesta D-33 crna točka u prometu?
Nemamo neku decidiranu crnu točku, no sigurno su i Jadranska magistrala i D-33 najrizičnije ceste našeg područja. Već sam kazao, one su građene za promet tog vremena, ali sada kad se promet udesetostručio, naselja su se proširila, pa su nekadašnje ceste od državnog značaja postale obične lokalne ceste kroz naselja, vrijeme ih je jednostavno preraslo i uz sve ostale faktore, one su postale nesigurne.
Trebaju li policijske kontrole na tim cestama biti još češće?
Apsolutno. Sigurno ćemo pojačati nadzor nad tim prometnicama, to je neizbježno. Imamo prioritete, posebno pojačano postupanje imamo vikendima kada znamo da mladi uživaju u alkoholu, te takvi sjedaju za volan. Tada za akcije koristimo i ljude iz temeljne i pomorske policije, pojačavamo rad. No, jednostavno je nemoguće pokriti sve pravce. Ogroman je raspon od Draga do Rogoznice i od Šibenika do Knina.
Hoće li nam i ove godine promet kontrolirati MUP-ove Kobre?
Hoće, oni će pokrivati dalmatinsku dionicu autoputa i kontrolirat će brzinu. Bit će stacionirani u PU šibensko-kninskoj, pa ih možemo uvijek koristiti za naše potrebe. Osim toga, promet će se kontrolirati i iz zraka helikopterom MUP-a. Tražili smo ispomoć i iz unutrašnjosti, te ćemo dobiti specijalizirane motoriste i prometne policajce koji će nam olakšati kontrole u prometu.
Dolazi vam i pojačanje zbog sezone?
Tako je. Dolazi namispomoć iz policijskih uprava u unutrašnjosti, ali zbog stranih turista ičeški policajci.
Raste li broj kaznenih i prekršajnih djela tijekom sezone i koja su djela najčešća?
Naravno da raste, već četiri godine znam kazati kako se ljeti sav kriminal spusti na more. Zato i tražimo pojačanje iz unutrašnjosti. Promet je najveća ugroza tijekom ljeta, promet donosi najviše štetnih posljedica, kod stranaca najčešći uzročnik je umor. Posebnu pozornost na promet moramo posvetiti na dane turističkih smjena, 1. i 15. dan u ljetnim mjesecima, te vikendima i to na najprometnijim pravcima. Nakon toga slijede nam prekršajna i kaznena djela u pomorskom prometu, svake godine u našim akcijama evidentiramo prekomjerno glisiranje, a imamo i slučajeva naleta brodova na kupače. S obzirom da smo sigurna zemlja, ugroženost turista od kriminala nije posebno izražena, uglavnom je riječ o lakšim kaznenim djelima, krađama i sitnim provalama. Osobitu pažnju moramo obratiti na požare, ali i na eventualne međunacionalne sukobe, za koje imamo nultu toleranciju.
Jesu li turisti u sukobu sa zakonom?
U svakom žitu ima kukolja, pa tako i među turistima. Uglavnom se bave situacijskim kriminalom, sitnim krađama s plaža i iz apartmana, lažnim prijavama krađa tehničke robe pokušavaju prevariti svoja osiguranja, a mlađi stranci su procesuirani zbog uživanja droga.
Kad smo kod toga, na našem području očekujemo desetak festivala. Hoće li policija gledati kroz prste mladima ili će biti rigorozna?
Drago mi je zbog turističke promocije da će se ti festivali održati ovdje. Svaka čast Terraneu, lani sam prolazio onuda i znam da su to bili mirni mladi ljudi koji nisu došli raditi incidente. Volio bih što više takvih festivala. No, naravno da ćemo koristiti i represiju u smislu sprječavanja ponude droge na otvorenom narko tržištu jer nam to dolazi s aspekta profesionalnog djelovanja.
Šibenčani na Gayprideu
Hoće li šibenska policija sudjelovati na Gayprideu u Splitu?
Hoće. Šaljemo dio svojih djelatnika, uglavnom interventnepolicajce. S obzirom na značaj tog događaja, ne očekujem da će biti većih nemira jer će osiguranje biti dobro i uopće ne sumnjam u rad kolega iz PU splitsko-dalmatinske.
Kandidirat ću se za načelnika
Imate li favorita za ravnatelja policije?
Sve su to moje kolege s kojima dobro surađujem. Nije moje da o tome govorim. Svi su stručni i svi su dobar izbor.
Uskoro će i natječaj za načelnika PU šibensko-kninske. Hoćete li se opet kandidirati?
Naravno. Smatram da ispunjavam sve uvjete, da sam u najboljim godinama i da mogu još puno pružiti.
Mislite li da ćete imati protukandidata?
Sigurno. No, javit ću se i ja, pa ćemo vidjeti.
Još tražimo Antoniu Bilić
Navršila se godina dana od nestanka Antonije Bilić. Traži li je policija još?
Apsolutno da tražimo. Svaku informaciju vezanu za njezin nestanak provjeravamo. Dok se Antonia ne pronađe ne možemo je prestati tražiti.
Međutim, potraga više nije intenzivna?
Ne može ni biti. Najvažniji aspekt svake potrage je promptna reakcija, s tim da intenzivne mjere traju u početku kada postoji pretpostavka da je osoba živa, te da joj se može pomoći. Tako smo i postupili i intenzivno tragali dok god smo mogli. Ipak, još nismo odustali, provjeravamo sve informacije, čak i one koje dobivamo od vidovnjaka koji nam se još javljaju. Ali i sami vršimo pretragu terena i radimo analizu kretanja Dragana Paravinje jer i dalje vjerujemo da je on počinitelj kaznenog djela.
Vjerujete li u teoriju kako je Paravinja pripadnik tajnih službi?
Nismo nikad o tome razmišljali, niti je ikakva informacija vodila u tom smjeru. No, vjerujem da je višestruki silovatelj i potencijalni ubojica, a mi smo ga maknuli s ceste i to je značajan uspjeh šibenske policije jer takva osoba više nikome ne može nauditi.
