INTERVJU: Burić: U 2014. u Šibenik ćemo uložiti preko sto milijuna kuna!

Kako biste s pozicije čelnika Šibenika ocijenili 2013. godinu? Je li nova gradska vlast u ovoj teškoj situaciji uspjela izvući najbolje za grad?

U poslovnom smislu godinu mogu ocjenjivati samo od lipnja, otkad mi je počeo mandatgradonačelnika Šibenika. Rekao bih da sam izuzetnozadovoljan napravljenim u posljednjih šest mjeseci. Efekt našeg napornog rada vidjet će se u 2014. godini jer se taj ogroman posao koji su odradile službe gradske uprave odnosi na pripremanje i objedinjavanje dokumentacije za nove projekte. Najlakše je započete radove završiti, ali vrlo je teško doći do početka radova novih projekata. S aspekta lokalne samouprave, naime, imate bezbroj pravnih zavrzlama, mnogo neriješenih odnosa za koje nitko nije kriv, već su oni produkt nesređene papirologije, od zemljišno-knjižne i sudske do protokolarne. Najkarakterističniji primjer za to je gradnja istočnog kraka kolektora – bez mnogo problema razriješili smo vlasničke odnose i osigurali početak radova na relaciji Podi- Ražine, dok na području Brodarice, na trasi kolektorskog kraka imate niz parcela i putova koji jednostavno nemaju vlasnika. A europski fondovi financiraju samo projekte s raščišćenim vlasničkim odnosima. Zbog svega toga za proceduru izrade dokumentacije u svakom velikom projektu treba vam 16 do 18 mjeseci. Građani koji ne sudjeluju u izradi te procedure niti su s njome upoznati mogu biti prilično skeptični prema količini odrađenog posla lokalne samouprave, no uvjeravam vas da je to najveći dio posla. Onog trenutka kada skupite dokumentaciju, osigurate financije i izvrtite natječaj za izvođača radova, osobno držim da je taj projekt gotov. S obzirom da smo pripremili nekoliko takvih projekata čija će realizacija započeti u 2014., mogu kazati da sam iznimno zadovoljan učinjenim.

OBEĆALI SMO NASTAVAK RADOVA

Unatoč tome, oporba kritizira da samo nastavljate njihove projekte. Kako to komentirate?

Oni, prije svega, ciljaju na projekte plažeBanj i ljetne pozornice na sv. Mihovilu. Mislim daće se svi samnom složiti kada kažem da ovaj grad ne zaslužuje zatvorena gradilišta. Još u kampanji najavljivao sam kako ćemo nastaviti sve projekte koji su dobri za grad, i to smo i učinili. No, morate znati kako sve to nije išlo nimalo glatko. Projekt sv. Mihovila, slobodno se može kazati, mi smo otkočili i spasili od sigurne propasti. Pet mjeseci prije našeg dolaska u gradsku upravu na tom se objektu nije radilo ništa. Projekt je jednostavno bio blokiran, u prvom redu zbog nesuradnje svih sudionika u projektu, a tu jest odgovornost grada, ali bilo je tu i osobne tvrdoglavosti pojedinaca uključenih u projekt. Taj zastoj napravio je ogromne probleme, u prvom redu zbog činjenice da je projekt financiran europskim novcem, a europski fondovi itekako vode računa o tijeku svog novca. Kazat ću vam da je, otkako sam došao na funkciju gradonačelnika, u prvih 30 dana na temu sv. Mihovila održano točno 36 sati sastanaka, samo kako bismo projekt odblokirali, odnosno da bismo dobili šest mjeseci produljenja roka za završetak radova. Srećom, u tome smo uspjeli, ali da nismo sankcije bi bile pogubne za Šibenik. Da smo nekim slučajem izgubili taj projekt, tvrđava bi ostala devastirana i nezavršena, potom bismo morali vratiti osam milijuna kuna koje je za projekt dodijelila Europa, plus kamate, i treće, po meni najgore, Šibeniku bi bilo zabranjeno sudjelovanje u svim natječajima europskih fondova naredne dvije godine. Taj zastoj koji bismo imali, a budimo realni pa kažimo kako jedino preko europskih fondova možemo računati na izdašniju pomoć u razvoju našeg područja, Šibeniku bi uzrokovao stagnaciju koju bismo teško ikad više popravili. Plaža Banj je slična priča – osim plažne površine, tamo de facto ništa nije bilo završeno, ni šetnica, ni plažni objekti, ni parkiralište. Sve što se događa na ova dva projekta otkako smo preuzeli vlast plaća se iz gradskog proračuna i uvelike je odredilo proračune u 2013. i 2014. godini.

Biste li proračun za 2014. nazvali razvojnim?

Definitivno. Tvrdim da grad Šibenik i njegov građani nemaju razloga za pesimizam. Sasvim je sigurno da će u 2014. godini građani dobiti plažu Banj, tvrđavu sv. Mihovila, križanje Bosanske s Ulicom Stjepana Radića, dio istočnog kraka kolektora, nastavit će se projekt kina Odeon, rekonstruirat će se Trg Dražena Petrovića, iako je riječ o investiciji države, završit će se i gat Vrulje, te privatni novi kvart na Biocima, a uvjeren sam, iako sam oprezan s tvrdnjama, da će početi i gradnja POS-a na Meterizama.Po svemu tome vidite da nismo posegnuli za onim, kako ga volim nazvati, političkim efektom činjenja tuđim novcem, nigdje nema kreditnih aranžmana. Uz obveze prema zatečenim projektima, sve ćemo napraviti vlastitim sredstvima na način da će se relativno skupi projekti, poput kina Odeon, čija će adaptacija u multimedijalni centar koštati oko devet milijuna kuna, graditi u fazama.

Kolika bi bila vrijednost projekata koji će se realizirati u 2014. godini?

Nešto više od sto milijuna kuna. To će biti novostečena vrijednost i kapital grada.

Koliko Grad računa na pomoć Europe?

Niz je projekata koji su daleko odmakli, a u kojima računamo na europski novac. Prije svega, meni osobno najvažniji projekt je uređenje sveučilišnog kampusa, koji je preduvjet za osnivanje budućeg šibenskog sveučilišta, a za koje je predračunska vrijednost radova procijenjena na 16 do 17 milijuna eura. Kod tog sam projekta veliki optimist jer mu je odobrena sljedeća stepenica na fondovima, projekt je dobio i potporu Vlade, a u Ministarstvu gospodarstva naš je kampus među pet najbolje ocijenjenih projekata u cijeloj Hrvatskoj. Najznačajniji trenutak u ovom projektu za mene je ipak potpisivanje sporazuma sa Sveučilištem Zagreb. Nije to bio samo svečani čin kada smo ugostili rektora Sveučilišta, prof. Bjeliša i dekane FER-a i FESB-a, već početak velike priče o šibenskom visokom školstvu. A, ta se priča počela dobrano razvijati. Malo je poznato, naime, da se u projekt osnivanja Studija energetike, uključila i norveška Vlada. Ta suradnja norveške Vlade i budućeg Studija energetike funkcionirat će otprilike po modelu po kojem Norvežani partnerskisudjeluju u radu iNavis centra u Šibeniku. Uvidjevši kako se dinamika projekta znatno povećala, Grad je već sad osigurao i prenamijenio 1.400 metara četvornih u vojarni Bribirskih knezova, gdje će djelovatiStudij energetike. Tu će biti napravljene učionice, laboratorij i svi ostali potrebni sadržaji. Već je naručen izvedbeni projekt i troškovnik kako bismo doznali kolika je cijena radova. Grad i Županija, prema sporazumu, predvidjeli su u svojim proračunima za 2014. godinu ukupno oko 1,2 milijuna kuna za adaptaciju prostora Studija. Pretpostavljamo kako će sve to stajati oko 4,5 milijun kuna. Optimističan sam, i s obzirom koliko je interesa projekt polučio vjerujem da će se u njega uključiti ili norveška Vlada sredstvima za projekte zemalja Europske unije, Ministarstvo gospodarstva ili Europska unija sa svojim fondovima. No, ako i ne bude tako, spremni smo trošak podnijeti sami, pa ako bude trebalo i kreditno se zadužiti, samo da ne kasnimo s otvorenjem studija. Mi to možemo podnijeti.

Zašto ste toliko odlučni u tome, da ste spremni podnijeti i kreditno zaduženje?

Bio sam jučer na sjednici Veslačkog kluba Krka gdje sam čuo jednu rečenicu koja mi se urezala u sjećanje. Rečeno je kako u tom sportu ne postižemo nekadašnje rezultate jer nema generacije srednjoškolaca na kojima se bazira taj i ostali sportovi. Svi naši vrhunski sportaši, naša djeca koja u ovom slučaju dođu na nivo regatnog veslača, odlaze u druge sredine na studij, a tamo često i ostaju. Kroz tu činjenicu možete gledati i niz drugih segmenata u razvoju grada. Dok u gradu nema generacije djece koja će ovdje studirati, zaljubljivati se, osnivati obitelji, ostajati i intelektualno djelovati, dotad Šibenik neće doživjeti razvoj. Zato inzistiram na ideji da naš grad bude centar u koji će mladi dolaziti, ovdje ostajati i svojim radom doprinositi njegovom razvoju.

NORVEŠKI PARTNERI U STUDIJU

Kako se u toj priči u pokretanju Studija energetike odjednom našla norveška Vlada?

Oni imaju svoje posebne fondove kojima financiraju projekte zemalja Europske unije, čija Norveška nije izravna članica. Što se tiče šibenskog projekta, njihov je interes u transferu znanja i povezivanju tehnologija norveških i hrvatskih institucija. Tu smo mi našli poveznicu, te smo se prilagodili priči iz iNavisa, koji je centar hrvatsko – norveške suradnje u Hrvatskoj. Studij energetike, sutra ekologija i marikulture školovat će kadar koji će biti kompatibilan s onim što je corebiznis iNavis centra. Takva suradnja postoji već između Norvežana i FER-a, a podrazumijeva doškolovanje zagrebačkih studenata u Norveškoj, te čak njihovu razmjenu. Ovakvo funkcioniranje poslovne i edukativne sfere dobilo je punu podršku vlada obaju zemalja, Hrvatske i Norveške. Osobno, mislim da je to odličan put.

Jeste li i dalje odlučni da Studij energetike starta 2014. godine?

Apsolutno. Bilo je niz sastanaka svih uključenih u projekt, napravljen je kompletan kurikulum nastave na 500 stranica, preveden na engleski. Paralelno s tim, radimo na dokumentaciji za uređenje prostora u kojem će Studij djelovati. Teoretski nam se može desiti zavrzlama u sustavu javne nabave, ali i tada ćemo ustrajati na projektu, makar kasnili mjesec ili dva.

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća kazali ste kako ćete riješiti problem zemljišta TEF-a kojeje zablokirano zbog ogromnih financijskih opterećenja. Koliko je to objektivno, budući daje još nekoliko dana do kraja godine?

U TEF-u imate jedan jedini preostali problem – definiranje odnosa s INOM koja ima založno pravo. Pregovori još traju i, mogu kazati da u ovom trenutku jedino što određuje njihov tijek nije visina potraživanja, već status pumpnih stanica na Vanjskom i na obali. Na obali INA ima privremenu dozvolu za rad pumpe koja traje dok ne počne gradnja na hotelu Krka. Kako će se u aneksu hotela Krke, prema najavi privatnih investitora, početi uređivati hotel, tako će automatizmom INA izgubiti dozvolu za tu crpku. Budući da se ne želimo igrati policajaca, već smo spremni za razgovor, u pregovore oko duga uvezali smo i pumpne stanice. U ovom trenutku ne pregovaramo uopće o novcu, jer je to definirano, već o rezervnoj lokaciji za pumpnu stanicu. Ona je pronađena, no ne možemo s njom u javnost jer na ulaz i izlaz suglasnost moraju dati Hrvatske ceste. Kada ta suglasnost stigne, a uvjeren sam da hoće do kraja godine, moći ćemo kazati da je problem s hipotekom TEF-a riješen. Grad i INA stavove su usuglasili.

Što se tiče ostalih TEF-ovih problema, nije tajna da sam bio u Ministarstvu financija i razgovarao s ministrom Linićem, te u Ministarstvu gospodarstva s ministrom Vrdoljakom, te da su samnom bili saborski zastupnici Franko Vidović i Petar Baranović, budući da je ovo svešibenski problem. Do danas smo definirali kako će svi problemi TEF-a, izuzev INE, biti riješeni u predstečajnoj nagodbi.

Niste li svojevremeno povukli predstečajnu nagodbu, govoreći kako je ona štetna za TEF?

Tako je. No, bila je štetna u tom trenutku jer bismo njome priznali milijunski dug prema INI, a koji, stava smo u Gradu, nije niti izbliza toliki. Da smo ustrajali na nagodbi, INA se mogla pozvati na založno i razlučno pravo, te nakon predstečajne nagodbe blokirati TEF, poslati tvrtku u stečaj do naplate duga, a to ne bi imalo nikakvog smisla. Dakle, predstečajnu nagodbu pokrenut ćemo tek onda kada s naftašem definiramo odnose.

Jeste li definirali koliki je taj dug prema INI, deset ili 46 milijuna kuna?

Tu imate pravnih zavrzlama. Grad i INA vodili su na tu temu sudski spor koji je završen u korist naftaša, ali svaki spor ima svoj rok realizacije. Došlo do određenih zastara jer INA nije konzumirala odredbe iz presude, zbog čega mi osporavamo dug. Ali, voljni smo razgovarati i to činimo. Mislim da ćemo se naći na sredini.

MODEL ĆE SE DOGOVORITI

Jeste li razmišljali o modelu po kojem će se rješavati dug prema INI i ostalim vjerovnicima?

Svi su modeli otvoreni. No, tek kada očistimo vlasništvo moći ćemo pričati o natječaju, namjeni i ostalome što ide s tim u paketu. Zasad je sigurno samo da ćemo ići na međunarodni natječaj jer je to priča suviše važna da bi ostala u lokalnim okvirima. Hoćemo li ići u prodaju ili strateško partnerstvo to će, također, trebati tek vidjeti.

Što je s gradskim POS-om? Bili ste oprezni ranije, kada ste govorili o projektima čiju realizaciju očekujete u 2’14. godini.

Oprezan sam jer ne sudjeluje Grad sam u toj investiciji. Važno je kazati da Grad ima niz opcija ako ova propadne.No, nadam se i vjerujem da ćemo u 2014. početi radove na izgradnji prva 53 stana po modelu poticajne stanogradnje.

Zašto je Grad mijenjao lokaciju POS-a koju je predvidjela prošla vlast?

Na lokaciju na Meterizama smo se odlučili jer će troškovi Grada u tom projektu biti nula kuna. Privatni investitor će, naime, riješiti svu infrastrukturu – cestu, vodu, struju i rasvjetu – ali ne samo za POS-ove stanove, već i za čitavo izgrađeno naselje na toj lokaciji. Na lokaciji koju su odabrali bivši gradski predstavnici Grad je bio obvezan financirati svu infrastrukturu u svom aranžmanu, što su dodatni milijuni kuna. Drugi je razlog naše predizborno obećanje gradnje vrtića na Meterizama, a prema našoj zamisli on će se graditi na lokaciji bivšeg POS-a.

Je li istina da gradski partneri u POS-u, tvrtke Elanija i Aldi imaju hipotekarno opterećenje na parcelama koje trebaju predati APN-u za poticajnu stanogradnju?
Imaju, ali to neće biti problem. Oni su u ovom trenutku u razgovorima s APN-om koji od njih mora preuzeti teren, te se vrši ‘čišćenje’ tih parcela od zaduženja. To je postupak koji će biti gotov do konca ove godine ili, s obzirom na blagdane, najkasnije do 15. siječnja. Mi smo u razgovorima i s APN-om, te nijedna strana, ni Grad ni APN, ne očekuje probleme, naprotiv. Stav APN-a prema projektu je vrlo povoljan. Ali, ponavljam, treba biti oprezan.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.