Svakog mjeseca u Hrvatskoj na radnom mjestu pogine dvoje radnika, a 1 222 ih se godišnje teško ozljedi. Crna slika stradavanja na poslu proizlazi iz statistike koja bezlično navodi da je lani Državni inspektorat obavio 1.510 nadzora povodom ozljeda na radu i da su među njima bila čak 32 smrtna slučaja. Među poginulim radnicima četiri ih je radilo na crno, a osim što su im uskraćena osnovna prava (plaća, mirovinsko), na kraju su izgubili i život. Najopasnija zanimanja su u prerađivačkoj industriji, ginu i šumski radnici, te radnici koji rade u prijevozu i skladištenju, a među teško ozlijeđenima čak je petero učenika naučnika.
U Šibensko-kninskoj županiji, srećom, nema crne statistike. Neki će reći to je zato što imamo malo onih koji rade. Istina, imamo puno nezaposlenih, skoro devet tisuća, ali oni koji rade maštoviti su po bizarnosti ozljeda.
Što biste vi napravili da vidite poskoka u radno vrijeme? Jedan Šibenčanin ga je preskočio te je pri skoku istegao tetive. Potom mu se cijela priča učinila dovoljno zanimljivom da je otišao na bolovanje, a slučaj je prijavio kao ozljedu na radu. Naravno, u HZZO-u su se na njegovu priču dobro nasmijali, a zahtjev za ozljedom na radu su odbili.
BLAGI PORAST
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Šibensko-kninskoj županiji bilježi se porast u lažnim ozljedama. Tako su lani odbijena čak 82 zahtjeva navodno ozlijeđenih radnika.
– Susrećemo se s najraznolikijim primjerima tobožnjih ozljeda. Jednom smo dobili slučaj u kojoj je prolaznik pljunuo djelatnicu gradske firme. Ona se na to toliko naljutila da je prolazniku vratila kamenom. Zaključila je da je ozlijeđena pa je slučaj prijavila kao ozljedu na radu, mi smo je odbili.
Imamo poveći broj odbijenica, tu je uglavnom riječ o prometnim nesrećama koje su se dogodile na radnom mjestu, a koje su sami radnici skrivili zbog prebrze vožnje ili zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Ne priznaju se ni tučnjave među konobarima i sve vrste psihičkih oboljenja i psihoza – otkriva Anita Škugor Kodžoman, voditeljica ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Šibeniku.
Lani je u županiji ozlijeđeno 405 osoba, jednako toliko je i priznato zahtijeva ozljeda na radu. Riječ je o čak 65 osoba više u odnosu na godinu prije.
Škugor-Kodžoman tvrdi da grad Šibenik posljednje pojedinačne smrtne slučajeve na radu bilježi u 2008. i 2009. godini, što govori da se poslodavci ipak koliko-toliko pridržavaju osnovnih pravila vezanih uz siguran rad.
PAZI SKLISKO
– Možda djeluje neobično, ali najviše ozljeda na radu događa se upravo u bolnicama, šibenskoj i kninskoj, a najveći broj ozljeda odnosi se na padove i lomove – otkriva Anita Škugor Kodžoman.
Među ozlijeđenima ima i mlađih radnika, što se može pripisati nedostatku iskustva, nedovoljnom nadzoru i nedostatku edukacije.
Osim više sile, uzroci ozljeda na radu su i klizavost, zakrčenost prostora, neprimjena posebnih propisa zaštite na radu, te izvođenje posla na način protivan pravilima zaštite na radu.
– Bitno je naglasiti da, ukoliko osoba dobije srčani udar to nije zakonski priznata ozljeda na radu, i da postoji cijeli Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti – zaključuje voditeljica ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Šibeniku.
NAJVIŠE GINU MUŠKARCI U GRAĐEVINI
Lani je najviše teško ozlijeđenih radnika bilo u prerađivačkoj industriji, ukupno 386, od kojih su čak 52 žene. Od ukupno navedenog broja pet ih je preminulo, od kojih je jedna žena. Odmah nakon toga slijedi građevinarstvo, gdje je stradalo ukupno 267 osoba, od čega četiri žene. Kao i prethodnih godina, najveći broj smrtno stradalih radnika je bilo u građevinarstvu, poginulo je 16 radnika, svi muškarci.
