Kada se tristotinjak krojačica šibenske Revije prije 12 godina našlo na ulici, a tvrtka u stečaju, nisu vjerovale da možda nikad neće dobiti devet plaća i otpremnine. Bivši poslodavac ostao im je dužan 13 milijuna kuna. Šansa za mrvice ukazala se na šestoj javnoj dražbi Revijinih nekretnina u siječnju – šibenski poduzetnik Damir Perkov Stipičin, vlasnik trgovine MEK, namjeravao je kupiti staru zgradu Revije u blizini Glazbene škole Ivana Lukačića. No, nastao je problem. U roku od 30 dana trebao je platiti punu cijenu od oko tri milijuna i 300 tisuća kuna. Tvrdi, napravio je to zadnji dan, no banka je proknjižila uplatu nekoliko dana kasnije i proces je opet na početku.
– Sudac je odbio ponudu jer novac nije bio na računu u roku od 30 dana. Ali, novac je uplaćen, i unatoč tome što je sudac odbio ponudu, meni još nije vraćena uplata – rekao je Perkov Stipičin.
Traje žalbeni postupak, u kojem će biti odlučeno vrijedi li uistinu ponuda. Ako zgradu napokon prodaju, imovina propale modne tvrtke bit će opet procijenjena. I tako unedogled, bit će rasprodavana dio po dio dokle god se ne naplate vjerovnici. No, kako se država nije odrekla potraživanja, radnice vjerojatno neće dobiti ništa.
Tvrtke desetljećima na sudu
Tipična je to priča o bankrotiranom poduzeću, kakvih je u Hrvatskoj oko 1400, a ministar financija Slavko Linić najavljuje novi val. Prema aktualnom zakonu, stečajevi bi trebali biti gotovi u roku od 18 do 24 mjeseca. No, prosjek je puno duži – traju do tri godine, a u pojedinim slučajevima i preko deset. Stečajni postupci duži od deset godina simptomatični su za šibensko-kninsko područje.
Prema podacima Trgovačkog suda u Zadru, stalne službe u Šibeniku, trenutno je otvoreno šest stečajeva. Sve ih vodi sudac Joško Livaković. Gotovo sve tvrtke u stečaju su preko deset godina, a vode ih dvojica stečajnih upravitelja – Ivan Rude i Draško Lambaša. Najduži i najpoznatiji je onaj nekad uglednog brodara Slobodne plovidbe, otvoren 1999. godine, traje već 13 godina. Godinu dana kasnije pokrenuti su stečajevi u Reviji i turističkom naselju Rastovac u Tisnom. Na sudu su već 11. godinu otvoreni postupci u slučaju Trgoprometa u Drnišu, dok 8 godina traje stečaj Poljoprivredne zadruge Đevrske. Najkraći stečaj, samo tri godine, traje u vodičkoj tvrtki Suncokret. Okvirne su procjene da se u svim postupcima radnicima duguje 35 milijuna kuna, dok je neunovčena stečajna masa vrijedna preko 41 milijun kuna. Sudeći po brojkama, trebalo bi biti dovoljno nekretnina i ostale imovine, da radnici dobiju svoje plaće, otpremnine, kamate. No, to bi bilo tako kada bi se dugovalo samo njima.
Država – najveći vjerovnik
Privatne ili državne, nije bitno – neovisno o vlasničkom portfelju, tvrtke u stečaju zbog neplaćenog PDV-a, doprinosa, usluga duguju najviše upravo državi. Samo šibenska Revija duguje državi preko 65 milijuna kuna, što je dvostruko više od ukupnog duga radnicima u svih šest šibenskih stečajeva zajedno! Ni stečajni zakon nije na strani radnika – država se uvijek ima pravo prva naplatiti. Zato se događa da upravo država u bankrot šalje privatne, ali i vlastite tvrtke i tako ih uništava, sve kako bi naplatila porez. Naplatiti se mogu jedino prodajom imovine, što je često puno teže no što se čini.
– Generalno postoje dva razloga zašto se imovina ne može prodati. Jedan je pravne naravi – imovina je neuredna. To znači da ne možemo definirati što čini stečajnu masu jer se vode sporovi. To su maratonski procesi i zna ih biti hrpa. Drugi je razlog što su neke nekretnine atraktivne, a druge nisu. Postoji interes tržišta, zanimacija i nezanimacija. Sada smo upali u vremenski klinč, gdje je došlo do zasićenja tržišta nekretnina, pao je interes generalno i to se posljedično odrazilo, recimo, na Reviju – analizira Ivan Rude, stečajni upravitelj Revije.
Zbog nesređenih vlasničkih odnosa, otegnuo se stečaj turističkog poduzeća Rastovac u Tisnom, čiju imovinu traže nekadašnji vlasnici nacionalizoranog zemljišta, ali i poduzeća poput Hrvatskih šuma. Često se za imovinu bankrotiranih poduzeća bore mnogi – u slučaju Slobodne plovidbe, stečaj se bliži kraju. No, paralelno traju milijunske parnice, jer nakon rasprodaje brodovlja, mnogi polažu pravo na imovinu pravnih sljednika nekadašnjeg brodara.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Šibenskog tjednika
