U sve nepovoljnijim gospodarsko-socijalnim okolnostima, sve je više građana koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Sve je više onih, koji, da bi preživjeli i prehranili svoju obitelji, moraju posezati za krajnje očajničkim mjerama, a to je prodaja obiteljskog nakita. U ovim ‘olovnim’ vremenima ljudi se masovno odlučuju na prodaju svojih zlatnina jer je ova najplemenitija kovina dosegnula svoju rekordnu vrijednost. Naime, u posljednje dvije godine, otkako je najjačim intenzitetom krenula globalna kriza, učetverostručena je vrijednost zlata. Na europskim i svjetskim burzama kilogram zlata trenutno iznosi čak 40 tisuća eura, dok, usporedbe radi, prije desetak godina kilogram zlata nije prelazio 10 tisuća eura. Stoga je u Europi i svijetu kupovina zlata postala najisplativija i najsigurnija investicija. U skladu s takvom situacijom, u kojom imamo osiromašene građane koji su prisiljeni prodavati nakit i druge zlatnine, u zadnju godinu dana diljem hrvatskih gradova poput gljiva nakon kiše ‘niknule’ su poslovnice za otkup zlata. U tome nije iznimka ni Šibenik, pa užem središtu grada, točnije na prostoru oko šibenske tržnice na svakih dvadeseta metara strše velike reklame s natpisom ‘Otkup zlata’. Čak petnaestak je ovih otkupnih stanica, a u pravilu su to maleni poslovni prostori, ne veći od dvadesetak kvadrata jer za ovu vrstu djelatnosti i nema potrebe za većim.
– Ljudi sve teže žive, pa se odlučuju na prodaju svega od zlata. Tu nema pravila, iz potrebe se donose vjenčana prstenja, naušnice, narukvice, male polugice, lančići s križevima i drugi pokloni s krštenja i krizmi. Čak imamo slučajeva da nam donose zlatne zube i zubala – kaže nam djelatnik jedne od šibenskih poslovnica za otkup zlata, koji nas je zamolio da mu ne spominjemo ime, ni tvrtku.
NISKA CIJENA SREBRA
Naš sugovornik nam je otkrio da se u posljednje vrijeme sve više prodaju zlatnici, u koje su njihovi vlasnici u nekim boljim vremenima ulagali svoj novac. Pokazao nam je tog jutra otkupljeni zlatnik 999 od čistog zlata težine 31,14 grama za koji je isplaćeno 9.106 kuna ili 290 kuna po gramu. No, ipak najviše se prodaje 14-karatno zlato, a njegova se cijena kreće, ovisno o poslovnici, između 130 i 150 kuna. Tako se primjerice za ogrlicu od bijelog zlata teške 23 grama dobije oko 3,5 tisuće kuna, dok se za maleni prsten od pet grama isplati 750 kuna. Zanimljivo je, da se za razliku od zlatnina, srebro rijetko donosi na otkup. Razlog je, pak, njegova još uvijek niska cijena, koja po jednom gramu iznosi tek 2,5 kune.
Vlasnici i djelatnici tvrtki koje se bave otkupom zlata u Šibeniku, iz sigurnosnih razloga, što je razumljivo, željeli su redom ostati anonimni. No, njihove procjene govore kako se u 15 šibenskih poslovnica godišnje otkupi oko 200 kilograma zlatnog nakita i drugih raznovrsnih zlatnina za koje se građanima isplati oko 30 milijuna kuna. To u prijevodu znači da se samo u Šibeniku mjesečno otkupi zlata u vrijednosti od oko 2,5 milijuna kuna!
Inače, otkupljeno zlato distribuira se specijaliziranim tvrtkama po brojnim europskih zemljama koje rade za tamošnje zlatarne. Zlato se potom topi i pretvara u poluge, koje se, pak, prodaju na europskim burzama po cijeni od 40 tisuća eura po kilogramu. A kako smo već kazali, veliki je interes za zlatnim polugama s obzirom da na rekordnu cijenu ove najplemenitije kovine. Danas je zlato postalo mjerilo svega u ekonomskoj i financijskoj politici.
