Ove godine navršava se sedamdeset godina od kad su davne 1951. godine sustavno provedena arheološka istraživanja i pronađeni prvi arheološki ostaci u Danilu, koji su promijenili svijet arheologije.
Iako je Muzej grada Šibenika na čelu s tadašnjim ravnateljem Franom Dujmovićem dotada pratio i pohranjivao nasumično nađene predmete, sustavna suradnja s Muzeja i akademika Duje Rendića- Miočevića započela je upravo 1951. godine. Nakon što su otkriveni rimskodobni nalazi u dvorištu kuće Grubišić, započeta su iskapanja na zaravni ispred današnje crkve Sv. Danijela, gdje su pronađeni ostaci danas zaštićeni kao Arheološka zona Šematorij. Iste godine su stigle i dojave mještana o postojanju jednog potencijalnog prapovijesnog lokaliteta kod Bitinja pa su i na toj lokaciji otvorene probne sonde. Nalazi s Bitnja stubkom su promijenili arheološku znanost jer su pronađeni ulomci specifično ukrašenih lončarskih proizvoda koji dotad nisu bili viđeni u čitavoj regiji. Te godine slučajno je pronađen i prvi primjerak ritona – jedan od najintrigantnijih neolitičkih predmeta na ovom području.
Kroz iduće godine su provedena istraživanja većeg opsega koja su donijela veliku količinu pokretnih nalaza. Na temelju oblika i ornamentike keramičkih posuda, profesor Josip Korošec s ljubljanskog Filozofskog fakulteta je zaključio da je riječ o samostalnoj, dotad nepoznatoj srednjoneolitičkoj kulturnoj grupi koju je nazvao ‘danilska kultura’. Od tada se termin ‘danilska kultura’ u arheologiji koristi za kulturu srednjega neolitika (mlađeg kamenog doba) koja se proteže od Istre do Crne Gore i koja na vremenskoj crti obuhvaća period od kraja 6. do početka 5. tisućljeća prije Krista. Najlakše ju je prepoznati po keramičkim posudama koje su ukrašavane raznovrsnim udubljenim, urezanim i reljefnim motivima, osobito spiralne kompozicije. Iste te davne 1951. godine otkriveno je i starohrvatsko groblje na Lugušama u Danilu koji se datiraju u vrijeme 9. i 10. stoljeća.
Upravo zbog toga što su prije 70 godina prvi put u Danilu otkriveni prapovijesni, antički i srednjovjekovni nalazi, Udruga za održivi razvoj Danila – Sv. Danijel je prigodno, na današnji dan zaštitnika Danila sv. Danijela predstavila promofilm koji ukratko predstavlja vrijednu kulturnu baštinu Danila. Time najavljuje i druge aktivnosti koje će organizirati u povodu ove obljetnice, a koje će uskoro biti predstavljene javnosti.
Podsjetimo, Grad Šibenik je već najavio kako je valorizacija kulturne baštine u Danilu pod Muzejem Grada Šibenika jedan od projekata za koji će aktivno tražiti sredstva za realizaciju. Sama projektno- tehnička dokumentacija koja podrazumijeva izgradnju i opremanje interpretacijskog centra na Šematoriju je dovršena 2019. godine, ishodovana je građevinska dozvola te sada slijedi prijava na europske fondove u okviru novog financijskog razdoblja 2021.-2027. godine.
Inače, danas slavimo i spomendan svetog Danijela, starozavjetnog proroka koji je i zaštitnik sela Danila. Jedan od četvorice velikih proroka, rodio se oko godine 619., a po nekima i 623. godine prije Krista, a preminuo oko 536.godine. Ime Danijel znači na hebrejskom ‘Bog mi je sudac’.
Rane dane proveo je u Kraljevstvu Juda. Prema Svetom pismu odveden je godine 605. godine s drugim izraelskim mladićima u Babilon, gdje se najprije školovao, a zatim služio na dvoru babilonskih i perzijskih kraljeva kao tumač snova i tajnih znakova. Bio je savjetnik babilonskog vladara Nabukodonozora II. Na Danijelovu molbu kralj Kir je 558. godine dopustio Izralecima povratak u domovinu.
Udruga sv. Danijel poziva sve čitatelje da uživaju u kadrovima Danila, svim mještanima Danila želi svako dobro na dan obilježavanja sveca zaštitnika, a svim građanima koji nose ime sv. Danijela želi sretan imendan.
