Više

    Svagdašnje bakanalije

     

    Još od kamenog doba čovjek je povremeno stavljao masku. Isprva je to radio kako bi se identificirao s lovinom ili zaštitio od demona. Premda se i današnje nošenje maski povezuje s odbijanjem zlih sila od sebe, sukladno vremenu, taj se običaj mijenjao pa se tako danas nastojimo obraniti od zala drugačijih od onih od kojih se branio prethistorijski čovjek. Poljodjelci su nekoć stavljali maske kako bi magijskim činima osigurali plodnost zemlje u narednoj godini i zaštitili se od nedaća koje stižu sa zimom: hladnoće, bolesti, gladi i divljih zvijeri. Danas se, pak, maskama štitimo od svih nedaća i nepravdi koje smo doživjeli tijekom godine, bila tada zima ili ne, nadajući se da će u vremenu koje slijedi biti bolje i vjerujući u to na barem jedan dan.

    SEKSUALNA SLOBODA I VESELJE

    Etnolozi tvrde da je karneval određen vremenom i društvenim okolnostima. Počeci karnevala pojavljuju se u rimskom dobu i poklapaju se s granicama Rimskog Carstva. Kod nas se poklade povezuju s praslavenskim elementima evociranja duhova pokojnika i poganskim svetkovinama. Karneval se slavi diljem svijeta, naročito u zemljama s većinskim katoličkim stanovništvom, a elementi poganske nove godine mogu se primijetiti i u Božiću i Uskrsu. No, od pretjerano lascivnih dijelova crkva se, kako to obično biva, ogradila i smjestila sve iole sumnjive elemente u svjetovni praznik poklada s kojim sada, vjeruje, više nema nikakve veze. Kao ni sa suvremenom umjetnošću i dvosmislenim plakatima za moralno upitne kazališne predstave.

    Međutim, poklade se gotovo nedvojbeno vežu uz bakanalije – starorimske gozbe u kojima se slavilo piće, seksualna sloboda i raspojasano veselje. Festival vina posvećen bogu Bakusu, odnosno Dionizu ima porijeklo u obredu plodnosti, a proučavanja koja ih uspoređuju s orgijama i raskalašenim zabavama nepotvrđen su, ali ipak vjerodostojan povijesni podatak. Poklade se vežu i uz rimske saturnalije, vrijeme ‘obrnutog reda’, onog lijepog dijela godine kada je dopuštena kritika društvenog poretka i jedini period kad ona može proći nekažnjeno. No, čak i ta okosnica svetkovine, njezina misao vodilja, a moguće i najprivlačnija karakteristika, danas je postala upitna. U kolikoj je mjeri naše društvo otvoreno i bi li uistinu dopustilo da oštra kritika društvenog poretka prođe sasvim nekažnjeno? Ili je veća vjerojatnost da će po isteku karnevalskih dana oštrog kritika dočekati, u najbolju ruku, pljuska?

    I sama maska stara je koliko i čovječanstvo, a kroz povijest se koristila na najrazličitije načine. Namjera joj je bila da izazove strahopoštovanje, užas ili smijeh. Jedna od najvažnijih uloga maski u prošlosti bila je u kazalištu i pantomimi. U starogrčkom kazalištu, otprilike u 5. stoljeću prije Krista, svi su glumci morali nositi maske. Maska ili persona predstavljala je etruščanskog boga podzemlja po imenu Phersu. Riječ ‘persona’ u početku se koristila kao općeniti izraz za masku, a potom i pojedinog čovjeka tj. lik s kojim se glumac u kazalištu poistovjećivao. No, premda većina etimoloških istraživanja navodi da izraz ‘persona’ kao maska nema poveznicu s onim što danas znači ‘person’ (eng.) ili persona kako je mi koristimo, ne možemo se oteti dojmu da su persona, osoba i maska ipak nekako uzajamno povezane. Tim više što mnoge persone oko nas nose tako istančane maske da ih jedva možemo prepoznati u situacijama iz svakodnevnog života.

    CJELOGODIŠNJI KARNEVAL

    Commedia dell’ arte koja je procvala u Italiji sredinom 16. stoljeća izvršila je ogroman utjecaj na popularnost maski i kostima. Za razliku od dvorskog kazališta koje se prikazivalo po, kako mu i samo ime kaže, dvorovima i profinjenijim odajama, glumci commedie dell’ arte odlazili su na turneje po gradovima i izvodili improvizirane dijaloge. Upravo iz commedie dell’ arte potječu tipizirani likovi koje i danas pronalazimo u svakoj imalo razrađenijoj karnevalskoj svečanosti. Svaki lik ima svoju tipičnu, posebno izrađenu masku kako bi bio lakše prepoznatljiv. Među glavne likove spada, primjerice, Harlekin koji se najprije pojavljuje kao nespretni siromah i sluga odjeven u dronjke, lakrdijaš. Danas je harlekin ni više ni manje nego budalaš, a manje je poznato da njegov lik tijekom povijesti doživljava transformaciju i postaje uglađeni, pametni, lukavi spletkar bez dlake na jeziku, odjeven u prepoznatljivi kostim s crvenim, plavim i žutim romboidnim uzorkom. Ipak, do tog prijelaza iz budalastog siromaha u uglađenog komentatora još nije došlo kod mnogih današnjih harlekina.

    Današnja definicija karnevala kaže da je to ‘svečano razdoblje prije korizme kada se održavaju povorke maškara i kostimirani plesovi.’ Ne odstupa to mnogo od višestoljetne tradicije poklada, a suvremeni čovjek, naročito ako živi u Hrvatskoj i prati gospodarska zbivanja, zasigurno je sretan što se vrijeme poklada, nošenja maski i izvođenja lakrdija proširilo na – cijelu godinu.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Šibenik doveo veznjaka iz turskog Trabzonspora

    HNK Šibenik potpisao je novog igrača, prvog koji nije napadač. Riječ je o 21-godišnjem crnogorskom veznjaku Ognjenu Bakiću koji stiže iz turskog Trabzonspora, a...

    Za drniške mališane od jeseni besplatna škola plivanja...

    Ministarstvo demografije i useljeništva je objavilo Odluku o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje provedbe edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti djece predškolske dobi i djece...

    ‘Glumište pod murvom’ : Do kraja srpnja vrhunske...

    U okviru kulturnog ljeta u Skradinu a u organizaciji Grada Skradina i TZ Skradin od 18. srpnja počet će još jedno izdanje kazališnog festivala...

    Evo koje cijene nas očekuju od idućeg tjedna...

    Od utorka, 16. srpnja opet nas čeka poskupljenje goriva. Ovo će biti nove cijene goriva: Eurosuper će koštati 1,54 eura, što je 0,01 euro više...

    NAJNOVIJE

    Šibenik doveo veznjaka iz turskog Trabzonspora

    HNK Šibenik potpisao je novog igrača, prvog koji nije napadač. Riječ je o 21-godišnjem crnogorskom veznjaku Ognjenu Bakiću koji stiže iz turskog Trabzonspora, a...

    Za drniške mališane od jeseni besplatna škola plivanja i organizirani prijevoz u Šibenik

    Ministarstvo demografije i useljeništva je objavilo Odluku o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje provedbe edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti djece predškolske dobi i djece...

    ‘Glumište pod murvom’ : Do kraja srpnja vrhunske predstave za male i velike gledatelje u Skradinu

    U okviru kulturnog ljeta u Skradinu a u organizaciji Grada Skradina i TZ Skradin od 18. srpnja počet će još jedno izdanje kazališnog festivala...

    Evo koje cijene nas očekuju od idućeg tjedna na benzinskim pumpama

    Od utorka, 16. srpnja opet nas čeka poskupljenje goriva. Ovo će biti nove cijene goriva: Eurosuper će koštati 1,54 eura, što je 0,01 euro više...