Više

    Od gradskog kneza do gradskog muzeja

     

    Kada se prema katedrali svetog Jakova pogleda s gata Krka, ili kako ga Šibenčani nazivaju mulo Krka, onda vidite samo kupolu kao da se svojom ljepotom uzdiže iznad kamena i krova kneževe palače, koja svojim zdanjem pokriva ostali dio katedrale. Stvara  se tako dojam da je kneževa palača u sjeni iznimne šibenske prvostolnice, te da bi ljepota i vrijednost  palače sigurno više došla do izražaja da se negdje nalazi sama.

    U kneževoj palači danas je smješten Muzej grada Šibenika, a sačuvana su dva krila nekad puno većeg zdanja u kojem je stolovao najviši predstavnik mletačke republike – gradski knez. S obzirom na prostornu poziciju, te izvrsnu obnovu dovršenu 1975. godine, kada u palaču u cjelini useljava gradski muzej, kneževa palača danas predstavlja najbolje sačuvan dio nekadašnjeg fortifikacijskog sustava prema moru. Jaki i debeli zidovi palače prema moru ujedno su služili i obrambene svrhe i predstavljali gradske bedeme.

    Na putu od prekrasnog renesansnog katedralnog trga, točnije Trga Republike Hrvatske, prema ulazu u kneževu palaču vodi uski prolaz između sakristije katedrale i same palače. Taj uzani prolaz vodi prema sačuvanim nekadašnjim gradskim vratima prema moru. Uz katedralni trg, plateu comunis, smjestile su se sve tadašnje bitne funkcije grada Šibenika. Kneževa palača bila je mjesto oko kojeg se okupljala vlast i sve što je uz nju išlo. U palači je živio gradski knez i kapetan.

    KAZALIŠTE U KNEŽEVOJ PALAČI

    Brojne se zanimljivosti vežu uz kneževu palaču. Uz gradskog kneza i kapetana, u gornjoj dvorani zasjedalo je šibensko Veliko vijeće. Dio prizemlja, prema moru, gdje se danas nalazi izložbeni muzejski prostor, u razdoblju od 1782. do 1821. godine koristio se za kazalište. U kneževoj palači dugi je niz godina bio smješten i sud, sve dok početkom 20. stoljeća nije izgrađena suvremena zgrada suda, tada na gradskoj periferiji uz zgradu nove pokrajinske bolnice.

    Svojom jednostavnošću izvedbe, izgrađena od običnog kamena s morske strane, rasporedom prozora između dviju kula, kneževa palača predstavlja jedno od najljepših šibenskih zdanja. Sama palača je tijekom duge povijesti, a građena je u 13. stoljeću, doživjela brojne rekonstrukcije, koje su znatno ovisile o tomu tko je bio smješten unutra, ali i o potrebama vremena. Tako se danas upečatljivo primjerice na glavnoj južnoj kuli vidi da su se tu nekada nalazila dva velika prozora, danas zazidana, te se unutar tih površina nalazi tek dva manja prozorska otvora.

    Da bi suvremena priča o Kneževoj palači do kraja bila razumljiva valja je povezati s još nekoliko gradskih objekata i osoba.

    Što povezuje kor crkve svete Barbare, sa crkvicom Svi Svetih, smještenoj neposredno iznad renesansne vijećnice? Zatim tri prostorije zgrade stare općine, kojih više nema jer su srušeni tijekom savezničkog zračnog bombardiranja 1943. godine, a nalazile su se odmah uz crkve svetu Barbaru? Danas se tu nalazi mali trg s kojeg se ulazi u trgovinu parfemima. Tom nizu trebamo dodati još jednu građevinu koja je također porušena radi prostornog uređenja Šibenika nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je o zgradi učiteljske škole, koju su svi popularno zvali Preparandija, a nalazila se u blizini Gospe vanka grada. I na kraju niza dolazi Kneževa palača.

    Kada, ovim nekadašnjim i sadašnjim građevinama dodamo imena don Krste Stošića, Frane Dujmovića, Bože Dulibića, te Slave Grubišića onda nas asocijacije bez ostataka vode na Muzej grada Šibenika.

    POČECI ŠIBENSKOG MUZEJA

    Počeci stvaranja šibenskog muzeja mukotrpni su i neizostavno se vezuju uz don Krstu Stošića, koji je na tome radio od 1921. godine. Unatoč nerazumijevanju gradskih vlasti Stošić uspijeva u šibenski dio programa obilježavanja tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva uvrstiti i otvaranje šibenskog muzeja. Proslavi je nazočio je Stjepan Radić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, u to vrijeme ministar prosvjete, pa je proglasio otvorenje Gradskog muzeja „Kralja Tomislava“. Kako tada muzeja još uvijek nema, tek je u stvari bilo proglašenje  gotičke crkvica Svi Svetih u objekt u kojem će se urediti muzej.

    Godinu dana poslije, 1926. godine, don Krsto Stošić, počeo je s kora crkve svete Barbare, gdje ih je do tada čuvao, prenositi predmete za buduću muzejsku zbirku. Prenosio ih je u neuvjetan, malen i vlažan, prostor crkvice Svi Svetih. U svom je radu Stošić bio prilično usamljen. Da bi općinske vlasti što više zainteresirao i uključio u skrb oko muzeja, u biti svoju privatnu zbirku, darovao je 1931. godine Općini. Tada mu se općinske vlasti zahvaljuju na darovnici, te ga istodobno imenuju voditeljem Gradskog muzeja ‘Kralja Tomislava’, iako je don Krsto praktički obavljao sve poslove.

    Tijekom travnja 1940. godine muzej se premješta u tri prostorije zgrade ‘stare općine’, gdje dočekuje talijansku okupaciju. Bilo koja aktivnost oko muzeja, osim čuvanja zbirke, ne postoji. Da sve bude još i gore za zračnog bombardiranja na svetu Lucu 1943. godine zgrada u kojoj se nalazio muzej izravnim je pogotkom avionske bombe srušena, a najveći dio zbirke uništen ili oštećen. Na taj se način praktički završilo jedno razdoblje u nastanku muzeja, kojemu poseban pečat daje, samo mjesec i pol nakon uništenja muzeja, smrt don Krste Stošića.

    Odmah po svršetku rata poslovi spašavanju ostataka muzejske zbirke i obnovi muzeja povjereni su Frani Dujmoviću. Obnovljena zbirka se smješta u dvije prostorije zgrade Preparandije, a 31. ožujka 1946. godine proglašeno je otvorenje Gradskog muzeja Šibenik. Muzej je tu smješten tek pola godine, kada je odlučeno da se muzej smjestio u nekoliko prostorija kule Kneževe palače.

    Frano Dujmović ravnateljem muzeja bio je u razdoblju od 1949. do 1961. godine, da bi tada tu dužnost, do prerane smrti 1964. godine obnašao Božo Dulibić. Novo razdoblje u razvoju muzeja započinje 1. rujna 1964. kada je dužnost direktora preuzeo Slavo Grubišić. Njegovim neizmjernim zalaganjem razriješeni su brojni vlasnički problemi unutar Kneževe palače, koja je u cijelosti pripala muzeju. Građevina je u potpunosti obnovljena 1974. i 1975. godine, po projektu Ante Vulina. Izložbom Juraj Matejev Dalmatinac, 21. rujna 1975. godine svečano je otvoren izložbeni prostor Gradskog muzeja Šibenik.

    Ovih se dana u Kneževoj palači slaže jedna nova šibenska priča, obavljaju se zadnji radovi na stalnom postavu gradskog muzeja. Prema dosad viđenom bit će to izložbeni stalni postav koji će predstavljenim eksponatima, a poglavito multimedijalnim pristupom, prelaziti okvire obične gradske priče. Bit će to još jedna potvrda kako je Šibenik grad kulture.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Google Maps na putovanju može pružiti puno više...

    Teško je čak i pokušati pogoditi koliko je oko nas aplikacija za planiranje i organizaciju putovanja ili snalaženje dok lutamo svijetom. Ne postoji vjerojatno...

    Proslava 20. godišnjice dodjele nagrada ANTUN u petak...

    Jubilarno 20. izdanje dodjele gimnazijskih nagrada ANTUN bit će održano u petak, 31. svibnja na Tvrđavi sv. Mihovila u Šibeniku u 21 sat. Podsjetimo, prošla...

    Popularna vjerska stranica zgrozila građane degutantnom objavom: ‘Umjetna...

    Na radikalnoj Facebook stranici ‘Pravo na život’, koju prati gotovo 100 tisuća ljudi, osvanula je nova degutantna objava o medicinski potpomognutoj oplodnji koja je...

    U Dubravi kod Šibenika požar otvorenog prostora

    Iz dežurnog Centra 112 doznajemo da su oko 13.20 sati zaprimili dojavu o požaru otvorenog prostora u Dubravi kod Šibenika. JVP Šibenik je s ljudstvom...

    NAJNOVIJE

    Google Maps na putovanju može pružiti puno više od navigacije, provjerite što nudi

    Teško je čak i pokušati pogoditi koliko je oko nas aplikacija za planiranje i organizaciju putovanja ili snalaženje dok lutamo svijetom. Ne postoji vjerojatno...

    Proslava 20. godišnjice dodjele nagrada ANTUN u petak na Tvrđavi sv. Mihovila

    Jubilarno 20. izdanje dodjele gimnazijskih nagrada ANTUN bit će održano u petak, 31. svibnja na Tvrđavi sv. Mihovila u Šibeniku u 21 sat. Podsjetimo, prošla...

    Popularna vjerska stranica zgrozila građane degutantnom objavom: ‘Umjetna oplodnja je silovanje…’

    Na radikalnoj Facebook stranici ‘Pravo na život’, koju prati gotovo 100 tisuća ljudi, osvanula je nova degutantna objava o medicinski potpomognutoj oplodnji koja je...

    U Dubravi kod Šibenika požar otvorenog prostora

    Iz dežurnog Centra 112 doznajemo da su oko 13.20 sati zaprimili dojavu o požaru otvorenog prostora u Dubravi kod Šibenika. JVP Šibenik je s ljudstvom...