Više

    Mesari i mesnice u knjizi Statuta

     

    U staroj gradskoj jezgri Šibenika, među brojnim nazivima ulica, po obrtima ime nose tek dvije manje ulice. Jedna je Pekarska, koja povezuje dvije najznačajnije gradske arterije: Masnu ulicu i Kalelargu, koja je ime dobila jer se u njoj nalazila krušna peć obitelji Gilardi. Druga nosi ime Mesarske stube, s kojima se može doći na Dobrić, gdje se nekada nalazilo više gradskih mesnica.

    Koliko su meso i mesari bili važni u srednjovjekovnom Šibeniku najbolje svjedoči gradski statut iz tog vremena. Premda se ne može doslovce preslikati iz starog šibenskog statuta na to kakva je bila svakodnevica u starom Šibeniku ipak je to dobar pokazatelj problema s kojima se Šibenčani suočavali. Prenosimo crtice iz Knjige Statuta koja je tiskana 1608. godine u Veneciji u kojima se govori o mesu, mesarima i mesnicama. Tekst koji slijedi donosimo izvorno iz Statuta.

    MESARSKA PRAVILA

    ‘Isto se tako nadglednici mjera imaju revno pobrinuti da svaki mesar ima i da drži u mesnici svoje vage i utege kojima će vagati meso, tako da mesari koji protivno urade plate Šibenskoj općini u ime globe dvadeset solda malih denara svaki i za svaki put. Takvu pak prijavu može učiniti svaki onaj koji makar može samo jednim svjedokom dokazati takvog prestupnika.

    Također neka se nijedan mesar ili prodavač mesa ne usudi i neka se ne drzne nositi meso izvan mesnice kući ili na drugo koje mjesto iako se bi meso moglo prodati isti dan, nego neka ostane samo u mesnici, i to pod prijetnjom kazne od četrdeset solda za svakoga koji protivno uradi. Osim ako iza toga dana slijedi dan kad se ne jede meso; jer tada se može meso navečer nositi izvan mesnice radi pohrane, ali s tim da se izneseno meso poslije ne prodaje nigdje drugdje nego u mesnici. I svatko može tužiti prijestupnike s jednim svjedokom i dokazati kao što je naprijed rečeno.

    Također nijedan mesar ili bilo tko drugi koji hoće prodavati meso, ne smije i neka se ne usudi derati kožu s velikih ili malih životinja , osim javno u mesnici, i to pod prijetnjom kazne od četrdeset solda malih denara za svakoga i za svaki put kad učini protivno, a polovicu te kazne neka ima zakoniti tužitelj. Mesar i prodavač mesa može ipak za jelo svog kućanstva i nikako drugačije odnijeti meso koje mu je potrebno i ne više.’

    Evo zanimljivosti o cijena mesa, također iz starog šibenskog statuta. ‘Za cijenu pak i prodaju mesa određujemo, da se meso u mesnici prodaje uz sljedeću cijenu: meso škopca, to jest uškopljenog ovna, velika libra Šibenske općine po šest denara; kravlje, volovsko i teleće meso libra po starom običaju četiri denara. Također meso ovce, koze, uškopljenog jarca i neuškopljenog ovna libra po denara četiri. A meso neuškopljenog jarca libra po tri denara. Isto tako meso jarića libra po denara osam. Meso janjca libra po denara sedam.’

    NAJVEĆA U MASNOJ ULICI

    Za razliku od srednjovjekovnog Šibenika danas u staroj gradskoj jezgri nemate gdje kupiti komad mesa, u srcu od grada nije opstala niti jedna mesnica. Sve do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća bilo ih je nekoliko, a dugo se držala najveća od njih u Masnoj ulici, preko puta nekadašnjeg Bobisa. Pokušaj s mesnicom Klarić devedesetih godina nije uspio, tako da stanovnici povijesne gradske jezgre u nabavu mesa moraju do gradske tržnice ili s druge strane Starog pazara.

    Statut se danas bavi nekim drugim temama. Obrti, poglavito oni stari, nisu u središtu propisivanja što je dopušteno, a što zabranjeno u gradskoj svakodnevici. Hladnjaci, plastika i celofan u potpunosti su promijenili pristup prodaje u očuvanja svježeg mesa. Ipak očekivanja kako će mesnice nestati iz života grada još uvijek se nisu potvrdila. Točno je da se u trgovačkim centrima meso može kupiti već spakirano, po pozicijama u plastičnoj posudi, obavijeno tankim slojem najlona, s pripadajućom informacijama o datum i roku valjanosti. Ali se i mesnice još dobro drže. Ostala je navika kupovanja mesa u mesnici. Do kada?

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Udruga ‘Žene kosovske doline’ iz Biskupije slavi deseti...

    Udruga Žene kosovske doline iz Biskupije slavi deseti rođendan. Obilježen je prigodno - konferencijom u Studentskom domu fra Lujo Marun na kojoj su predstavile...

    Narodna knjižnica Knina nabavila raritetne primjerke časopisa La...

    Narodna knjižnica – Knin nabavila je vrijedne i vrlo raritetne časopise 'La Dalmazia Descritta' izdane 1846 i 1847. godine u Zadru, autora dr. Francesca...

    Srpanj na Martinskoj je rezerviran za ljubitelje plesa...

    OZaštićeni prirodni rezervat Martinska, s kojeg iz ugode debelog hlada borova puca pogled na suncem uvijek okupani UNESCO-v grad Šibenik, bit će 14. i...

    Župljani iz Vodica hodočastili na Okit

    Župljani iz Vodica i gosti iz susjednih župa, tradicionalno su na Četvrtu korizmenu nedjelju, 19. ožujka hodočastili na Okit, moleći od podnožja do vrha...

    NAJNOVIJE

    Udruga ‘Žene kosovske doline’ iz Biskupije slavi deseti rođendan

    Udruga Žene kosovske doline iz Biskupije slavi deseti rođendan. Obilježen je prigodno - konferencijom u Studentskom domu fra Lujo Marun na kojoj su predstavile...

    Narodna knjižnica Knina nabavila raritetne primjerke časopisa La Dalmazia Desritta

    Narodna knjižnica – Knin nabavila je vrijedne i vrlo raritetne časopise 'La Dalmazia Descritta' izdane 1846 i 1847. godine u Zadru, autora dr. Francesca...

    Srpanj na Martinskoj je rezerviran za ljubitelje plesa i elektronike

    OZaštićeni prirodni rezervat Martinska, s kojeg iz ugode debelog hlada borova puca pogled na suncem uvijek okupani UNESCO-v grad Šibenik, bit će 14. i...

    Župljani iz Vodica hodočastili na Okit

    Župljani iz Vodica i gosti iz susjednih župa, tradicionalno su na Četvrtu korizmenu nedjelju, 19. ožujka hodočastili na Okit, moleći od podnožja do vrha...