Kao što vidite, ono po čemu se ovo jezero razlikuje od ostalih je njegova ružičasta boja, no i slanoća koja se uspoređuje sa slanoćom Mrtvog mora, a u sušnim razdobljima ga i prelazi. To ga čini primarnim staništem halobakterija, jednostaničnih mikroorganizama koji su u jezeru ružičaste i ljubičaste boje. Stoga se i boja jezera mijenja od ljubičaste prema ružičastoj ovisno o količini sunčeve svijetlosti i dobu dana. Boja je najizraženija tijekom suših razdoblja od studenog do lipnja, a manje tijekom kiše od srpnja do listopada.
Dunaliella salina naziv je ove bakterije koja voli slano okruženje, a pigment kojim upija svijetlost kako bi proizvodila energiju je crvene boje, što jezeru daje jedinstvenu i pomalo zastrašujuću boju. Samo malen broj živih organizama može preživjeti u jezeru Retba zbog visokog sadržaja soli, tako da uglavnom služi kao primamljivo turističko odredište i mjesto proizvodnje soli.
Ustvari, ako se odlučite posjetiti jezero, vidjet ćete berače kako neprestano rade na jezeru, a na obali jezera primijetit ćete pune hrpe prikupljene soli. Ovu sol mještani su izvadili rukama sa dna jezera, a zatim su je stavili u košare te prevezli na obalu gdje se koristi uglavnom za očuvanje ribe. Kako bi berači zaštitili svoju kožu trljaju je s “Beurre de Karite” (shea maslac, proizvodi se od shea oraha) kako bi se izbjeglo oštećenje tkiva.
Veličina jezera je samo 3 četvorna kilometra, a uz obalu se nije razvio nikakav veći grad. To prirodno blago Senegala prosječne je dubine od 1,5 metara, a najveća dubina mu je 3 metara.
