Dvije podvodne eksplozije ‘vjerojatno izazvane detonacijama’ zabilježene su u blizini mjesta istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 i dogodile su se nedugo prije uočavanja istjecanja, objavio je u utorak Švedski seizmografski institut.
Prva ‘velika emisija energije’ magnitude 1,9 zabilježena je noću s nedjelje na ponedjeljak u 02.03 po mjesnom vremenu jugoistočno od danskog otoka Bornholma, a druga magnitude 2,3 u 19.04 u ponedjeljak navečer na sjeveroistoku otoka, rekao je za agenciju AFP Peter Schmidt iz Švedske nacionalne seizmografske mreže.
– Tumačimo da su eksplozije najvjerojatnije izazvane nekim oblikom detonacije – rekao je.
Neovisni norveški seizmografski institut (Norsar) potvrdio je ‘manju eksploziju’ u ponedjeljak rano ujutro te drugu, ‘snažniju’, u ponedjeljak navečer. Vjeruje da su bile namjerne.
– To je velika eksplozija. Teško se oteti dojmu da je to učinio netko tko je znao što radi – rekla je za AFP ravnateljica Norsara Anne Strømmen Lycke.
Istjecanje na plinovodima Sjevernog toka: Danska i Švedska govore o sabotaži
Iz oba podvodna plinovoda Sjeverni tok koja Rusiju povezuju s Njemačkom ispod Baltičkog mora i nisu u upotrebi zbog rata u Ukrajini, istječe plin, čemu su prethodile podvodne eksplozije, zbog čega Danska i Švedska misle da je riječ o sabotaži.
U ponedjeljak su se u blizini danskog otoka Bornholm te između juga Švedske i Poljske mogla vidjeti tri mjesta na kojima plin istječe, a mjehurići su bili vidljivi na površini širine od 200 metara do jednog kilometra, pokazuju snimke.
– Vlasti misle da je riječ o namjernim radnjama. Ne govorimo o nesretnom slučaju – rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji u utorak navečer.
– Čule su se detonacije i vjerojatno je riječ o sabotaži, rekla je i švedska premijerka u ostavci Magdalena Andersson na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji.
Švedska, kao i Danska, ne smatra da je riječ o napadu na nju jer su se incidenti dogodili izvan njenih teritorijalnih voda, u isključivom gospodarskom pojasu, objavila je vlada. Danska i Švedska su u utorak ujutro potvrdile da postoje tri mjesta istjecanja na dvama plinovodima. Švedski, norveški i danski seizmološki zavod zabilježili su dvije podvodne eksplozije, koje su ‘vjerojatno posljedica detonacije’ prije incidenta.
Neobjašnjiva istjecanja rezultat su ‘planiranog terorističkog napada’ koji je izvela Moskva, ustvrdila je Ukrajina u vrijeme kada se bilježi sve više akcija sabotaže. Kremlj je pak u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, te je izrazio ‘krajnju zabrinutost’.
– Ovo su kritični sati – rekao je danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod nakon razgovora sa švedskom ministricom vanjskih poslova, Ann Linde.
Europska komisija rekla je ranije u utorak da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda namijenjenih isporuci plina iz Rusije u Europu. Švedska policija objavila je u utorak da je počela prvu istragu o mogućem činu sabotaže zbog istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 u Baltičko more. Istjecanje je konstatirano na ruskom plinovodu Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim vodama, nedugo nakon što je otkriveno curenje na plinovodu Sjeverni tok 2.
Sjevernim tokom 1 doprema se plin iz Rusije prema Europi, a Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin također kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.
Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led. U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina. Baltički plinovod, novi podmorski plinovod koji isporučuje norveški plin u Poljsku s godišnjim kapacitetom od 10 milijardi kubičnih metara dnevno, svečano je otvoren u utorak.
