Iza nas je još jedan iznadprosječno topao kolovoz te po temperaturnom odstupanju od prosjeka – još ekstremnije ljeto. A ispred nas u većini Hrvatske vjerojatno – ne i sigurno – barem prosječno topla jesen i zima, koje će, ostvare li se te dugoročne prognoze, dodatno pridonijeti da 2022. bude među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja. Trenutačno je razdoblje od siječnja do kolovoza uglavnom 2. najtoplije, piše HRT.
Povremena hladnija razdoblja prošlih tjedana onemogućila su znatnije pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg srednjaka pa će kolovoz u većini hrvatskih krajeva od klimatologa DHMZ-a jamačno dobiti manje ocjene nego srpanj i posebice posvuda ‘ekstreman’ lipanj.
Zbog odstupanja od +1 do +3 °C najčešće ocjene vjerojatno će biti ‘toplo’ i ‘vrlo toplo’. U usporedbi s prošlim kolovozom ovogodišnji je bio gotovo posvuda topliji, ali u usporedbi s ostalima u povijesti mjerenja većine meteoroloških postaja DHMZ-a nalazi se između 18. i 4. mjesta na popisu najtoplijih.
Kako i priliči ljetu i lokalnim nestabilnostima, ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je unatoč prevladavajućoj suši, ponegdje bilo i zamjetnije kiše. Nakon detaljnije analize klimatolozi DHMZ-a vjerojatno će dati ocjene od ‘ekstremno suho’ u primjerice Rabu, gdje nije pala ni 1 cijela litra kiše po kvadratnom metru, do “normalno” u Gradištu pokraj Županje, Varaždinu, Kninu i Splitu. A u Komiži će, primjerice, kolovoz vjerojatno dobiti ocjenu ‘kišno’, i to zbog 3 dana s izraženijim pljuskovima. Malo, ali dovoljno za spas od prijetećih redukcija vode i još veće štete od suše.
Kao i prema prošlim izračunima većine modela za dugoročne prognoze – i prema najnovijima se može zaključiti kako je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost ne samo srednje sezonske temperature zraka barem oko prosječne, nego i većine mjeseci tijekom jeseni i zime. Iznimke bi, prema trenutačno najvjerojatnijim izračunima, mogli biti studeni i siječanj, tijekom kojih je u mnogim krajevima i povećana vjerojatnost za višak oborine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje nisu odviše pouzdane i podložne su promjenama, ali nekome možda i kao takve posluže.
Više pročitajte OVDJE.
