Turist iz Kanade zbog fotografije pao sa 70 m visoke stijene. Hrvatska gorska služba spašavanja ima sve više intervencija. Prosjek je oko 1200 spašavanja godišnje, što je pet puta više nego prije 10 godina
“Neopreznost” nije prava riječ kojom bi se opisala nesreća koja se dogodila na Plitvičkima jezerima, u kojoj je teško stradao 20-godišnji turist, kanadski državljanin hrvatskih korijena.
On je sišao s rute označene šetnice, prekoračio znak koji ga upozorava da dalje ne smije, potom se provukao kroz zaštitnu ogradu, napravio još tri, četiri koraka, iako su mu i zabrinuti prijatelji govorili da to ne radi, samo da bi napravio – selfie. No umjesto da zabilježi lijep trenutak iz svog života, okliznuo se s litice i pao sa 70-metarske stijene na obalu jezera. Mladić je imao nevjerojatnu sreću. Pad su mu ublažile krošnje stabala, ozljede koje je zadobio bile su teške, ali ne i opasne po život, zaključili su liječnici Opće bolnice Zadar gdje je uspješno oporavlja.
Tragičan kraj
Gotovo na istom mjestu, samo koji metar dalje, prošle godine u srpnju smrtno je stradala 54-godišnja slovačka državljanka. I ona je ignorirala upozorenje, provukla se kroz ogradu i u potrazi za lijepim motivom za fotografiju zakoračila u smrt.
Prije devet godina Njemica Marija Braun (82) i njezin suprug August izdvojili su se iz grupe i prešli ogradu vidikovca. Pali su sa 70 metara u jezero Kaluđerovac. Ona je preminula na mjestu događaja, on samo koji sat poslije u Općoj bolnici Karlovac. Smrt bračnog para koji je na Plitvicama slavio 40 godina braka bila je najveća tragedija u povijesti parka.
Tri turistkinje iz Južne Koreje prošle su godine na Plitvicama, u želji da naprave dobru fotografiju, prošle označenu traku i pale u provaliju, vrtaču duboku čak 30 metara. Spašavao ih je HGSS i srećom su prošle samo s ozljedama.
Prosječno godišnje tamo strada jedan turist,od njih 1,3 milijuna koji prošetaju kilometrima. Sve tragedije, kažu nam u parku, posljedica su neodgovornosti pojedinaca i nepoštovanja pravila.
Zbog sigurnosti turista nedavno su strogo zabranili upotrebu dronova, koje su turisti počeli masovno unositi u Park, a uskoro bi mogla uslijediti, otkriva nam, još jedna zabrana.
Znak zabrane
– Ljudi se moraju prilagoditi godišnjem dobu i vremenskim uvjetima. Vjerojatno ćemo zato uskoro zabraniti ulazak u park u ljetnoj obući, natikačama, japankama, sandalama – kaže glasnogovornik NP-a Plitvička jezera Ognjen Borčić. Smatra da će time podići sigurnost u parku.
– Na svim ulazima u park nalaze se propisani znakovi zabrana, odnosno upozorenja kojima se strogo propisuju dozvoljene zone šetnica i svi programi obilazaka. Sve to je otisnuto i na svakoj kupljenoj ulaznici. Sve nesreće dogodile su se osobama koje su ta upozorenja ignorirale – kaže Borčić. Dodaje da plitvički čuvari prirode dnevno upute stotine direktnih upozorenja turistima koji pokušavaju izaći izvan ucrtanih ruta i granica dozvoljenoga.
Nesreće na Plitvicama zbog izlaska izvan rute šetnica nisu jedine s kojima se susreću neoprezni turisti. U subotu je s Raba stigla vijest o pogibelji 17-godišnjeg Slovenca koji je u petak predvečer ronio na dah kod rta Njivice, ali nije izranjao pa je njegov otac krenuo u potragu te ubrzo pozvao i spasioce koji su našli mrtvo tijelo.
U svibnju ove godine šestero mladih Puljana nestalo je na rijeci Uni nakon što im se na raftingu prevrnuo čamac. Spašeni su živi i zdravi nakon što su satima lutali obližnjim šumama.
U Nacionalnom parku Paklenica u kolovozi 2014. godine 36-godišnji Čeh prilikom sportskog penjanja teško je stradao u padu s visine od 15 metara. HGSS-ovci su ga izvukli iz provalije, ali preminuo je u vozilu Hitne pomoći. HGGS je u srpnju prošle godine u zadnji trenutak na području Risnjaka spasio peteročlanu obitelj koja je na planinarenje krenula po vrućini bez vode. Bili su jako iscrpljeni, a najmlađi među njima imao je samo osam godina.
U kolovozu 2013. češki je planinar poginuo pri padu s litice na Biokovu na koju je penjanje strogo zabranjeno. U kolovozu 2008. 16-godišnja Francuskinja bila je prva žrtva kanjoninga u Hrvatskoj. Pala je i poginula u blizini mjesta Zadvarje u kanjonu Cetine. Toga su ljeta novinari izvijestili kako je češkog turista na Kornatima napala raža koju je ulovio i krenuo fotografirati, pri čemu mu je ozlijedila nos.
Primjera je niz, a u pomoć se obično zove Hrvatska gorska služba spašavanja, koja za silne intervencije nema dovoljno resursa ni financijskih sredstava. Broj intervencija nezaustavljivo raste, otkriva pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić. Njihovi spašavatelji, kaže, imaju osjetno više posla nego u isto vrijeme prošle godine pa se nastavlja trend povećanja broja intervencija iz godine u godinu. Dva su osnovna razloga. Turista je, kaže Prizmić, sve više, a među njima je i sve više onih koji vole razne avanturističke i pustolovne aktivnosti u prirodi.
HGSS godišnje ima oko 1200 intervencija, pet puta više nego prije desetak godina, a pročelnik procjenjuje da će se u sljedećih deset godina količina posla utrostučiti. “Ne možeš ići u spašavanje s praznim rezervoarom. Turističke bi zajednice trebale više izdvajati za HGSS, i to bi trebalo zakonski regulirati. Hrvatska se brendira kao sigurna destinacija, a to podrazumijeva i da će turisti u slučaju potrebe dobiti i svu moguću pomoć. Za sada uspijevamo pomoći svima kojima trebamo, ali to sigurno neće ići u unedogled”, govori Prizmić.
